Prikazujem sadržaj po oznakama: turizam

Turistička zajednica grada Dubrovnika pokrenula je kampanju „Dubrovnik - tamo gdje je srce”, koja ima za cilj privući domaće goste. Koliko će kampanja, koja će se provoditi plaćenim objavama članaka na nekoliko nacionalnih portala, biti i uspješna, vidjet ćemo svi skupa tek kada se budu zbrajali turistički rezultati ovog ljeta. No, ono što je odavno jasno jest kako Dubrovniku kao destinaciji za domaće goste itekako šteti neprestano spominjanje previsokih cijena, odnosno negativan imidž Dubrovnika kao destinacije koja je nedostupna prosječnom građaninu Hrvatske.

Piše: Davor Mladošić

Kad se god spomene visoka cijena smještaja, objeda u restoranima ili obične kafe, eto Dubrovnika u prvom planu. Svih ovih godina kao da se namjerno provodi neka antikampanja koja ima za cilj što manje domaćih gostiju u Dubrovniku. Naravno da tu antikampanju nitko nije ciljano osmislio, no, s druge strane, svih ovih godina nitko se nije ozbiljno potrudio ni da, kad je u pitanju privlačenje domaćih gostiju, takav negativan imidž izmijeni.

Ne postoji neki skriveni neprijatelj koji Dubrovnik ocrnjuje među Hrvatima, pomalo idiotsko objavljivanje medija računa sa Straduna tek pripada onom novinarstvu lišenom svake logike i truda da se prikažu činjenice, a one govore da Dubrovnik jest skup, ali i da se u Dubrovniku može naći i smještaj i objed i kafa po pristojnoj cijeni. Činjenice govore i to da se Dubrovnik također ne može usporediti s npr. Zaostrogom, a da u usporedbi s npr. Rovinjom ili bližim nam Hvarom razlika u cijenama baš i nema puno, odnosno da se u svim tim najatraktivnijim destinacijama može naći raznolika cjenovna ponuda. Činjenice govore i da Dubrovnik strancima nije skup, no tema su ipak domaći gosti.

A kad su domaći gosti u pitanju, unatoč imidžu preskupe destinacije za prosječni hrvatski špag, oni su prošle godine bili na šestom mjestu po broju dolazaka, iza Britanaca, Amerikanaca, Nijemaca, Francuza i Španjolaca. Dakle, Dubrovnik je ipak grad kojeg prosječni Hrvat želi vidjeti unatoč cijenama i prejak brend da bi mu to naštetilo u normalnoj situaciji.

No, kao i cijela kugla zemaljska Dubrovnik više nije u normalnoj situaciji i stoga čudi kako se turistički stručnjaci nisu ozbiljnije pozabavili mijenjanjem negativnog imidža Dubrovnika kao preskupe destinacije za domaćeg gosta. Da, bit će popusta, odnosno već ih ima, ali kada se oni prikažu bez mijenjanja navedenog imidža, onda u očima prosječnog domaćeg potrošača ispadaju tek kao potez očajnika, uz sarkastične komentare kako su sad dobri i domaći gosti kad nema stranaca, a do jučer su bili nepoželjni, što naravno ne odgovara istini, ali upravo to je percepcija prosječnog građanina Hrvatske.

Mijenjanju takve percepcije svakako nije pomoglo ni nesnalaženje pojedinaca nakon što su mjere počele popuštati, pa npr. Javna ustanova Rezervat Lokrum nije mogla i smjela započeti sezonu cijenom karte od 200 kuna. Iako je cijena u međuvremenu spuštena, velika šteta je počinjena, danima se u medijima i po društvenim mrežama vrtjela priča o pohlepnim Dubrovčanima. Takav antipromidžbeni potez nije dakle naštetio samo Lokrumu, naštetio je svima u Dubrovniku. Ni danas gotovo nitko ne priča o spuštanju cijena koje se dogodilo već se i dalje po društvenim mrežama vrti priča o Dubrovčanima koji u u doba korone žele „u dva mjeseca zaraditi za cijelu godinu”, a ako netko i spomene kako je cijena od 200 kuna spuštena, rijetki to spominju u pozitivnom kontekstu već se opet hvataju sarkazma.

Na loš glas lako je doći, a i kad je nešto i na dobrom glasu, samo jedna pogreška vrlo brzo promijeni situacije. Kako je tek kad se pogreške rade godinama, kao što se po pitanju imidža Dubrovnika među Hrvatima rade, dubrovački turistički sektor osjetit će tek sad kada će u Hrvatskoj i oni koji su i mislili doći u Dubrovnik paziti na svaku kunu puno više nego dosad.

Godine nebrige oko imdiža Dubrovnika među Hrvatima teško će ispraviti nekoliko planiranih plaćenih člančića o mjestima gdje u Dubrovniku izlaze poznati (opet jedna PR - ovska greška, jer u aktualnoj situaciji to je trenutno jednostavno – iritantno) ili receptima, možda i kamenicama koje prosječni Hrvat uvijek gleda kao na nešto teško dostupno njegovom špagu itd.

