Prikazujem sadržaj po oznakama: uzgoj kamenica

Malostonski je zaljev zbog povoljnih hidrografskih uvjeta idealan za uzgoj i razvoj školjkarstva pa se baš u njemu i uzgoji 95 posto kamenica u Hrvatskoj. Za uzgoj kamenica hidroenergetski projekt Gornji horizonti, kojega Republika Srpska postupno realizira, mogao bi biti poguban.

Magistar akvakulture Vedran Kunica upozorava kako na uvjete važne za uzgoj kamenica u Malostonskom zaljevu najviše utječu snažni podvodni izvori slatke vode.

- Promjene na kamenicama primijećene su još 70-tih godina prošlog stoljeća i mislim da je najveći šok za eko sustav Malostonskog zaljeva bilo uređenje toka Trebišnjice, odnosno sprečavanje plavljena Popova polja u BiH. To je bio najveći šok koji je zaljev doživio u svojoj prošlosti. Tada je spriječeno da ogromne količine pitke vode utječu u Malostonski zaljev. Primjer je dio zaljeva na Bistrini gdje su bile dvije ogromne podzemne vrulje, koje više skoro uopće nisu vidljive, a u prošlosti su bile stalno aktivne, posebno u razdobljima kad bi poplavilo Popovo polje. - kazao je Kunica.

KAKO SMANJENJE DOTOKA SLATKE VODE UTJEČE NA ŠKOLJKE...

I dok naglašava kako bi svaki dodatni udarac bio loš za Malostonski zaljev, u Republici Srpskoj zbog korištenja potencijala voda za proizvodnju struje, vode iz sliva Neretve spletom tunela, kanala i brana postupno prevode u sliv Trebišnjice. Smanjenje dotoka pitke vode iz Nertve u Malostonski zaljev, ističe Kunica, itekako će utjecati na uzgoj kamenica.

- Malostonski zaljev je specifičan jer veliki dotok slatke vode utječe na ekosustav na način da regulira temperaturu vode i donosi hranjive tvari. Kad je Trebišnjica obuzdana kanalima kako bi se spriječilo plavljene Popova polja bilo je to jako stresno za eko sustav Malostonskog zaljeva jer su tada primijećene velike negativne promjene na školjkama. Smanjenje dotoka slatke vode iz Neretve imalo bi dodatno loš utjecaj na zaljev jer bi smanjenje vode vuče sa sobom smanjenje hranjivih tvari, posebno kroz segment termoregulacije jer je naš zaljev različit od ostatka okolnog mora upravo zbog temperaturnih razlika i količine hranjivih tvari koje su posljedica dotoka slatke vode. - kazao je Kunica.

- Definitivno neće doći do pomora kamenica, ali će biti dodatnih problema za školjkare jer smanjenjem dotoka slatke vode dolazi do temperaturnih razlika koje utječu na mortalitet školjki. Zbog pojačane slanosti vode pojavljuju se neki novi obraštajni organizmi. Oni povećavaju rad koji je potrebno uložiti da bi se došlo do konzumne veličine školjke. Niz je faktora koji utječu na uzgoj kamenica, a definitvno mogu zaključiti da nema pozitivnog već samo negativnog učinka na školjke. Nama ostaje za nadati se da oni ipak neće biti toliko negativni, odnosno da neće dovesti do prekida tradicije uzgoja školjki u Malostonskom zaljevu. - kazao je Kunica i dodao kako su promjene na školjkama vidljive zadnjih 40-tak godina.

RAST KAMENICA SE USPORAVA

- Promjene se već događaju zadnjih 40 – tak godina. Rast kamenica se usporava, a posebno je izražena prisutnost obraštajnih organizama, odnosno njihov spektar jer pojavljuju se nove vrste tih organizama. - kazao je i dodao kako obraštajni organizmi školjkarima u uzgajalištima kamenica stvaraju velike probleme.

- Školjkari moraju ulagati puno više truda i rada u čišćenje obraštajnih organizama nego što su to radili 70–tih i 80–tih godina prošlog stoleća. U potpunosti se mijenja način rada i znatno se povećala količina truda oko čišćenja tih obraštajnih organizmama koji jako utječu na brzina rasta školjkaša što ukazuje na količinu hranjivih tvari. - rekao je Kunica.

skoljkari 020123Foto: Denis Jerković / CROPIX

- Obraštajni organizmi nisu štetni organizmi, oni se prirodno pojavljuju u različitim eko sustavima, ali neki od njih, koji ranijih godina nisu bili prisutni u Malostonskom zaljevu, pojavljuju se posljednjih godina i razmnožili su se u velikim količinama. Nisu to invazivni strani organizimi, ali njihova prisutnost je jako povećana tijekom zadnjih desetljeća, a njihova količina na samim uzgajalištima i školjkašima je značajno veća i to nekad izgleda jako, jako loše i zbog njih dolazi do blokade rasta školjkaša, a u većim količinama obraštajni organizmi dovode i do pomora samih kamenica. - naglasio je Kunica te dodao kako školjkama treba što više slatke vode.

