Prikazujem sadržaj po oznakama: turizam

Grad Dubrovnik u prvih šest mjeseci ove godine izgubit će 30 milijuna kuna zbog utjecaja epidemije korona virusa na turističku sezona, odnosno taj iznos neće se sliti u gradski proračun, procjena je koju je iznio gradonačelnik Mato Franković na konferenciji za novinare koju je održao s direktoricom Turističke zajednice Grada Dubrovnika Anom Hrnić i predsjednikom Strukovne grupe turističkih agencija pri HGK ŽK Dubrovnik Stankom Ljubićem.

Gradonačelnik je kazao kako vjeruje da će se situacija stabilizirati, a predviđeni manjak prihoda u proračunu nadoknadit će se rebalansom odnosno raspodjelom viška od prethodne godine.

- Nakon lipnja sagledat ćemo situaciju kako bi mogli donositi daljnje odluke, odnosno hoće li biti ušteda pa i na kapitalnim projektima. - kazao je gradonačelnik Franković napomenuvši kako je Dubrovnik posebno pogođen krizom u kruzerskom turizmu s obzirom da značajne prihode ostvaruje od njega, a upravo je kruzerski turizam trenutno najugroženiji.

- Dobro smo se financijski pripremili, a pomoći ćemo i gospodarstvenicima, tj. spremni smo se odreći dijela prihoda, primjerice od javnih površina, zaustavljanja autobusa, poreza. No, treba pričekati lipanj za odluke o eventualnim mjerama. - kazao je Franković.

Gradonačelnik je kazao i kako je interes za „booking” znatno smanjen, no s druge strane zasad nema otkazivanja u glavnom dijelu sezone, istaknula je direktorica TZ Grada Dubrovnika Ana Hrnić.

- Dolazi do odgode većih skupova i konferencija, no riječ je o skupovima koji su bili zakazani za ožujak i travanj, neki će se održati na jesen, a neki su otkazani. - rekla je Ana Hrnić.

Stanko Ljubić istaknuo je kako je un ovom trenutku booking slabiji u odnosi na lani za 45 posto, a njegova procjena je kako će sezona, zaustavi li se brzo širenje korona virusa, biti lošija za 30 do 40 posto.

Ne zaustavi li se širenje korona virusa, kazao je Ljubić, morat će se mijenjati stajališta i odnosi.

dm

Objavljeno u Aktualno

Tanje će se kakit ovoga ljeta nastavi li se širenje korona virusa, mogli bi opet jednog dana kruzere dočekivat' s limenom glazbom. Prvo krenu trubači, ne s Dragačeva, nego sa Straduna, Gradska glazba mogla bi, recimo, prilagodit' aranžman za S.A.R.S. - ov hit „Buđav lebac”, pa onda, nakon trubača, prije nego li dubrovački konobari zapjevaju „čik pogodi što imam za večeru...” - bubnu jednom činile. Kuhari se sotto voce uključuju: „... buđav lebaaac, buđav lebaaac”. Sobarice zajauču: „...ajme mene joj, ajme mene joj”. Finiš daju prodavačice izleta kada složno zacvile: „... buđav lebaaac, buđav lebaaaac.”

Kako stvari stoje, mnogi bi mogli stavit „zube na policu” ne promijeni li se štogod, a najgore od svega - opet bi najviše fasovali oni koji najmanje imaju; radnici, tj. konobari, kuhari, osoblje u hotelima i ini zaposleni u turizmu. Oni koji su ih zapošljavali dobro su se podebljali svih ovih godina, ti mogu izdržat' i nuklearnu katastrofu, k'o skarambeži - oni, uhljebi i povlašteni penzioneri, prvi su dobro potkoženi, a za ove druge se vazda nađe, pa i kad se nema.

A imati se neće rikne li turizam u državi čije gospodarstvo o turizmu ovisi, a turizam jest na dobrom putu da izdahne. Predratna nezaposlenost tada bi mogla biti pi... dim prema jadu u Gradu koji bi nas očekivao.

Crne su to slutnje, na sreću samo slutnje, na nesreću zasad itekako realne.

Bahati faraon nije ozbiljno shvatio kad je Jahve vode Nila pretvorio u krv, pa ni kad mu je poslao najezde žaba, komaraca, obada i skakavaca, kugu i kožne bolesti, oluju i tamu. Kad je Jahve udario na Egipat pomorom prvorođenčadi uključujući i njegovog sina, faraon je shvatio konačno poruku.