Računa li se na domaće goste ima ipak jedna pozitivna stvar: Hrvati se jako vole hvaliti, pa možda iskoriste popuste da mogu reći da su bili u Dubrovniku.

To ne znači da se ne treba uhvatiti posla oko imidža Dubrovnika među Hrvatima i ozbiljno tome pristupiti, a to preko noći i za ovu sezonu niti se može niti će se ostvariti, niti realno gledajući, dubrovačka turistička zajednica ima niti je imala osobu sposobnu takav projekt osmisliti i provesti.

Nova direktorica tek je zapravo zasjela, pandemija je iznenadila prije no što se zapravo ozbiljnije i prihvatila posla. U takvoj situaciji u gradskoj TZ u ovom trenutku rade ono što mogu i znaju, samo također trebaju znati i prihvatiti sve ovo prije navedeno.

Mogućnost organiziranja cruise putovanja, prihvat brodova i putnika u uvjetima pandemije koronavirusa, organiziranje međunarodnih letova uz moguću subvenciju bile su teme ovotjednih razgovora gradonačelnika Mata Frankovića s predstavnicima turističkog sektora.

U tjednu na izmaku u javno savjetovanje upućen je Nacrt Odluke o davanju u najam stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika s mogućnošću kupnje u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji na području grada Dubrovnika.

U sklopu EU projekta „Grad ZA djecu – poboljšanje usluga i uvjeta za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na području grada Dubrovnika“, dječji vrtići dobili su vrijednu Montessori opremu, u nekim su vrtićima opremljene senzorske sobe dok su drugi dobili vrijednu sportsku opremu.

GRADONAČELNIK RAZGOVARAO S PREDSTAVNICIMA CLIA-e O EVENTULANOM OTVARANJU CRUISE TRŽIŠTA I PRIHVATU PUTNIKA S KRUZERA

Ne bi li od ostatka turističke sezone izvukao kakve takve efekte gradonačelnik Mato Franković razgovarao je putem video veze s predstavnicima CLIA-e o otvaranju cruise tržišta te mjerama i protokolima koji će biti na snazi od ukrcaja do iskrcaja putnika i posade. tijekom ukrcaja putnika na kruzere.

Naime, kruzeri pojedinih kompanija trebali bi s krstarenjima započeti već krajem lipnja i sredinom srpnja pa je gradonačelnik predstavnike CLIA-e upoznao sa trenutnim stanjem na području Dubrovnik i Hrvatske kad je u pitanju Covid-19. Naglasio je kako je Luka Dubrovnik spremna, kao i u razdoblju do sada, primiti pomorce koji se nastoje vratiti u matične zemlje iz raznih krajeva svijeta. Poštujući, pritom, sve propisane protokole, uključujući i testiranje na koronavirus.

Isto tako, izvijestio je o pripremi Dubrovnika kao turističke destinacije za sve turiste, što uključuje i formiranje karantene za slučaj potrebe te je izrazio spremnost prihvata kruzera u trenutku kad se za to steknu svi uvjeti.

GRAD DUBROVNIK SUFINACIRA MEĐUNARODNE LETOVE

O mogućnosti pokretanja međunarodnih letova gradonačelnik Mato Franković razgovarao je s predstavnicima najvećih hotelskih kuća na području grada Dubrovnika te direktorom sektora komercijalnih poslova Zračne luke Dubrovnik Ivanom Maslaćem.

Na sastanku je dogovorena marketinška strategija kojom će zajednički nastupiti Grad Dubrovnik, Turistička zajednica Grada Dubrovnika i Zračna luka Dubrovnik, a sve s ciljem poticanja avio prijevoznika na uvođenje linija za Dubrovnik.

Naime, kako aviokompanije iskazuju interes za organiziranjem letova za Dubrovnik na sastanku je rečeno kako je ključno putem marketinške kampanje avio prijevoznicima koji odluče uspostaviti letove za Dubrovnik omogućiti financijski benefit.

Gradonačelnik je već ranije najavio kako je Grad Dubrovnik spreman putem marketinške kampanje sufinancirati letove za Dubrovnik u iznosu od 14 milijuna kuna.

DUBROVNIK SPREMAN ZA PRIHVAT TURISTA IZ VELIKE BRITANIJE

O spremnosti Dubrovnika da tijekom ove sezone primi turiste gradonačelnik Mato Franković putem video veze razgovarao je s veleposlanikom Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Republici Hrvatskoj Andrewom Stuartom Dalgleishom.

Gradonačelnik je veleposlaniku tako predstavio sve što su Grad Dubrovnik, Turistička zajednica grada Dubrovnika, Zračna luka Dubrovnik, Opća bolnica Dubrovnik te drugi dionici poduzeli kako bi osigurali uvjete za što skoriju aktivaciju turističkog prometa, uključujući i program poticanja međunarodnih letova kroz ciljanu marketinšku kampanju. Poručio je da je Dubrovnik potpuno spreman prihvatiti britanske turiste po otvaranju granica i ponovnoj uspostavi direktnih letova.

