Prikazujem sadržaj po oznakama: zakon

U subotu, 30. srpnja, na snagu stupa Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim se uvode značajne novosti u zakonsku regulativu na području sigurnosti prometa na cestama.

Po prvi se puta zakonski regulira sudjelovanje u prometu električnih romobila, električnih monocikli, segwaya i sl. koji se svrstavaju u posebnu kategoriju vozila, za koju je uveden i zajednički izraz - osobno prijevozno sredstvo.

Osobno prijevozno sredstvo je vozilo koje nije razvrstano niti u jednu kategoriju vozila sukladno posebnim propisima, bez sjedećeg je mjesta, a čiji radni obujam motora nije veći od 25 cm³ ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,6 kW i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h, odnosno čija najveća konstrukcijska brzina ne prelazi 25 km/h (vozilo koje se može samo uravnotežiti, monocikl s motornim ili električnim pogonom, romobil s motornim ili električnim pogonom i sl.).

Zbog ovakvog definiranja navedenih prijevoznih sredstava i uvođenja novog izraza, prilagođene su i ostale odredbe Zakona koje se odnose na njihovo sigurno sudjelovanje u prometu. Novi Zakon propisuje pravo i način korištenja površina po kojima se mogu kretati te uvjete koje moraju ispunjavati vozila i njihovi vozači prilikom sudjelovanja u prometu.

Također, vozači osobnog prijevoznog sredstva, kao i vozači bicikala, sukladno novom Zakonu, ne smiju  upravljati vozilom koristeći slušalice na ili u oba uha, čime bi se umanjila mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom. U slučaju kršenja propisane obveze, propisana je sankcija, odnosno novčana kazna u iznosu od 300 kuna.

Novim Zakonom, dodatno se propisuju površine kojima je vozač dužan prilagoditi brzinu kretanja vozila. Tako su u Zakon uvedene tzv. „druge površine“, kako bi regulativa i u tom dijelu bila primjenjiva i na nove kategorije vozila, odnosno na osobna prijevozna sredstva.

Uz to, vozačima B kategorije novi Zakon omogućuje upravljanje motornim triciklima na području Hrvatske, uz ispunjavanje određenih uvjeta.

dpp

Hrvatski  eurozastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP) zatražio je reakciju Europske komisije na novi „Zakon o kulturnom nasleđu“ Republike Srbije u kojem ta zemlja prisvaja hrvatsku  kulturnu baštinu, odnosno dubrovačku književnost tvrdeći da ona jednako "pripada i srpskoj i hrvatskoj kulturi".

Narodna skupština Republike Srbije usvojila je nedavno „Zakon o kulturnom nasleđu“, koji uključuje i članak 23. kojim se otvoreno svojata dubrovačka književnost te ističe njezina navodna dvojna - hrvatska i srpska - pripadnost. Sporni zakon je iniciralo srbijansko Ministarstvo kulture i informiranja na čijem je čelu Maja Gojković, jedna od utemeljiteljica Srpske radikalne stranke, a svojevremeno i potpredsjednica Vlade Slobodana Miloševića, navodi se u priopćenju ureda zastupnika.

Ressler je to ocijenio očitim posezanjem za hrvatskom kulturnom baštinom, o čemu je informirao povjerenika za proširenje Olivera Varhelya i povjerenicu za kulturu Mariyu Gabriel. Zatražio je i da se zaštiti kulturna baština država članica i preispita ispunjava li Srbija sve obveze u pregovaračkom poglavlju 26 o obrazovanju i kulturi, koje je privremeno zatvoreno.

„Srbijanske vlasti sada već standardno perfidno provode hibridnu verziju politike Srbije iz 1990-ih prema susjednim državama. Ako Republika Srbija ne oslobodi sebe i svoj narod takvih otrovnih refleksa, bit će sve udaljenija od Europske unije, ali i europske civilizacije“, istaknuo je Ressler, priopćio je ured zastupnika.
 