Bahati hrvatski faraoni nikako da išta shvate, zbog vlastitih provizija pretvarajući tvornice i gospodarske objekte u „kapacitete”, bez dovoljno kapaciteta u glavama, osim za korupciju koja je satrala gospodarstvo i istjerala svakog poštenog investitora, dovodeći nam muljatore i probisvijete, osudili su nas na turizam.

A ni mi „podanici” nismo ništa bolji od njih, tih hrvatskih faraona, jer presudu smo prihvatili bez žalbe, jer ili su nam tvornice smrdile ili su prdile, jer ili smo izlazili na ulice dočekujući udarače lopte ili nismo izlazili nikako.

Dobro bi došao jedan „reset”, ali ne da se odreknemo turizma, jer nije problem u gužvama na Stradunu, već je problem što osim gužvi nemamo ništa drugo, nisu problem kruzeri u Gružu, već je problem što kruzere ne gradimo, nije problem užeglo ulje u Gradu, prikupit će se, nego je problem što se zatvorio „Radeljević”, nije problem što nemamo plan upravljanja, već je problem što nemamo plan stvaranja... Dobro bi došao „reset” države koja podsjeća na iznajmljivača apartmana koji je napustio posao za koji se školovao, kako bi ono što mu je trebala biti dodatna zarada pretvorio u jedini posao.

Pa nije valjda da nam za to uistinu treba korona virus?!

Objavljeno u Aktualno
Ponedjeljak, 02 Prosinac 2019 12:29

Pokarali se bivši gradonačelnici Dubrovnika

Bivši gradonačelnici Dubrovnika Vido Bogdanović i Andro Vlahušić pokarali su se malo na Facebooku i to oko cijene nekretnina.

Bogdanović je naime nedvano podijelio link s jednim napisom Jutarnjeg koji govori o povezanosti cijena nekretnina i turizma, odnosno kako povećani broj turista utječe na cijene nekretnina.

Bogdanović je uz to napisao: „I što ćemo sad?”

I onda se javio Vlahušić sa svojim viđenjem stvari:
„Bez turizma stanovi u Dubrovniku bili bi jeftiniji nego u Pločama ili Đakovu. Grad bi imao oko 30 tisuća stanovnika, penzionera, pomoraca i zaposlenih u javnim ustanovama. Mladost bi bila u Irskoj ili Njemačkoj. 2008 godine u gradu je kvadrat stana bio 4000 eura, a sada je skup , ali jeftiniji nego pred 11 godina. 2008. godine imali smo 500 000 dolazaka turista, a ove godine 1.5 milijuna. Broj dolazaka se povećao za milijun, a cijena stana još nije dosegla 2008 godinu.” - napisao je Vlahušić na što ga je Bogdanović pitao: „Zbilja misliš da smo svi mi ludi?”

„Ako pod ludost podrazumijevaš nepriznavanje činjenica onda to tako možeš zvati. Definicija ludosti upravo jeste živjeti u svome svijetu, a ne svijetu realnosti.” - odgovorio je Vlahušić.

Mini raspravu Bogdanović je okončao riječima:
„Slažem se, pogriješio sam, s tobom ulazit u raspravu nema smisla, stoga odustajem od komentiranja tvojih „činjenica”, uostalom tu si doma, kad su građevinski kvadrati u pitanju...”

D.M.

Objavljeno u Aktualno

Prema prvim podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnom i nekomercijalnom segmentu te nautičkom charteru, u Hrvatskoj je na današnji dan, 25. listopada, ostvareno 19.722.582 dolazaka (+5%) i 106.162.242 noćenja (+2%), a čime je premašen turistički promet ostvaren u cijeloj 2018. godini kada je realizirano 19.719.329 dolazaka i 106.056.638 noćenja.

- Činjenica da smo za više od dva mjeseca ranije premašili turistički promet ostvaren u cijeloj prošloj godini predstavlja odličan rezultat hrvatskog turizma i jasnu potvrdu kako je ova turistička godina, unatoč svim izazovima, odlično provedena od strane cjelokupnog hrvatskog turističkog sektora. S optimizmom ulazimo u 2020. godinu, koja će također biti zahtjevna, a naš će primarni cilj biti zadržavanje konkurentne pozicije Hrvatske u Europi, ali i daljnje pozicioniranje na novim dalekim tržištima. - poručio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić dodavši kako će listopad biti završen s desetak posto rasta u odnosu na isti mjesec lani što svjedoči sve boljoj afirmaciji Hrvatske kao destinacije koja nudi puno više od sunca i mora.