Veleposlanik Dalglesih kazao je da je turizam značajni dio ekonomije i u Velikoj Britaniji gdje se također nameće što skorija potreba normalizacije privrednih aktivnosti. Izrazio je uvjerenje da će britanski turisti putovati čim se za to ostvare osnovni uvjeti te istaknuo kako Dubrovnik kod britanskih turista nije izgubio ni trunke svoje trajne privlačnosti te da će mu se rado vratiti. Pohvalio je spremnost Grada Dubrovnika da dočeka svoje goste i pruži im ugodan i siguran boravak.

FRANKOVIĆ OPTIMISTIČNO O SEZONI: "OČEKUJEMO OSTVARENJE 30 POSTO PROŠLOGODIŠNJEG TURISTIČKOG PROMETA"

O sezoni je gradonačelnik Mato Franković razgovarao i s predstavnicima Društva turističkih vodiča Dubrovnik i Ceha turističkih vodiča.

Govoreći o posljedicama koje je prouzrokovala epidemija koronavirusa u sektoru turizma i prometne povezanosti, gradonačelnik Franković sudionike sastanka izvijestio je o glavnim zaključcima sastanka s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem održanog prošlog tjedna u Banskim dvorima prilikom kojega je naglašena važnost uspostavljanja međunarodnih letova jer je za Dubrovnik u koji najveći broj turista dolazi zrakoplovima. Jedan od važnih ciljeva je omogućiti slijetanje charter letova kao privatnih zrakoplova s područja Europske unije i Velike Britanije u Zračnu luku Dubrovnik te uplovljavanja mega jahti.

- Ova sezona bit će daleko od idealne, očekujemo ostvarenje 30 posto prošlogodišnjeg turističkog prometa i u tom smislu sam optimističan da ćemo to i ostvariti. Cilj je da gospodarstvo preživi do proljeća 2021. i da gubici budu što je moguće manji.- rekao je gradonačelnik Franković, dodavši kako i nije realno do kraja ove godine očekivati goste s kruzera.

Naime, neke su cruise kompanije krstarenja otkazala do jeseni, no većina ih je ipak pred sebe stavila rokove u kojima bi njihovi brodovi trebali ponovo zaploviti. No mogućnost organiziranja cruise putovanja ne ovisi samo o epidemiološkim uvjetima već i popunjenosti brodova, a većina kompanija brani ukrcaj putnicima starijim od 70 godina ukoliko boluju od kroničnih bolesti ili ukoliko su u zadnja dva mjeseca bili hospitalizirani.

Kad su u pitaju međunarodni letovi, gradonačelnik je kazao kako su uspostavljeni direktni kontakti sa svjetskim avioprijevoznicima poput British Airwaysa i Jet2coma. Istaknuo je kako gradski proračun uprihoduje 70 posto sredstava direktno od turizma, a ostatak je indirektno također povezan s turizmom, zbog čega je financijski opravdano u ovoj situaciji uložiti u subvenciju međunarodnih letova.

Inače, Turistička zajednica već je pokrenula promotivnu kampanju, a u pripremi su i razne pogodnosti za ovogodišnje posjetitelje u vidu popusta za posjete Lokrumu, gradskim zidinama, korisnike Dubrovačke kartice, kao i besplatni programi kulturnih ustanova čime će se cijene usluga prilagoditi smanjenoj potražnji.

Naglašena je važnost provedbe propisanih protokola zaštite kako bi se izbjegla potencijalna zaraza i ugroza trenutno dobre epidemiološke situacije. Turistički vodiči još uvijek čekaju preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, nakon čega će se iste u dogovoru s Gradom Dubrovnikom po potrebi nadopuniti specifičnostima lokalnog poslovanja u ovom sektoru.

DUBROVAČKA STANOGRADNJA – UVJETI ZA STANOVE ZA MLADE NA JAVNOM SAVJETOVANJU

Nacrt Odluke o davanju u najam stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika s mogućnošću kupnje u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji na području grada Dubrovnika objavljen je za javno savjetovanje na web stranici Grada Dubrovnika. Pozivaju se svi građani da se svojim prijedlozima i sugestijama uključe u kreiranje Odluke, kako bi se dobio što kvalitetniji dokument.

Javno savjetovanje otvoreno je do 20. lipnja 2020., nakon čega će se izraditi Izvješće o provedenom savjetovanju, nakon čega će konačna verzija Odluke biti proslijeđena Gradskom vijeću na razmatranje i usvajanje. Tek potom kreće postupak prikupljanja zahtjeva, putem Javnog poziva.

Naime, riječ je o Odluci kojoj se propisuju uvjeti, mjerila i postupak za određivanje reda prvenstva za najam stanova na određeno vrijeme u vlasništvu Grada Dubrovnika, s mogućnošću kupnje.

