Prikazujem sadržaj po oznakama: vrtlar

Sreća je u malim stvarima, iskoristite priliku i darujte svojim majkama, sestrama, suprugama i svim dragim ženama cvijet, buket ili flower box koji Vrtlar d.o.o. nudi u svojoj ponudi.

Široki izbor asortimana možete kupiti u cvjećarnici u Ulici Điva Natali br. 7 i na Vrtlarovoj kućici na Pilama

Za sve informacije nazovite na broj 0800/370-370

Vrtlar

I ovog Valentinova Vrtlar d.o.o. u ponudi ima popularne bukete i flower boxove po pristupačnim cijenama od različitog rezanog cvijeća.

Za sve informacije možete nazvati na broj 0800 370 370.

Osim na prodajnom mjestu na adresi Điva Natali 7, prodaja će se također vršiti i na našoj kućici na Pilama. Radno vrijeme kućice na Pilama u ponedjeljak i utorak je od 8 do 18 sati.

Vrtlar d.o.o.

Grad Dubrovnik danas je u priopćenju objavio kako je održana skupština niza gradskih poduzeća, a u niti jednom od onih u kojima su skupštine održane nije došlo do promjene vodećih ljudi.

„Na skupštini društva Dubrovačka razvojna agencija DURA d.o.o. za promicanje lokalnog razvoja održanoj 16. lipnja 2021. za predsjednicu Uprave ponovno je na mandat od četiri godine imenovana Ana Marija Pilato Krile. Za člana Uprave – direktoricu društva Vrtlar d.o.o., na skupštini koja je održana 23. lipnja 2021., imenovana je Alma Majstorović. Majstorović je tu funkciju obnašala i u prethodnom mandatu.” - piše u priopćenju.

„Skupština društva Vodovod Dubrovnik d.o.o. održana je također 23. lipnja te su tom prilikom na nove četverogodišnje mandate imenovani Vicko Begović za člana Uprava i Lukša Matušić za predsjednika Uprave. I član Uprave (direktor) Hotela Gruž d.d. ostaje Vido Raič, kojega je na novi mandat od četiri godine imenovao nadzorni odbor tog društva na sjednici održanoj 14. lipnja 2021.” - navode iz gradske uprave.
 
„Upravljačke strukture ostalih trgovačkih društava u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika imenovat će se također u redovnom postupku.” - napisali su još u priopćenju iz Grada Dubrovnika.

dpp

Tvrtka koja je, zbog lošeg poslovanja niza direktora koji su se izmjenjivali na čelu Vrtlara, godinama bila u ozbiljnim financijskim problemima u jeku krize koja je zvldla zbog koronavirusa je stabilna. Da se Vrtlar postupno stabilizirao bilo je vidljivo iz izvješća u poslovanju tog Društva koje je u rujnu raspravilo Gradsko vijeće.

- Iza nas je 2020. godina koja je bila vrlo izazovna kako za cijeli svijet tako i za nas, a posljednjih godina Vrtlar bilježi pozitivan trend u poslovanju. Pandemija nas jest malo usporila, ali i pored pada prihoda, uz pažljivo rezanje varijabilnih troškova, Vrtlar je 2020. završio uz minimalnu dobiti. - kazala je direktorica Vrtlara Alma Majstorović, dodavši kako je Vrtlar u 2020. ipak nastavio neke značajne projekte.

- Kao jedan od partnera započeli smo u 2020. naš prvi EU projekt „LIFE CONTRA Ailanthus“ kojim se planira uspostavljanje kontrole nad invanzivnim stablom pajasena. Zbog pandemije i krize nismo imali značajnija investiranja i ulaganja jer smo se trudili zadržati stabilnost Društva. Fokusirali smo se na reduciranje nekih troškova, redovnu isplatu plaća djelatnika i uredno podmirivanje dugoročnih i kratkoročnih obaveza. - rekla je Majstorović, otkrivši što nekom, tko bi eventualno mogao doći na njezino mjesto, na čelo Vrtlara, ostavlja iza sebe.

