Prikazujem sadržaj po oznakama: sankcije

Čak 82 posto ispitanika u Hrvatskoj podržava ekonomske sankcije Europske unije protiv Rusije, što je veći udio nego na razini cijele EU, ali je manje od četvrtine spremno na mogući rast cijena energije i hrane zbog sankcija, proizlazi iz istraživanja eurobarometra.

Po istraživanju koje je prošloga tjedna objavila Europska komisija 80 posto građana EU-a slaže se s ekonomskim sankcijama ruskoj vladi, kompanijama i pojedincima, a u Hrvatskoj sa sankcijama se slaže 82 posto ispitanika, priopćio je ured Europskog parlamenta u srijedu.

Najmanji je broj podržavatelja sankcija u Bugarskoj (44 posto), na Cipru (54 posto) i Slovačkoj (57 posto), dok se najviše ispitanika sa sankcijama slaže u Švedskoj (95 posto) te u Portugalu, Poljskoj i Danskoj (po 94 posto).

Istraživanje eurobarometra pokazuje i da samo 10 posto građana EU-a ima pozitivno mišljenje o Rusiji, a 22 posto ih gleda pozitivno na Kinu, 28 posto na Tursku, a 38 posto na Indiju.

Većina stanovnika EU-a ima pozitivno mišljenje o Ujedinjenom Kraljevstvu (65 posto) i SAD-u (58 posto).

Posljednji put kada je Eurobarometar postavio to pitanje 2018. pozitivan stav o Rusiji je imalo 30 posto Europljana pa je velika promjena zasigurno posljedica invazije na Ukrajinu.

Pozitivan odnos prema Rusiji ima samo 13 posto Hrvata, ali ih 37 posto ima pozitivan stav prema Kini, a većina i prema Turskoj (52 posto) te Indiji (53 posto).

Pozitivno na SAD gleda 53 posto Hrvata, a 63 posto ima pozitivan stav prema Ujedinjenom Kraljevstvu.

U nijednoj državi EU-a većina građana nema pozitivan stav prema Rusiji, a tomu su najbliži Bugari s 49 posto i Ciprani s 36 posto.

Međutim, situacija je drugačija kada se postavi pitanje spremnosti na podnošenje posljedica mogućeg rasta cijena energije i hrane zbog sankcija. Na razini EU-a 40 posto je građana spremno podnijeti rast cijena energije kao posljedicu sankcija Rusiji, a 58 posto nije. Samo je 21 posto ispitanika u Hrvatskoj spremno podnijeti rast cijena energije, a 78 posto nije, dok ih sličan postotak (76 posto) nije spreman prihvatiti rast cijena hrane kao posljedicu sankcija.

Rast cijena energenata spremna je prihvatiti većina ispitanika samo u Danskoj (85 posto), Švedskoj (79 posto), Nizozemskoj (73 posto), Finskoj (70 posto) i Luksemburgu (57 posto), a spomenute su zemlje također jedine u kojima je većina građana spremna na porast cijena hrane.

Najmanji je postotak ispitanika spreman prihvatiti porast cijena energenata i hrane u Bugarskoj, Grčkoj, Cipru i Slovačkoj, a na petom je mjestu Hrvatska.

Ispitanici su u istraživanju mogli birati koja im je od navedene dvije izjave bliža: „obrana zajedničkih europskih vrijednosti poput slobode i demokracije mora biti prioritet, čak i ako utječe na cijene i životne troškove“ ili „zadržavanje rasta cijena i životnih troškova mora biti prioritet, čak i ako utječe na obranu zajedničkih europskih vrijednosti“. Na razini EU-a je za 59 posto ispitanika bliža prva izjava, a za 39 posto potonja. Hrvati su gotovo podjednako podijeljeni po tom pitanju pa ih je 50 posto bliže prvoj izjavi, a 49 posto drugoj.

Obrana vrijednosti najvažnija je Dancima (85 posto), Šveđanima (80 posto), Fincima (80 posto) i Nizozemcima (79 posto), a zadržavanje rasta životnih troškova prioritet je za 70 posto Bugara, 67 posto Mađara, 63 posto Maltežana i 62 posto Rumunja.