Grad Dubrovnik je prva jedinica lokalne samouprave koja je razvila vlastiti model stambenog zbrinjavanja za svoje građane, pod zajedničkim nazivom „Dubrovačka stanogradnja“. Namijenjen je mladima koji nisu kreditno sposobni kupovati skupe stanove koji se nude na dubrovačkom tržištu nekretnina. Prema ovom modelu stanovi se daju u najam na određeno vrijeme od 10 godina od dana sklapanja Ugovora o najmu s mogućnošću kupnje nakon isteka roka od 10 godina, pod uvjetom da je najmoprimac uredno podmirivao sve svoje ugovorne obveze. U slučaju kupnje stana uplaćena najamnina uračunat će se u iznos kupoprodajne cijene.

Pravo na podnošenje zahtjeva za najam imat će državljani Republike Hrvatske i to mladi i mlade obitelji koji kumulativno ispunjavaju zadane uvjete. Sukladno nacrtu ove Odluke među uvjetima su i da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji nemaju riješeno stambeno pitanje, nemaju u vlasništvu/suvlasništvu kuću ili stan, stanuju kao podstanari, da podnositelj zahtjeva i članovi obitelji u posljednjih 10 godina prije podnošenja zahtjeva za najam nisu nekretnine u svom vlasništvu/suvlasništvu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili, da imaju prijavljeno prebivalište na području Grada Dubrovnika najmanje 7 godina neprekidno prije podnošenja zahtjeva.

Postupak za davanje u najam stanova s mogućnošću kupnje pokrenut će se objavljivanjem Javnog poziva za prikupljanje zahtjeva u tjednom listu i na službenim stranicama Grada Dubrovnika s točno određenim podacima o stanovima. Podnositelj zahtjeva moći će se natjecati samo za jednu kategoriju stanova (jednosobni, dvosobni, trosobni i sl.). Pravodobni i uredni Zahtjevi bodovat će se u skladu s propisanim kriterijima i uvrstiti na prijedlog Liste reda prvenstva.

KROZ EU PROJEKT "GRAD ZA DJECU" DO VEĆIH STANDARDA U DUBROVAČKIM VRTIĆIMA

U sklopu EU projekta „Grad ZA djecu – poboljšanje usluga i uvjeta za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na području grada Dubrovnika“ u dječjim vrtićima „Pčelica“ i „Palčica“ opremljene su senzorne sobe.

Nabavljena oprema ukupno je vrijedna 150 tisuća kuna, a financirala ju je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Senzorne sobe služe za poboljšanje kvalitete života djece s poteškoćama u razvoju i edukaciju njihovih obitelji.

Projekt “Grad ZA djecu“ ukupne vrijednosti 14.080.986,10 kuna u potpunosti je financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda kroz Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.

Europskim sredstvima u sklopu navedenog projekta uvedena je usluga poslijepodnevne smjene, kao i rad subotom u određenim dječjim vrtićima, pružanje usluge u vrtiću na Lopudu i tijekom ljeta, zaposlili su se brojni odgojitelji, asistenti, djelatnici u tehničkom osoblju i u drugom stručnom kadru poput psihologa te se financiraju i brojne edukacije usmjerene ka jačanju stručnih kompetencija za kojim je stručna služba vrtića iskazala interes.

Nabavljena je i oprema za uređenje igrališta u sklopu Dječjeg vrtića Pile u vrijednosti od 270 tisuća kuna, kao i informatička oprema za Dječji vrtić Pčelica u Novoj Mokošici – video nadzor, prijenosno računalo i projektor te 220 tisuća kuna vrijedna oprema za provođenje sportskog programa u dječjim vrtićima „Pile“, „Ciciban“ i „Palčica“.

Tri vrtića, Škatulica, Pčelica i Palčica dobili su Montessori pribor, odnosno didaktičke materijale izrađene od ekoloških materijala i obojeni prirodnim bojama, ukupne vrijednosti od 188 tisuća kuna, U Montessori sobama djeca uče kroz igru te im se razvija matematički i induktivni način razmišljanja koji im pomažu u daljnjem školovanju i životu.

Iako je posljednjih mjeseci pandemija korona virusa ugrozila provedbu mnogih projekata u Hrvatskoj, ali i u ostatku svijeta, projekt izgradnje Pelješkog mosta i pristupnih cesta u Dubrovačko - neretvanskoj županiji nije značajnije ometen te se radovi odvijaju uz sve mjere zaštite i opreza izdane od strane Nacionalnog stožera civilne zaštite RH.

No, po završetku gradnje ovaj kapitalni objekt prometne infrastrukture i preusmjeravanje dosadašnjih prometnih tokova odrazit će se i na gospodarstvo poluotoka Pelješca. U kojoj mjeri će to biti i što će se dogoditi s turizmom na ovom području istražila je Regionalna agencija DUNEA u suradnji sa stručnjacima Instituta za turizam iz Zagreba kroz provedbu projekta Coasting.