- Poslovanje Vrtlara u prva tri mjeseca 2021. na razini je poslovanja iz prvog tromjesečja 2020. Trudimo se raditi punim kapacitetom iako su neke usluge potpuno nestale poput industrije događanja kao što su vjenčanja. Preusmjerili smo aktivnosti na dio koji je u ovoj situaciji ima veću potražnju a to je proizvodnja. Kako je izborna godina i sve nam je bliži datum izbora imam često upit - Što ostavljam iza sebe nakon 6 godina vođenja tvrtke. Sa zadovoljstvom mogu reći puno više i bolje nego što sam zatekla. Radi se dobro ali uvijek može bolje. Društvo Vrtlar ima budućnost, a njegova najveća snaga su djelatnici. - rekla je direktorica Vrtlara Alma Majstorović.

Vrtlarova radionica za izradu vijenaca jutros je dezinficirana. Naime, pozitivna na koronavirus bila je jedna djelatnica iz Konavala.

Direktorica Vrtlara Alma Majstorović ističe kako je je četvero djelatnika, odnosno kontakata pozitivne zaposlenice u samoizolaciji.

- Naših četvero zaposlenika koji su u petak bili u kontaktu sa zaposlenicom kojoj je u međuvremenu potvrđen pozitivan test na koronavirus su u samoizolaciji. Radionica vijenaca je odmah jutros dezinficirana i uredno radi jer su nam se vratili djelatnici koji su bili na godišnjem odmoru. Inače, moram kazati da su zaposlenici Vrtlara, kad je korona u pitanju, iznimno savjesni, dakle ne skrivaju ukoliko su bili u kontaktu s nekim od zaraženih ili su sami pozitivni pa do sad nismo imali većih problema u poslovanju. - kazala je Majstorović.

nm

U sklopu EU projekta City Changer Cargo Bike (CCCB), Grad Dubrovnik nabavio je četiri električne teretne bicikle, zapravo trokolice, dvije za potrebe Čistoće, jednu za tvrtku Vrtlar te jednu za gradsku upravu. Predstavljeni su danas novinarima, zajedno s prednostima njihova korištenja  na području povijesne jezgre, na kojoj se provodi pilot projekt, a gdje bi upotreba ovakvih bicikla u svrhu dostave mogla olakšati svakodnevni život ugostiteljima, trgovcima, dostavnim službama i građanima. Ukupna vrijednost sve četiri bicikle je 148 tisuća kuna.
 
- S obzirom da je ovo pilot projekt vidjet ćemo kako će sve skupa zaživjeti i hoćemo li ići dalje u nabavku novih  električnih teretnih bicikla. Ovim su projektom, između ostalog, financirane i plaće troje djelatnika Grada Dubrovnika u periodu od 2018. do 2022. godine, kada projekt završava, edukacije i svi projektni materijali. I ovim projektom nastavljamo raditi na transformaciji grada na način da se okrenemo tehnologiji električnih vozila, koja su vozila budućnost. U suradnji s HEP-om postavljaju se punionice za električna vozila, pripremamo i projekt električnih autobusa, projekt car sharing zaživio je dosta dobro s obzirom na cjelokupnu situaciju s pandemijom. - rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković predstavljajući CCCB projekt.
 
Veliki su i ekološki benefiti korištenja električnih teretnih bicikla s obzirom na emisiju CO2, smanjenju buku te gužve. Gradovi Utrecht, Cambridge, San Sebastian i Copenhagen su već uveli ovu praksu na svojim ulicama i ona se pokazala kao vrlo ekonomski isplativa i efektivna, ističu iz gradske uprave,
 
- Učit ćemo od njih i kroz ovaj pilot projekt vidjeti kako će se one pokazati ovdje. Vidjet ćemo i ubuduće mogućnosti njihova korištenja. Cilj je promoviranje urbane mobilnosti kroz inovativna rješenja. - rekla je pročelnica Upravnog odjela za europske fondove i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž.
 