Po istraživanjima Eurobarometra najveći broj građana EU-a smatra da je članstvo u EU-u dobra stvar od 2007. Da je članstvo u EU-u dobra stvar smatra čak 65 posto ispitanika, a 2007. je to smatralo njih 58 posto. Da je članstvo u EU-u dobra stvar smatra 56 posto Hrvata, što je porast od 4 postotna boda u odnosu na jesen 2021. Samo u Grčkoj i Slovačkoj većina ispitanika smatra kako članstvo u EU-u nije "niti dobro niti loše“.

Spomenuto je istraživanje Eurobarometra provedeno na 26.578 ispitanika u 27 država članica EU-a provedeno u razdoblju od 19. travnja do 16. svibnja 2022,

Istraživanje je pokazalo i da se zbog invazije na Ukrajinu promijenila percepcija građana o prioritetima koje bi trebao braniti Europski parlament.

U EU-u ih najviše smatra da bi prioritet trebala biti obrana demokracije (38 posto). pa zaštita ljudskih prava u EU-u i diljem svijeta (27 posto) te sloboda govora i mišljenja, a u Hrvatskoj je na vrhu zaštita slobode govora i ljudskih prava s po 28 posto te sloboda kretanja (27 posto) i demokracija (24 posto).

(Hina)

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Sjedinjene Američke Države u petak su uvele sankcije ruskom milijarderu Viktoru Vekselbergu. Ovakve američke poteze obično prati i Europska unija koja bi danas trebala objaviti novi „paket sankcija” prema Rusiji, međutim, prethodnih dana u EU se nije govorilo konkretno koji će se ruski oligarsi naći na udaru.

Vekselberg je vlasnik je i predsjednik Renova grupe, američki Forbes procjenjuje njegovu imovinu na više od devet milijardi dolara, a među ostalim posjeduje i nekretnine u Dubrovniku pa tako i hotel Belvedere koji čeka obnovu, a nije još dočekao zbog poznate hrvatske birokracije.

Uz Belvedere Vekselberg je vlasnik i vile u Lozici te restorana 360 u povijesnoj jezgri koji nosi i Michelinovu zvjedicu. Osim toga Vekselbergova jahta „Tango” često je u dubrovačkom akvatoriju.

Vekselberg je veliki ljubitelj Dubrovnika gdje je 2007. godine priredio i izložbu „Faberge u Dubrovniku - Blago carske Rusije” kada je bilo izloženo stotinjak eksponata iz njegove zbirke među kojima su najčuvenija Fabergeova jaja, njih devet koliko se nalazi u njegovom vlasništvu. Vrijednost te zbirke procjenjuje se na iznos od najmanje 760 do 920 milijuna kuna tako da je dubrovačka izložba bila najskuplja ikad postavljena u Hrvatskoj.

Objavljeno u Aktualno

Danas će broj mrtvih od COVID -a premašiti deset tisuća i naložio sam ministrima da uvedemo sankcije za one koji odluke, koje donosi stožer na temelju zakona, bagateliziraju i pozivaju na građanski neposluh. - kazao je premijer Andrej Plenković na sjednici vlade.

- Tu ćemo biti čvrsti i ustrajati u ovome i zato očekujem promjene zakona, prekršajne sankcije za one koji misle da su tako jako pametni, pametniji nego većina ljudi na svijetu. E nisu. Nisu pametni. Demagogija, populizam i podilaženje nepotrebnim strastima nisu normalni ni korektni. Ako imaju neku drugu političku ambiciju, onda neka to kažu, nego da glume velike slobodare, a zaštićeni su booster dozom kao lički medvjedi. – odlučan je bio premijer.

Plenković je istaknuo kako je u zadnjih tjedan dana prvo dozom cijepljen grad veličine rijeke odnosno sto tisuća ljudi. Kazao je kako je uoči stupanja na snagu mjere o obveznim COVID potvrdama povećan broj testnih mjesta. Kazao je kako su COVID potvrde privremena mjera i one nisu povod za obavezno cijepljenje.

- COVID potvrde su bitne za naš zdravstveni sustav. Virus predstavlja opasnost za zdravlje nacije, ali izvjesno je da cjepivo spašava od smrtnog ishoda. COVID potvrde svode to na epidemiološki prihvatljiv okvir. Na ovaj način necijepljenima osiguravamo alternativu, besplatno, bezopasno i brzo testiranje. Odgovornost je na svima nama. – zaključio je premijer Andrej Plenković.

Objavljeno u Aktualno

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019