(Hina)

Nakon što je u Hrvatskoj objavljena vijest kako su u Srbiji krajem prosinca donijeli zakon kojim su dubrovačka književna djela nastala do 1867. proglasili svojima, reagirao je i gradonačelnik Mato Frankoviću. „Srbi su i Isusa proglasili Srbinom”, naveo je između ostalog u postu na Facebooku gradonačelnik Franković

„Uprošlosti smo svjedočili da su Srbi i Isusa proglasili Srbinom, svojedobno su s najvećih akademskih razina svojatali i Aleksandra Makedonskog te su držali predavanja o tome kako su Srbi ratovali s Atlantidom, osnovali Babilon i slično. Držić i Gundulić su samo jedan mali kotačić u velebnom stroju s njihovim glupostima, tako da se ne trebamo oko toga posebno uzrujavati.” - naveo je Franković u svom postu na Facebooku.

nm

„Zakon o kulturnom nasleđu Republike Srbije smatramo novom uvredom Dubrovniku i Dubrovačko – neretvanskoj županiji od strane srbijanske vlasti!” kazao je župan Nikola Dobroslavić na konferenciji za novinare nakon što je u Srbiji nedavno usvojen zakon kojim su u „stare srpske knjige” svrstali i djela dubrovačke književnosti do 1867. godine.

- Tim zakonom kojim se svojataju dubrovački književnici zapravo se potvrđuje velikosrpski projekt koji očito nije zamro ni kod ove vlasti u Srbiji, velikosrpski projekt koji poseže za hrvatskim prostorima, u ovom slučaju Dubrovnikom, velikosrpski projekt koji je prije tri desetljeća ovdje razarao staru povijesnu jezgru Dubrovniku, koji je nanio puno zla cijelom prostoru bivše zajedničke države, koji je također nanio golemu štetu svom vlastitom narodu u Hrvatskoj i na Kosovu i to sad rade svojim sunarodnjacima u BiH i Crnoj Gori. - kazao je Dobroslavić, istaknuvši kako je velikosrpski projekt poražen 90. -tih godina.

- Nećemo dopustiti da se on realizira u budućnosti. Dubrovnik je bio i ostao i bit će hrvatski i tako i njegova kulturna baština. Poruka srbijanskim vlastima je da se okane ćorava posla - posezati za tuđim kulturnim blagom i teritorijima, neće u tome uspjeti i bolje da to ne rade. Poruka sugrađanima je da mogu biti mirni, mi ćemo i ovdje i naša Vlada očuvati naše kulturno blago u Dubrovniku i hrvatski Dubrovnik koji će biti takav zauvijek. - rekao je Dobroslavić.

Ustavni sud RH, nakon brojnih tužbi je ukinuo Izmjene i dopune Zakona o najmu stanova. Međutim, igra s ljudskim sudbinama zaštićenih najmoprimaca kao i najmodavaca će se, kako sada stvari stoje, nastaviti.

Piše: Mateo Stipica

Izvan svake je sumnje da su 2018.godine namjerno donešene Izmjene i dopune spomenutog Zakona s glavnim ciljem da se što više vremena i nadalje  odugovlači pravično i pravedno rješenje  problema zaštićenih najmoprimaca i najmodavaca kako bi se ionako vrlo mali broj preostalih zaštićenih najmoprimaca, uglavnom smrću ili odlaskom u staračke domove, još više smanjio.

Da stvar bude gora, rješenje spomenutog tzv. problema je vrlo jednostavno. Potrebno je samo  pravedno i pošteno obeštetiti te dvije kategorije građana, jer i jedni i drugi imaju na to pravo.
Pri tome nema potrebe stavljati  njihove međusobne interese u ravnotežu, jer ona će oni na taj način automatski doći u ravnotežu. To se može postići primjerice tako da se vrate vlasnicima njihovi stanovi i isplati tržišnu vrijednost stanova.

Ovaj prijedlog uz neke druge sam uputio bivšim nadležnima još prije tri godine, ali nisam dobio nikakvu povratnu informaciju.

Također sam te prijedloge uputio i sadašnjem predsjedniku Milanoviću i premijeru Plenkoviću, ali ponovo uzalud.

Naravno,nema dijaloga s onima koji misle da jedini imaju pravo na demokratsku licencu.