Uporaba teretnih bicikla diljem gradova EU pokazala se kao vrlo uspješan model rješavanja problema istovara tereta, a posebno u njihovim pješačkim zonama.  CCCB želi putem aktivnosti ovog projekta pokazati korist ovog rješenja, podići svijest u javnom i privatnom sektoru, reducirati zagađenost i zagušenost motoriziranim vozilima te poboljšati sigurnost i upotrebu javnih površina.
 
U narednom periodu provest će se radionice i edukacije o prednostima ovakve vrste prijevoza za zaposlenike poduzeća koja ih koriste. Zbog situacije s epidemijom uzrokovanom virusom COVID 19, projekt je produljen šest mjeseci i trajat će do veljače 2022. Ukupna vrijednost projekta za svih 20 projektnih partnera je 28.564.842 kuna, a bespovratna sredstva za Grad Dubrovnik iznose 983.671 kuna.

Općina Mljet namjerava poslovne udjele u Vodovodu, Vrtlaru, Libertasu, Boninovu, Sanitatu i Čistoći prodati Gradu Dubrovniku Tako će dubrovačko Gradsko vijeće na sjednici u četvrtak odlučivati o usvajanju Prijedloga zaključka o prihvaćanju teksta predugovora o prijenosu poslovnih udjela s Općinom Mljet.

Općina Mljet još je početkom ožujka Gradu Dubrovniku i direktorima gradskih tvrtku uputila dopis o namjeri istupanja iz društava u vlasništvu Grada, prodajom pripadajućih udjela. Grad je tada iskazao interes za kupnjom udjela koje Općina Mljet ima u gradskim tvrtkama, ali je zbog krize koja je nastala kao posljedica pandemije koronavirusa otkup udjela odgođen do stabilizacije proračuna.

U Vrtlaru, Vodovodu, Libertasu, Boninovu, Sanitatu i Čistoći, Općina Mljet ima po jedan vlasnički udio.

Vlasnički udio Općine Mljet u Vodovodu vrijedi tri milijuna kuna. U Libertasu 238.600 kuna. Udio u Boninovu iznosi 9.700 kuna, u Vrtlaru 760 tisuća kuna. Vlasnički udio Općine Mljet u Sanitatu iznosi 109.600 kuna, a u Čistoći 227.800 kuna.

Iznos za vlasnički udio u svakom od društava, prema prijedlogu Općine Mljet, Grad Dubrovnik isplatio bi u tri godišnja obroka.

N. Metković

Gradonačelnik Mato Franković za četrvtak je sazvao sastanak predstavnika dvaju sindikata u Libertasu. Na sastanak su, kako doznaje portal Dubrovnikpress.hr, pozvani i predstavnici sindikata u još dvjema gradskim tvrtkama, Vrtlaru i Čistoći. Na sastanku će se razgovarati o unapređenju radnih uvjeta u ovim trima gradskim tvrtkama.

Gradonačelnik Franković je inače nedavno održao sastanak s predstavnicima sindikata i Radničkog vijeća u Libertasu. Tom je sastanku prethodio skup radnika u Libertasu, odnosno konferencija za novinare predstavnika Sindikata hrvatskog vozača na kojoj su istaknuli navodno loše radne uvjete u toj gradskoj tvrtki, odlazak vozača, stari vozni park i neisplatu nagomilanih prekovremenih sati.

Radnicima Libertasa gradonačelnik je još na skupu radnika kazao kako im plaće ne može povećati do sredine iduće godine te je naglasio kako će na sastanak u gradsku upravu pozvati predstavnike oba sindikata u toj tvrtki, što je nedugo nakon skupa radnika i učinio.

Kad su u pitanju plaće, one u Libertasu nisu tako loše. Naime, plaće vozača veće su u prosječne hrvatske plaće, iznose oko 7 000 kuna, a u odnosu na plaće u tvrtkama koje se bave javnim gradskim prijevozom, plaće vozača u Libertasu treće su u Hrvatskoj.

Još je na sastanku s predstavnicima sindikata Libertasa gradonačelnik Franković najavio kako će na idući sastanak pozvati i predstavnike sindikata u Vrtlaru i Čistoći.

