Prikazujem sadržaj po oznakama: svjetlo

Lovci na olignje jedva čekaju prvi dan listopada jer od tada je dozvoljen lov tih glavonožaca na najuspješniji način - po mraku uz pomoć umjetnog svjetla. No, da bi u takvom lovu bio uspješan, lignjolovac mora znati puno o ponašanju lignje pod prirodnim i umjetnim svjetlom. Naime, ponašanje oliganja ovisi o uzrastu kao i jačini i spektru i sastavu izvora svjetlosti, njegovom položaju, o fazi mjeseca, dobu i noći…

Poput većine morskih organizama, lignje su skoro indiferentne na pojavu svjetlosti. Što više, čak ih je noću lakše uloviti po slabijoj nego jačoj mjesečini. Međutim, što je noć tamnija to je jača „ardura“ koja plaši olignje. Radi se i svjetlucanju mora oko predmeta koji se gibaju u njemu. To je posebno izražena oko tankih predmeta poput struna i udica, te bliže površini gdje se olignje najviše zadržavaju u hladnijem dijelu godine, posebice noću. Zato se uspjeh u lovu oliganja može očekivati samo u noćima s mjesečinom te uz pomoć umjetnog svjetla u noćima bez mjesečine, u vrijeme uštapa, mladog mjesec, ali i prije te poslije njega, dok je mjesečina još slaba. U pravilu, uz pomoć „svijeće“ nema smisla loviti četiri dana prije i jedan nakon punog mjeseca.

Uklanjanje mogućnosti pojave „ardure“ nije najvažniji razlog zašto se lignje u noći bez mjesečine najbolje love uz pomoć umjetnog svjetla. Glavni razlog je magična moć kojom svijetlo privlači plankton, odnosno sitne biljne i životinjske organizme za kojima dolaze sitne ribe lutalice poput inćuna, papaline, srđele… Olignji se hrane planktonom i tim ribicama - i to je tajna uspješnosti lignjolova noću pomoću umjetnog svjetla.

Ma koliko bilo jako, umjetno svjetlo obasjava relativno malu zonu u kojoj je veća količina planktona i ribica nego u okolnom neosvijetljenom područja. To olignjima daje mogućnost obilate ishrane na malom prostoru. No, osim onih najmanjih, olignji nerado love u najosvjetljenijem dijelu. Bojeći se da i sami ne postanu plijen, radije vrebaju iz mraka i hrane se u polutami. Zato im je varalice najbolje ponuditi na rubu osvijetljenog prostora.

Lov oliganja pomoću umjetnog svjetla kakav se obavlja kod nas, iz plovila u priobalju i na relativno malim dubinama, nije podjednako učinkovit tijekom cijele godine. Počinje tijekom kolovoza kad se blizu površine i obale pojave najmanje lignje. Vrhunac mu je tijekom listopada, kad se lignje najintenzivnije hrane jer je tada u moru najviše planktona, glavne hrane malih lignji. Nakon toga, kako pada temperatura mora pada i količina planktona u njemu pa se lignje sve više hrane sitnim ribama. No, i one se sve rjeđe skupljaju pod svjetlom. Prvi razlog tome je to što je pod svjetlom sve manje planktona, a drugi je što se s tjelesnim rastom povećava i opreznost riba koje se zato zadržavaju sve dalje od najosvjetljenijeg dijela pod „svijećom“.

No, bez obzira čime se lignje hranile, praksa je pokazala da je najbolje imati „svijeću“ kojoj se može regulirati količina, po mogućnosti i kut rasprostiranja svjetlosti. Po dolasku u lovnu zonu najbolje je prvih petnaestak minuta imati čim jače svjetlo što šireg kuta rasprostiranja. Ostane li tako predugo, olignji će se dignuti na površinu i najčešće neće gristi. Zato, čim prve lignje doplivaju u blizini plovila, treba smanjiti jačinu svjetla i kut njenog rasprostiranja, uvijek usmjerenog prema dolje, i loviti u polusjeni. Najbolje ne odmah ispod i oko „svijeće“ nego na provi ako je ona na krmi i obrnuto.

Danas na tržištu postoji nekoliko vrsta umjetne rasvjete od starih plinskih ferala, preko podvodnih svjetiljki s halogenim do najnovijih s „LED“ žaruljama. Svaka od njih ima dobrih i loših osobina, ali su za rekreativni lignjolov nedvojbeno najbolje „ledice“ jer daju najviše svjetla uz najmanju potrošnju, mogu se koristiti kao nadvodne i podvodne…

Osim po konstrukciji, što ih čini više ili manje praktičnim za upotrebu, ta se rasvjetna tijela razlikuju i po boji svjetla koje emitiraju: ferali žuto, halogene bijelo, dok „LED“ rasvjeta može svijetliti bilo kojom bojom.

Praksa je pokazala, a znanost potvrdila da su najmanje učinkovite svjetiljke koje emitiraju posve bijelo svjetlo poput halogenih, ali i bijelih „LED“ žarulja. Prvo, zato što ono najslabije prodire kroz stupac mora, a drugo jer nema takvog prirodnog svjetla.

Također, praksa je pokazala, a znanost potvrdila da plankton, ali i neke ribe, najviše privlači zelenkasto svjetlo jer je takve boje mjesečevo svjetlo u moru. Od zelenkastog je tek nešto malo manje privlačno plavičasto svjetlo. Posebno učinkovitim se pokazalo zeleno luminiscentno svjetlo. Prvo jer prodire daleko jače kroz slojeve mora nego svjetlo bilo koje druge boje, a drugo jer takvo svjetlo proizvode brojni planktoni pa je ono dovoljno da privuče pozornost lignji i riba, pak i ako pod njim nema planktona.

Luminiscentno zeleno svjetlo mogu proizvoditi „LED“ žarulje, ali za sada, jedino lampe tvrtke „Hidro glow“ svijetle takvim bioluminiscentnim, svjetlom istovjetnim onom koje proizvode planktoni.

Osim „svijeće“, najbolje je da i pomoćno svjetlo u lignjolovu bude zelene boje. Naime, pokazalo se da iznenadna pojava i treperenje bijelog i žutog svijetla plaši olignje i neke ribe. Dobro je i ako naglavna ili koja druga pomoćna lampa svijetli crvenim svjetlom jer ono ne plaši ni jednog stanovnika mora. No, crveno svjetlo najmanje prodire kroz vodeni stup i ne privlači osobito plankton. Zato je crveno svjetlo najlošije rješenje za lov oliganja.

Za lov pomoću umjetnog svjetla nije potrebno imati vlastitu „svijeću“. Naime, u noćima bez mjesečine lignje se dobro mogu loviti uz obale osvijetljene umjetnom rasvjetom uz šetnice, lukobrane i mostove. Uz njih se najradije zaustavljaju na rubovima osvijetljenog područja bacajući se iz polutame na ribice u njoj ili osvijetljenom području.

Na takvim mjestima se mogu loviti s obale i iz plovila. Iz usidrenog plovila klasičnim skosavanjem te „spinanjem“, a iz plovila u pokretu pendulom, najbolje plovidbom paralelno s obalom.

Na kraju podsjećamo da je lignje dozvoljeno loviti uz upotrebu samo jednog rasvjetnog tijela po plovilu, bez obzira koliko je lovaca u njemu. Jačina „svijeće“ smije biti najviše 100 W ako je klasična žarulju u njoj, 30 W ako je halogena, 10 W ako je LED, odnosno 400 kandela ako je plinski feral.