Institut za turizam, kroz projekt Coasting, izradio je dokument „Poželjan plan razvoja turizma na poluotoku Pelješcu u kontekstu izgradnje Pelješkog mosta“, a kojim se na objektivan i cjelovit način sagledalo u kojoj mjeri će izgradnja mosta, u kontekstu očekivanog povećanja intenziteta cestovnog prometa na Pelješcu, odraziti na poželjni model turističkog razvoja Pelješca, dinamiku turističkog prometa, prevladavajuću strukturu smještajne i druge turističke ponude te indikatore turističke održivosti Pelješca kao turističke destinacije.

Tim stručnjaka s Instituta, opsežnom analizom te kroz radionice koje je organizirala Regionalna agencija DUNEA na Pelješcu sa svim dionicima turističkog razvoja, došao je do zaključka kako će izgradnja Pelješkog mosta značajno doprinijeti jačanju turističke atraktivnosti osobito središnjeg i istočnog dijela poluotoka koji je rjeđe naseljen i turistički znatno manje razvijen od njegovog zapadnog dijela. Očekuje se i znatan pozitivan utjecaj na smanjivanje postojećih, još uvijek znatnih, razlika u stupnju ukupne gospodarske razvijenosti pojedinih peljeških općina.

Uslijed povećane dostupnosti poluotoka osobito iz pravca Delte Neretve i BiH, očekuje se i veći broj posjeta domaćih i inozemnih posjetitelja. Analiza je također ukazala na ključne točke iz sfere komunalne i/ili prometne infrastrukture u sve četiri pelješke općine, u čije sustavno otklanjanje treba krenuti neovisno o izgradnji mosta. Dokument na probleme iz područja upravljanja turističkim razvojem, komunalne infrastrukture, prometa te plaža odgovara s popisom mjera i aktivnosti u cilju saniranja ključnih točaka, te kao ovakav predstavlja izvrstan put prema očuvanju turističke održivosti te željenog razvoja poluotoka Pelješca.

Projekt COASTING je obuhvatio te nadogradio rezultate prethodno provedenih projekata tematike upravljanja priobaljem, COAST, COASTANCE i COASTGAP na kojima je Regionalna agencija DUNEA sudjelovala u ulozi projektnog partnera. 2011. godine, kroz projekt COASTANCE, izrađene su Smjernice za integralno upravljanje obalnim područjem Dubrovačko-neretvanske županije, tada prvi dokument takve vrste na regionalnoj razini u Hrvatskoj. Vrtoglavim porastom broja turista došlo je do potrebe za novim rješenjima.

U projektu COASTING koji je započeo 2018. godine, Regionalna agencija DUNEA je sudjelovala kao jedini partner iz Hrvatske, uz još sedam partnera iz Španjolske, Francuske, Italije, Malte i Grčke sa zajedničkim ciljem unaprjeđenja integralnog obalnog upravljanja za održivi turizam. Dvije godine provedbe projekta donijelo je niz uspješnih rezultata koje možete pogledati na službenoj stranici projekta Coasting.

dpp

Kineski turistički mjesečnik Traveller objavio je priču o povijesti karantene te je pritom najveći naglasak stavio na Dubrovnik odnosno njegova povijesna iskustva u borbi s raznim epidemijama i to još od 14. stoljeća.
 
Povod ovoj poučnoj povijesnoj priči u Travelleru, jednom od najpopularnijih turističkih časopisa u Kini,  jest aktualna situacija s virusom COVID-19 te njegovom utjecaju na turizam.
 
Europa je u prošlosti, navodi ovaj časopis, nekoliko puta bila suočena s epidemijama, a ulazne točke bolesti bile su luke poput Venecije, Genove i Dubrovnika. Sama ideja karantene kao načina borbe protiv raznih epidemija začeta je u Dubrovniku još 1377. godine, kada su donesene prve na svijetu poznate zdravstvene odredbe u tom smislu. Časopis uz ilustraciju navodi da su trgovački brodovi tako provodili 30 dana u karanteni na otocima Mrkanu i Bobari. Danas je Dubrovnik jedan od najpoznatijih turističkih centara Europe, a Traveller navodi da je povijest grada izuzetno zanimljiva te da su odluke koje su se donosile prije šest stoljeća „bile su mudre, razumne i učinkovite“.
 
- Isticanje Dubrovnika u međunarodnim turističkim medijima kao pozitivan primjer, uz priznanje o znanju i sposobnosti naših predaka, još je jedan „vjetar u leđa” za oporavak turizma i vraćanja života u vrijeme prije epidemije. Stoga nas vesele upravo ovakve vijesti. - rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković o članku u Travelleru.

dpp

Od početka godine u Dubrovniku je do danas zabilježen pad u dolasku turista od 44 posto, a pad noćenja je 39 posto. Ukupne brojke dakle ne izgledaju u potpunosti katastrofalne, no kad se uzme u obzir da je u ukupnoj brojci pad od 44 posto u dolascima i 39 posto u noćenjima zapravo uzrokovan rezutatima u samo zadnjih dvadesetak dana otkako se razmahala epidemija korona virusa, onda se vide razmjeri utjecaja ove krize u kojoj je, logično, dolazak gostiju sveden gotovo pa na nulu.