Naime, kad su u pitanju plaće zaposlenih u vlasništvu Grada Dubrovnika, one su u Vrtlaru najniže. Iako je gradonačelnik još prošle godine na sjednici Gradskog vijeća, baš kao i na jednoj od nedavno održanih sjednica, istaknuo kako će zaposlenima u Vrtlaru povećati plaće, to se još nije dogodilo. Stoga je za očekivati kako će gradonačelnik Franković sindikalistima iz Vrtlara, koje je pozvao na sastanak, također iznijeti plan povećanja plaća zaposlenima u toj gradskoj tvrtki, koja ima problema i s pronalaženjem radnika.

Tako je pitanje hoće li plaće zaposlenima u Vrtlaru, Libertasu i Čistoći biti istovremeno povećane, odnosno u drugoj polovici iduće godine ili će zaposlenima u Vrtlaru plaće ipak biti povećane prije nego zaposlenima u Libertasu i Čistoći, budući da plaće u Vrtlaru nisu rasle istovremeno kad i plaće u Libertasu i Čistoći. Sve su to pitanja na koje se očekuje da će gradonačelnik dati odgovor sindikalistima ovih triju gradskih tvrtki na ovom sastanku.

Na sjednici Gradskog vijeća bit će podneseno i financijsko izvješće Vrtlara za 2018. godinu. Tvrtka je to koja, unatočl iskazanoj dobiti, nema samo čestih problema s likvidnošću već i pronalaženjem radne snage. Godinama se inače krpaju prodajom vrijednog zemljišta u Solitudu. No, pitanje koje već sad treba postaviti jest što će s Vrtlarom biti jednog dana kad u Solitudu prodaju i svoju posljednju parcelu.

Sve su radne jedinice Vrtlara u 2018. godini ostvarile pad prihoda, počevši od radne jedinice javnih nasada čiji su prihodi u odnosu na 2017. manji za 5 posto dok su rashodi jednako toliko veći u odnosu na 2017.

Pad prihoda za 10 posto u odnosu na 2017. ostvaren je i u Radionici vijenaca i cvjećarnici, a pad prihoda u rasadniku u Zatonu u odnosu na 2017. bio je za 23 posto manji. Za 28 posto manji su i prihodi Zajedničkih službi.

Najvrijednije što Vrtlar ima i dalje ostaje njegovo zemljište u Solitudu, a i njega je sve manje i manje. Česte probleme s nelikvidnošću, kojih je bilo i u 2018., rješavali bi baš prodajom tog zemljišta, koje je inače građevinsko pa se može prodati po većoj cijeni. No, kako će se jednog dana svo Vrtlarovo građevinsko zemljište prodati, pitanje je čime će se onda u toj tvrtki pokrivati.

Inače, u 2018., iako je bilo planirano, nije došlo do prodaje dijela zemljišta u Solitudu za izgradnju dječjeg vrtića, a kad do nje dođe u Vrtlaru tim sredstvima u ovoj godini računaju podmiriti sve dospjele kreditne obveze i konačno riješiti problem nelikvidnosti društva. No, jasno je da su to sve kratkoročne mjere.

Inače, ukupni prihodi Vrtlara u 2018. iznosili su 11,9 milijuna kuna dok su u 2017. bili 13,1 milijun kuna. Ukupni rashodi nešto su manji i iznosili su 11,4 milijuna kuna u 2018. dok su u 2017. bili 11,6 milijuna kuna.

Iako je dojam da su HDZ-ovci na prošloj sjednici Gradskog vijeća naručili vijećničko pitanje Željka Raguža o Vidu Bogdanoviću kojega je između ostalog prozvao i za uljaru na Šipanu, a kako bi gradonačelnik oklapio po Bogdanoviću kao supotpisniku tužbe kojom će se na sudu tražiti proglašenje ništenosti ugovora o upravljanju zidinama između Grada Dubrovnika i DPDS-a, bivši gradonačelnik i gradski vijećnik HSS-a Vido Bogedanović istaknuo je za portal Dubrovnikpress.hr kako ne smatra da je ta tužba razlog Raguževa napada.