DPP

Objavljeno u Aktualno

Ove je godine broj kreveta u komercijalnom smještaju u Hrvatskoj ukupno povećan za oko 6 posto ili 67.077 kreveta, a najviše je rastao u objektima u domaćinstvima, čak za 35.777 novih kreveta. Broj kreveta u domaćinstvima rastao je i u Dubrovniku. Naime, prema podacima Turističke zajednice Grada Dubrovnika u prvih devet mjeseci ove godine u objektima u domaćinstvima na području koje pokriva gradska TZ evidentirano je 16 474 redovna i 5 149 dodatnih kreveta, što je 6 posto više u odnosu na isto razdoblje 2018. godine. U 50 hotelskih objekata je 12 045 kreveta i taj je broj jednak prošlogodišnjem.

I dok broj kreveta raste turistička mjesta diljem obale bilježe pad popunjenosti tih kapaciteta. Dubrovački iznajmljivači ne mogu se potužiti na lošiju popunjenost u odnosu na 2018. godinu jer dobar broj njih, iako je već polovica listopada, u smještajnim jedinicama koje iznajmljuju još uvijek imaju goste. Dok privatni iznajmljivači ubiru novac od afitavanja soba i apartmana, sve se učestalije može čuti kako se siva zona privatnog iznajmljivanja mora što prije urediti.

Svi oni koji se bave iznajmljivanjem soba, apartmana pa i kuća za odmor turistima na tome dodatno zarađuju, a dodatna zarada svugdje se u svijetu itekako oporezuje, no u Hrvatskoj toj nije slučaj. Privatni iznajmljivači ne plaćaju poreze prema ostvarenom prihodu kao uostalom ni porez koji bi bio sukladan vrijednosti nekretnine koju iznajmljuju. Uveden im je tek paušal koji je primjerice u Dubrovniku najveći u povijesnoj jezgri i iznosi samo 1 500 kuna po krevetu na godišnoj razini, a tih „samo” ujedno je i maksimalno. Iznos tog paušala i više nego simboličan s obzirom na cijene apartmana u Gradu.

Inače, nekontrolirani rast kapaciteta u domaćinstvima pogoršao je strukturu turističkih kapaciteta, pa tako od ukupnog broja smještajnih kapaciteta samo 35 posto otpada na kapacitete u hotelima i kampovima. Udio kreveta u domaćinstvima dosegnuo je razinu od 52,2 posto komercijalnog smještaja.

Zbog dominacije privatnog nad hotelskim smještajem Hrvatska, prema procjenama stručnjaka, ostvaruje se čak 67 posto manje prihode po noćenju od međunarodnog prosjeka. Osim toga itekako je primjetno i u Dubrovniku što se događa s infrastrukturom i prostorom kad ga optereti preveliki broj turista pa su tako prometnice i javne površine preopterećene dok fekalije cure na sve strane, ne samo u more.

Zgrade koje niču prečesto su apartmanskog karaktera u kojima tijekom zimskih mjeseci nitko ne stanuje, a nitko ne zaustavlja ni trend prenamjena garaža u apartmane.

Inače, od 2010. do 2019. broj kreveta u domaćinstvima porastao za više od 444 tisuće što bi bilo jednako broju od 1 112 novih hotela po 200 soba, da su izgrađeni, ali nisu.

Smještaj turista u domaćinstvima nikad se neće ugasiti, no taj model iznajmljivanja svakako treba mijenjati. Iluzorno je očekivati da će se hrvatski političari, takvi kakvi jesu, usuditi mijenjati zakone u izbornoj godini, no neka od vlada kad-tad morat će regulirati privatno iznajmljivanje.

Naglu apartmanizaciju Hrvatske godinama su zapravo zagovarale upravo hrvatske političke strukture koje su podržavali razni samoprozvani stručnjaci u turizmu jer se s apartmanizacijom nije poboljšala struktura gostiju i nisu nam stigli toliko očekivani turisti visoke platežne moći. Upravo je iznajmljivanje apartmana najmanje oporezivan vid ekonomske aktivnosti, a dovela je do nekontroliranog rasta cijena stanova i cijena najamnina u turističkim mjestima, odljeva stanovništva iz gradskih jezgri te iznimno niskih prihoda lokalnih samouprava od kojih je većina, nesposobna stvarati nove vrijednosti, svoje djelovanje podredila turizmu.