Da, gotovo pa na nulu, ne na potpunu nulu, jer prema dostupnim podacima iz Turističke zajednice grada Dubrovnika, a koji se odnose na dan 28. ožujka zabilježen je ipak – jedan dolazak. Inače istog dana zabilježeno je 211 noćenja.

„Osobe koje trenutno borave u Dubrovniku su iz BiH, Hrvatske, Turske, SAD - a, Srbije, Litve, Austrije, Njemačke, Irske i Italije.” - odgovorili su iz TZ grada Dubrovnika o stranim državljanima koji se trenutno nalaze u Dubrovniku, jer ipak nije naravno riječ o turistima već, kako neslužbeno doznajemo, o doktorima smještenima u hotel Hilton te uglavnom radnicima angažiranim na raznim gradilištima, a koji su u privatnom smještaju te određenom broju ljudi čiji je posao vezan uz Dubrovnik.

Razmjer štete u turističkom sektoru zapravo će jasno biti vidljiv tek kada se u poslovne knjige unesu podaci za ožujak, a prava katastrofa slijedi u travnju. 

„Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je od 1. do 28. ožujka 2020. godine boravilo 53.469 turista, što je 44 % manje nego u istom razdoblju 2019. godine, a ostvareno je 108.536 noćenja, odnosno 39 % manje nego prošle godine. Od početka godine najviše gostiju bilo iz Hrvatske, BiH, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuske, Koreje, Japana, Kine i Španjolske.” - naveli su još za Dubrovnikpress.hr iz TZ grada Dubrovnika.

Čak 30 milijuna kuna manje bit će uplaćeno u proračun Grada Dubrovnika do kraja lipnja ne zaustavili se u skoro vrijeme širenje korona virusa, odnosno ne dođe li do brzog oporavka svjetskog gospodarstva i naravno, što je za Dubrovnika najvažnije – turizma i normalnog protoka ljudi i robe na tržištu. Procjenu o 30 milijuna kuna gubitaka iznio je jučer na konferenciji za novinare dubrovački gradonačelnik Mato Fanković.

Piše: Davor Mladošić

No, ako će samo Grad Dubrovnik izgubiti 30 milijuna kuna u proračunu do kraja lipnja, što je tek s privatnim sektorom, odnosno onima koji su najveći dio od tih 30 milijuna kuna u proračun trebali i uplatiti? Gubici koje će pretrpjeti dubrovačko gospodarstvo, oslonjeno na turizam, mogli bi vrlo brzo promijeniti ekonomsku sliku Dubrovnika. Posljedice, u slučaju da se situacija ne smiri, bit će uistinu katastrofalne.

Naime, već je usporeno i samo zapošljavanje, većina poslodavaca u turizmu je iznimno oprezna, a kada i ako val zapošljavanja sezonaca ponovo krene, što naravno ovisi o stanju s korona virusom, za očekivati je da će i ponude plaća biti skromnije. Iako je većina poslodavca u turizmu prethodnih godina izrazila dobit u poslovanju, promatrajući dosadašnje navike teško je od njih očekivati da će dobit preraspodijeliti na poštenu naknadu radnicima, jer ni dosad nije bilo tako.

Nije potrebno biti ekonomski lumen za zaključak kako će usporeno zapošljavanje i mogući pad plaća dovesti do manje kupovne moći stanovništva, a da onda cjelokupnom dubrovačkom gospodarstvu prijeti kolaps.

Iako je direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Ana Hrnić jučer na konferenciji za novinare kazala kako nema otkaza za glavnu sezonu, jasno je da će bez smirivanja situacije itekako biti.

Uz to velika je vjerojatnost da će dio hotela, privatnih iznajmljivača i turističkih agencija morati i vraćati novac za već uplaćene aranžmane ukoliko otkazi budu opravdani, a korona virus i sve ono što sa sobom nosi od prometne nepovezanosti zbog otkaza linija do karantene, svakako jest opravdan razlog za otkazivanje.

Booking je znatno manji, prema jednim informacijama i do 80 posto, prema drugim oko 50 posto, no koje god informacije bile točne imaju strašne posljedice. Svakako će doći i do smanjenja cijena usluga smještaja, tko se ne prilagodi novonastaloj situaciji u budućnosti neće ni postojati.

Svakako treba naglasiti da se većina turista zapravo ne boji korona virusa, odnosno mogućnosti zaraze, prema istraživanjima, puno je veći strah da će negdje ostati izolirani ili bez mogućnosti da se vrate u svoju zemlju u predviđenom vremenu.