- Pitanja Željka Raguža na sjednici Gradskog vijeća nisu bila motivirana mojim sudjelovanjem u tužbi protiv Grada Dubrovnika i DPDS-a jer mi je on učestalo javno predbacivao moje potpisivanje ugovora s DPDS-om, što na određeni način čudi budući da je Raguž u koaliciji sa zagovornicima odnosa Grada i DPDS-a utvrđenim upravo takvim ugovorom. - kazao je Bogdanović.

Osvrnuo se i na uljaru na Šipanu koju je Raguž na posljednjoj sjednici stavio Bogdanoviću na teret, istaknuvši kako Vrtlar svaki mjesec plaća 100 tisuća kuna kredita za uljaru koja, kako je kazao Raguž, nikad nije profunkcionirala.

- Uljara je jedna vrlo uspješna priča koja je pokrenuta u mom mandatu koja je nažalost opterećena lošim vođenjem projekta u mandatu nakon mene. Uljara na Šipanu sad ima veliki značaj u revitalizaciji maslinarstva Elafita. - rekao je Bogdanović.

Bivši gradonačelnik Bogdanović nije naveo tko je lošim vođenjem opteretio uljaru u mandatu poslije njegova, no jasno je da je to bila bivša gradonačelnica Dubravka Šuica. Naime, bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, koji je po stupanju na gradonačelničku dužnost ostao zatečen dugovima koji su ga dočekali od protekle vlasti, obišao je sve tvrtke i ustanove u vlasništvu Grada pa tako i uljaru na Šipanu za koju je često znao reći da ju je Vrtlar platio, a da je nikad nije upisao u svoje vlasništvo.

Uljara na Šipanu otvorena je 2003. kao jedan od najmodernijih pogona. U pogon koji može prerađivati 950 kilograma maslina na sat gotovo milijun ondašnjih maraka uložio je poduzetnik iz Trsta Mate Vekić.

Uljara je zaista trebala raditi u sastavu Vrtlara, ali to se nikad nije dogodilo zbog neriješenih imovinsko - pravnih odnosa te financijskih odnosa s poduzetnikom Vekićem, koji je na kraju prevaren u mandatu iza Bogdanovićeva, a što je često u svojim izjavama znao potvrditi i Vlahušić, pa je svoju zadovoljštinu potražio i dobio na sudu, a Vrtlar mu je temeljem pravomoćne sudske presude bio dužan isplatiti sedam milijuna kuna uloga sa zateznim kamatama.

No, Vrtlarovi problemi počeli su davno prije uljare, a sežu u mandat Nikole Čiča Obuljena i ondašnje uprave Vrtlara koji su skoro pa tu tvrtku doveli do stečaja, a u mandatu Dubravke Šuice počela je rasprodaja njegova vrtoglavo vrijednog zemljišta u Solitudu, a koja se pravdala baš tim mogućim stečajem i Vrtlarovim dugom od 13,5 milijuna kuna.

Danas se može postaviti pitanje je li prodaja dijela Vrtlarova zemljišta Vulixu, koji je na natječaju inače bio jedini ponuditelj, imala smisla i je li Vrtlar zapravo bio oštećen budući je zemlja prodana na prvu. Možda bi, da se natječaj ponavljao, na njemu bilo više ponuditelja što bi u konačnici dovelo i do veće prodajne cijene tog zemljišta. Naravno da ta čudna prodaja istražne organe ove zemlje nije nikad zaintrigirala da je pročešljaju. Doduše nešto su malo češljali uljaru, ali eto navodno nisu pronašli ništa sporno.

Vrtlarova zemlja se i nakon prodaje Vulixu i dalje malo pomalo rasprodava u bescjenje, a tvrtka se ni do dana današnjeg, ma što se govorilo, nije osovila na zdrave noge, jer da jest onda njezini zaposlenici ne bi i dalje imali tako male plaće. Osim toga, da se ta tvrtka svih ovih godina pametno vodila zar ne bi Vrtlar danas bio gospodar i investitor na vlastitoj zemlji.