Objavljeno u Aktualno

Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, ne računajući podatke nautike, tromilijunto noćenje u Dubrovniku ove je godine  ostvareno 21. kolovoza, odnosno sedam dana ranije nego 2018. godine, što potvrđuje  odličnu turističku sezonu .

Od 1. siječnja do 21. kolovoza 2019. godine, u Dubrovniku je zabilježeno 980 365 dolazaka, što je porast od 14 % u odnosu na prošlu godinu, a ostvareno je 3.000.285 noćenja, odnosno 6 % više nego lani u istom razdoblju.

Od početka godine u Dubrovniku je boravilo najviše gostiju iz Ujedinjenog kraljevstva, SAD-a, Francuske, Njemačke, Španjolske, Hrvatske, Australije, Irske, Italije i Finske. Zabilježeni su značajni porasti s određenih tržišta u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kao što je SAD s porastom od 16 % u dolascima i 16 % u noćenjima, zatim Francuska s porastom od 13 % u dolascima i 11 % u noćenjima, Njemačka s 59 % porastom u dolascima i 12 % u noćenjima te Irska s porastom od 34 % u dolascima i 34 % u noćenjima.

DPP

Objavljeno u Aktualno

Visina paušalnog iznosa godišnjeg poreza po krevetu u Cavtatu će iznositi 500 kuna, što je ujedno i najviše u cijeloj Općini Konavle, a riječ je jedinom naselju u „A razredu“ oporezivanja, dok će za naselja u „B“ i „C“ razredu visina paušala iznositi 350 i 300 kuna, odlučili su tako konavoski općinski vijećnici na sjednici u utorak navečer. U „B razredu“ je Molunat, a u „C razredu“ Zvekovica i Čilipi. Visina poreza u „D razredu“ koja čine sva ostala mjesta osim nabrojanih bit će 200 kuna godišnje po krevetu.

Visina paušalnog iznosa poreza po smještajnoj jedinici u kampu iznosi za Cavtat 350 kuna, za Molunat 300 kuna, za Zvekovicu i Čilipe 250 kuna te za sva ostala mjesta 150 kuna.

- Mislim da smo našli pošteno rješenje, respektiramo ljude koji su uložili u svoje smještajne jedinice. Nije to neka zarada za Općinu, ali sve će se uložiti u turizam. - rekao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

D.M.

Objavljeno u Aktualno

Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor Hrvatske turističke zajednice, ne uključujući podatke za nautiku, Dubrovnik je u 2018. godini postigao rekordne turističke rezultate. Od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine u Dubrovniku je ostvareno 1 271 657 dolazaka, što čini ukupno 8 posto više nego 2017. godine te 4 138 023 noćenja, 4 posto više nego prošle godine.

Od ukupnog broja turista od 1.siječnja do 31. prosinca 2018. godine, 687 555 gostiju je odsjelo u 51 dubrovačkom hotelu, što je porast od 6 % u hotelskom smještaju u odnosu na 2017. godinu, a zabilježeno je 2 195 961 noćenja, donosno 3% više nego prošle godine.U privatnom smještaju tijekom 2017. godine odsjelo je 436 349 gostiju, što je porast od 12 % u odnosu na 2017. godinu, a zabilježeno je 1 478 742 noćenja, što je 9 % više nego prethodne godine.

Top–listu država iz kojih su 2018. godine turisti dolazili u Dubrovnik predvode već tradicionalno gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Francuske, Španjolske, Hrvatske, Australije, Italije, Finske, te Kanade. Trema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor Hrvatske turističke zajednice, u Dubrovniku je Novu 2019. godinu dočekalo 5 088 gostiju, a prema strukturi gostiju najviše je bilo gostiju iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Austrije, Slovenije, Bugarske, Italije, SAD-a, Njemačke, Portugala i Kanade.

ijekom cijelog prosinca 2018. godine ostvareni su turistički rezultati otprilike na razini prethodne godine, odnosno 20 961 dolazaka turista te 48176 noćenja (3 % više nego 2017.g.). U prosincu je najviše gostiju bilo iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Njemačke, SAD-a, Koreje, Austrije, Albanije, Kine, Ujedinjenog Kraljevstva i Japana.  

TZ Grada Dubrovnika

Objavljeno u Aktualno
Stranica 7 od 7

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019