Sve i da do otkaza aranžmana ne dođe, pitanje je tko će i čime opskrbiti hotele i restorane, jer nažalost Hrvatska je uvozno orijentirana zemlja, promet robe je znatno otežan, a domaća proizvodnja ne može ni izbliza pokriti potrebe stanovništva i turističkog sektora.

Korona virus, taj famozni COVID 19, uz opću gospodarsku sliku, potraje li epidemija, utjecat će i na tržište nekretnina gdje bi u tom sluaju trebalo doći do osjetnog pada cijena, odnosno vrijednosti. Naizgled je to dobro po domaće stanovništvo, no što će nekom i nekretnine po znatno manjoj cijeni kad neće imati sredstava za kupovinu, a krediti će se još teže dobivati.

Kako se ovakav scenarij ili barem veći dio navedenog, ne bi dogodio Dubrovnik ima još možda nekih mjesec i pol dana vremena nade kako će se trenutna situacija zauzdati. U suprotnom, plakat će se i za konopom u Vratima od Grada.

Dvije stvari su najžalosnije, jedna je što još ima onih koji misle da neće plakati za konopom, a druga je da iz situacije s korona virusom Hrvatska i Dubrovnik opet neće naučiti da se na ekonomsku monokulturu, posebice turizam, ne može osloniti.

Grad Dubrovnik u prvih šest mjeseci ove godine izgubit će 30 milijuna kuna zbog utjecaja epidemije korona virusa na turističku sezona, odnosno taj iznos neće se sliti u gradski proračun, procjena je koju je iznio gradonačelnik Mato Franković na konferenciji za novinare koju je održao s direktoricom Turističke zajednice Grada Dubrovnika Anom Hrnić i predsjednikom Strukovne grupe turističkih agencija pri HGK ŽK Dubrovnik Stankom Ljubićem.

Gradonačelnik je kazao kako vjeruje da će se situacija stabilizirati, a predviđeni manjak prihoda u proračunu nadoknadit će se rebalansom odnosno raspodjelom viška od prethodne godine.

- Nakon lipnja sagledat ćemo situaciju kako bi mogli donositi daljnje odluke, odnosno hoće li biti ušteda pa i na kapitalnim projektima. - kazao je gradonačelnik Franković napomenuvši kako je Dubrovnik posebno pogođen krizom u kruzerskom turizmu s obzirom da značajne prihode ostvaruje od njega, a upravo je kruzerski turizam trenutno najugroženiji.

- Dobro smo se financijski pripremili, a pomoći ćemo i gospodarstvenicima, tj. spremni smo se odreći dijela prihoda, primjerice od javnih površina, zaustavljanja autobusa, poreza. No, treba pričekati lipanj za odluke o eventualnim mjerama. - kazao je Franković.

Gradonačelnik je kazao i kako je interes za „booking” znatno smanjen, no s druge strane zasad nema otkazivanja u glavnom dijelu sezone, istaknula je direktorica TZ Grada Dubrovnika Ana Hrnić.

- Dolazi do odgode većih skupova i konferencija, no riječ je o skupovima koji su bili zakazani za ožujak i travanj, neki će se održati na jesen, a neki su otkazani. - rekla je Ana Hrnić.

Stanko Ljubić istaknuo je kako je un ovom trenutku booking slabiji u odnosi na lani za 45 posto, a njegova procjena je kako će sezona, zaustavi li se brzo širenje korona virusa, biti lošija za 30 do 40 posto.

Ne zaustavi li se širenje korona virusa, kazao je Ljubić, morat će se mijenjati stajališta i odnosi.

dm

Tanje će se kakit ovoga ljeta nastavi li se širenje korona virusa, mogli bi opet jednog dana kruzere dočekivat' s limenom glazbom. Prvo krenu trubači, ne s Dragačeva, nego sa Straduna, Gradska glazba mogla bi, recimo, prilagodit' aranžman za S.A.R.S. - ov hit „Buđav lebac”, pa onda, nakon trubača, prije nego li dubrovački konobari zapjevaju „čik pogodi što imam za večeru...” - bubnu jednom činile. Kuhari se sotto voce uključuju: „... buđav lebaaac, buđav lebaaac”. Sobarice zajauču: „...ajme mene joj, ajme mene joj”. Finiš daju prodavačice izleta kada složno zacvile: „... buđav lebaaac, buđav lebaaaac.”

Kako stvari stoje, mnogi bi mogli stavit „zube na policu” ne promijeni li se štogod, a najgore od svega - opet bi najviše fasovali oni koji najmanje imaju; radnici, tj. konobari, kuhari, osoblje u hotelima i ini zaposleni u turizmu. Oni koji su ih zapošljavali dobro su se podebljali svih ovih godina, ti mogu izdržat' i nuklearnu katastrofu, k'o skarambeži - oni, uhljebi i povlašteni penzioneri, prvi su dobro potkoženi, a za ove druge se vazda nađe, pa i kad se nema.