- Kroz slatku vodu školjke dobivaju nutrijente koji s tom vodom dolaze je su oni temelj i osnova za rast i razmnožavanje fitoplanktona koji je hrana kamenicama. Osim što je iznimno važna za stvaranje fitoplanktona, pitka voda, odnosno njezin izostanak u Malostonskom zaljevu, mijenja i njegovu termiku, temperaturu. Promjene temperatura s druge strane potiču i strujanja, sve su to karakteristike koje razlikuju Malostonski zaljev od ostatka mora, a posljedica su značajnog dotoka slatke vode. - pojasnio je Kunica.

- Malostonski zaljev je kao jedan ogroman sakupljač oborinskih i podzemnih voda, s jedne strane Pelješca, s druge strane Primorja, odakle se voda kroz podzemlje i s bočnih brda, zajedno s nadzemnim tokom Neretve slijeva u zaljev. Bez tih voda Malostonski zaljev bio bi slaniji. Specifičan je upravo zbog dotoka slatke vode. - rekao je magistar akvakulture Vedran Kunica.

Izvor: Juzni.hr / Projekt poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije

Objavljeno u Aktualno

Povoljni hidrografskih uvjeti učinili su Malostonski zaljev idealnim za stoljetni uzgoj i razvoj školjkarstva pa ni ne čudi što se baš u tom zaljevu proizvede 95 posto kamenica u Hrvatskoj. No, projekt Gornji horizonti, koji se postupno realizira još od vremena bivše države, a koji nastavljaju vlasti u Republici Srpskoj, mogao bi biti poguban za daljnji uzgoj kamenica. Naime, na hidrofizičke uvjete u Malostonskom zaljevu najviše utječu snažni podvodni izvori slatke vode.

Vedran Kunica iz Udruge Stonski školjkari podsjeća kako su promjene na kamenicama primijećene još 70. -tih godina prošlog stoljeća kada je zbog radova na obrani od poplava Popova polja smanjen dotok slatke vode u Malostonski zaljev. Koliko još udaraca Zaljev može izdržati i koji će za njega biti poguban, pita se Kunica.

- Vratiti ću se nekoliko desetljeća unazad, kada su se 70. -tih godina prošlog stoljeća izvodili radovi na uređivanju toka rijeke Trebišnjice u Popovu polju kako bi se spriječilo njegovo plavljenje. Nakon tih radova smanjio se dotok slatke vode što je imalo značajan utjecaj na Malostonski zaljev jer jedna od karakteristika važnih za razvoj školjki je utjecaj slatke vode. Naime, slatka voda je svojevrstan regulator saliniteta, a donosi i hranjive tvari koje su temelj hranidbenog lanca školjki, odnosno te primarne produkcije. Nakon tih radova u Popovu polju, koji su imali značajan utjecaj na eko sustav, primjećen je sporiji rast i uginuća kamenica, ali eko sustav se na neki način s vremenom prilagodio, Zaljev je nastavio funkcionirati. No pitanje je koliko će takvih udaraca Malostonski zaljev moći preživjeti i koji će od tih udaraca koji slijede biti posljednji. - rekao je Kunica.

- Jedan od tih posljednjih udaraca mogao bi biti upravo nastavak projekta Gornji horizonti jer će se njegovom realizacijom dotok pitke vode iz Neretve u Malostonski zaljev dodatno smanjiti jer osim malobrojnih vruja i izvora, značaj dio slatke vode iz Neretve dolazi u Zaljev. Pitanje je kad će doći do onog prelijevanja čaše, odnosno uništavanja tog eko sustava. - kazao je Kunica.

Istaknuo je kako su radnje u RR -u pogubne za dio Hrvatske, odnosno dio Dubrovačko – neretvanske županije te da treba reagirati država.

- Ovo je međunarodno pitanje i nemojmo zaboraviti da će Gornji horizonti utjecati i na cijelu deltu Neretve za koju će daljnji prodor morske vode biti katastrofalan. - rekao je Kunica.

- Čudno je da s državne razine još nema nikakvih reakcija i smatram da bi se mi školjkari trebali priključiti bilo kojoj inicijativi kojoj je cilj zaštiti naše interese i u dolini Neretve i Malostonskom zaljevu. Takvu inicijativu, ako se dogodi, trebaju podržati ekološke i udruge poljoprivrednika, ali i jedinice lokalne samouprave. Mi školjkari svakako moramo biti jedan od faktora koji će pomoći u sprječavanju štete koja za sve nas može biti kobna. Svi zajedno trebamo apelirati na Vladu da nešto napravi. - kazao je Kunica.

- Važno je naglasiti kako cjelokupno stanovništvo u Općini Ston vezano za Malostonski zaljev. Restorani, gastro ponuda sve je vezano uz školjke. Da ne govorimo o novom trendu organiziranja izleta brodovima, obilazak zaljeva i degustacije kamenica. Zbog Gornjih horizonata mogla bi nam se dogoditi jedna kaskadna reakcija koja bi bila pogubna. Mi smo i inače u više navrata upozoravali na neke projekte koji predstavljaju veliki rizik za Malostonski zaljev u kojem se proizvede 95 posto kamenica u Hrvatskoj i 70 posto europske plosnate kamenice na Mediteranu. - rekao je Vedran Kunica iz Udruge Stonski školjkari.

Objavljeno u Aktualno