A imati se neće rikne li turizam u državi čije gospodarstvo o turizmu ovisi, a turizam jest na dobrom putu da izdahne. Predratna nezaposlenost tada bi mogla biti pi... dim prema jadu u Gradu koji bi nas očekivao.

Crne su to slutnje, na sreću samo slutnje, na nesreću zasad itekako realne.

Bahati faraon nije ozbiljno shvatio kad je Jahve vode Nila pretvorio u krv, pa ni kad mu je poslao najezde žaba, komaraca, obada i skakavaca, kugu i kožne bolesti, oluju i tamu. Kad je Jahve udario na Egipat pomorom prvorođenčadi uključujući i njegovog sina, faraon je shvatio konačno poruku.

Bahati hrvatski faraoni nikako da išta shvate, zbog vlastitih provizija pretvarajući tvornice i gospodarske objekte u „kapacitete”, bez dovoljno kapaciteta u glavama, osim za korupciju koja je satrala gospodarstvo i istjerala svakog poštenog investitora, dovodeći nam muljatore i probisvijete, osudili su nas na turizam.

A ni mi „podanici” nismo ništa bolji od njih, tih hrvatskih faraona, jer presudu smo prihvatili bez žalbe, jer ili su nam tvornice smrdile ili su prdile, jer ili smo izlazili na ulice dočekujući udarače lopte ili nismo izlazili nikako.

Dobro bi došao jedan „reset”, ali ne da se odreknemo turizma, jer nije problem u gužvama na Stradunu, već je problem što osim gužvi nemamo ništa drugo, nisu problem kruzeri u Gružu, već je problem što kruzere ne gradimo, nije problem užeglo ulje u Gradu, prikupit će se, nego je problem što se zatvorio „Radeljević”, nije problem što nemamo plan upravljanja, već je problem što nemamo plan stvaranja... Dobro bi došao „reset” države koja podsjeća na iznajmljivača apartmana koji je napustio posao za koji se školovao, kako bi ono što mu je trebala biti dodatna zarada pretvorio u jedini posao.

Pa nije valjda da nam za to uistinu treba korona virus?!

Bivši gradonačelnici Dubrovnika Vido Bogdanović i Andro Vlahušić pokarali su se malo na Facebooku i to oko cijene nekretnina.

Bogdanović je naime nedvano podijelio link s jednim napisom Jutarnjeg koji govori o povezanosti cijena nekretnina i turizma, odnosno kako povećani broj turista utječe na cijene nekretnina.

Bogdanović je uz to napisao: „I što ćemo sad?”

I onda se javio Vlahušić sa svojim viđenjem stvari:
„Bez turizma stanovi u Dubrovniku bili bi jeftiniji nego u Pločama ili Đakovu. Grad bi imao oko 30 tisuća stanovnika, penzionera, pomoraca i zaposlenih u javnim ustanovama. Mladost bi bila u Irskoj ili Njemačkoj. 2008 godine u gradu je kvadrat stana bio 4000 eura, a sada je skup , ali jeftiniji nego pred 11 godina. 2008. godine imali smo 500 000 dolazaka turista, a ove godine 1.5 milijuna. Broj dolazaka se povećao za milijun, a cijena stana još nije dosegla 2008 godinu.” - napisao je Vlahušić na što ga je Bogdanović pitao: „Zbilja misliš da smo svi mi ludi?”

„Ako pod ludost podrazumijevaš nepriznavanje činjenica onda to tako možeš zvati. Definicija ludosti upravo jeste živjeti u svome svijetu, a ne svijetu realnosti.” - odgovorio je Vlahušić.

Mini raspravu Bogdanović je okončao riječima:
„Slažem se, pogriješio sam, s tobom ulazit u raspravu nema smisla, stoga odustajem od komentiranja tvojih „činjenica”, uostalom tu si doma, kad su građevinski kvadrati u pitanju...”

D.M.

Prema prvim podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnom i nekomercijalnom segmentu te nautičkom charteru, u Hrvatskoj je na današnji dan, 25. listopada, ostvareno 19.722.582 dolazaka (+5%) i 106.162.242 noćenja (+2%), a čime je premašen turistički promet ostvaren u cijeloj 2018. godini kada je realizirano 19.719.329 dolazaka i 106.056.638 noćenja.

- Činjenica da smo za više od dva mjeseca ranije premašili turistički promet ostvaren u cijeloj prošloj godini predstavlja odličan rezultat hrvatskog turizma i jasnu potvrdu kako je ova turistička godina, unatoč svim izazovima, odlično provedena od strane cjelokupnog hrvatskog turističkog sektora. S optimizmom ulazimo u 2020. godinu, koja će također biti zahtjevna, a naš će primarni cilj biti zadržavanje konkurentne pozicije Hrvatske u Europi, ali i daljnje pozicioniranje na novim dalekim tržištima. - poručio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić dodavši kako će listopad biti završen s desetak posto rasta u odnosu na isti mjesec lani što svjedoči sve boljoj afirmaciji Hrvatske kao destinacije koja nudi puno više od sunca i mora.

DPP