Minimalna plaća u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja ove godine iznosi 3.400 kuna umjesto dosadašnjih 3.250 kuna kada govorimo o netto iznosima. To je jedna od zakonskih izmjena koje su nastupile na snagu s prvim danom 2021. godine u koju smo ušli i s manjim porezima. Porez na dohodak je umanjen s 24 na na 20 posto te s 36 na 30 posto za one s većim brutto plaćama. Najvažnije su to zakonske izmjene koje se tiču većine građana.

Od ostalih zakonskih izmjena vezanih uz primanja i poreze valja istaknuti i uvođenje nacionalne naknade za starije u iznosu od 800 kuna koliko će dobivati svi oni koji inače nisu ostvarili pravo na mirovinu. Procjenjuje se da je takvih građana oko 20 tisuća, a prvu naknadu primit će u veljači za siječanj.

dm

Otkad je na snagu stupila liberalizacija taksi tržišta upozoravali smo kako će efekti tog zakona biti loši, kazao je gradonačelnik Mato Franković, odgovarajući na pitanje vijećnice DDS-a Patricije Mage Vidak koja je pitala ima li što novoga oko smanjenja broja taksi vozila.

- Prošle je godine bilo oko 1 300 taksi vozila, što je imalo utjecaj na smanjenje broja putnika koje je prevezao Libertas, a 2018. je prevezao 100 000 putnika manje u odnosu na 2017. U ovoj je godini u Gradu preko četiri tisuće vozila što je dovelo do nevjerojatne devastacije baštine, nezadovoljstva domaćeg stanovništva i gužvi u prometu. Magistrala je stalno zakrčena i jasno da je dio krivnje na efektima do kojih je dovela liberalizacija taksi tržišta. Inače, moram reći kako je Libertas dosad, zajedno s 2018. prevezao 450 000 putnika manje, a za Libertas je 2017. bila rekordna godina kad je prevezao 10 milijuna putnika. - kazao je Franković, istaknuvši kako unatoč obećanjima Vlade još uvijek nema naznaka o izmjenama Zakona o cestovnim prometu, a čije su nedavne izmjene dovela do kaosa na prometnicama u Dubrovniku.

- Dok druge inozemne destinacije smanjuju broj taksi vozila i predlažu javni prijevoz kao alternativu, u nas se događa suprotan efekt. Nije sramota pogriješiti, ali nažalost dosad nismo dobili odgovor resornog Ministarstva, a iz Vlade nam je obećan sastanak kod ministra Butkovića i mi smo pripremili sve analize efekata liberalizacije taksi tržišta kao i prijedloge ministru Butković i ministrici Obuljen Koržinek prema kojima bi se zaštitili gradovi pod UNESCO-m, a u kojima je liberalizacija dovela do direktne ugroze spomeničke baštine, pa se nadamo da će resorna ministarstva kroz određene izmjene zakona napraviti određene ustupke da liberalizacija ostane na snazi, ali da je gradovima pod zaštitom UNESCO-a omogući upravljanje svojim gradom. - rekao je Franković.

Od pamtivijeka na našem dijelu Jadrana nakon jematve počinje glavna sezona lova liganja. Te slasne glavonošce love ribolovci, ali i masa onih koji inače ne „toćaju tunje“. Kako umjesto oliganja njih ne bi uhvatili kazne zbog nepridržavanja zakonskih odredbi, podsjećamo ih na zakonske odredbe koji se odnose na lov lignji, ali i sipa te ostalih glavonožaca koji su prilov u lignjolovu.

Prema važećem Pravilnika o športskom i rekreacijskom ribolovu na moru te pravilnik o njegovim izmjenama i dopunama, lignje smiju loviti vlasnici godišnjih, polugodišnjih, jednodnevnih, trodnevnih i tjednih dozvola za športski i rekreativni ribolov. Međutim, samo vlasnici godišnjih dozvola imaju pravo kupnje posebne dozvole za lov uz pomoć umjetnog svjetla, čija je upotreba dozvoljen od prvog dana studenog do zadnjeg dana ožujka. Ta posebna dozvola se izdaje samo za kalendarsku godinu.

Najpopularniji lignjolov - lov uz upotrebu umjetnog svjetla dozvoljen je uz upotrebu samo jednog rasvjetnog tijela, „svijeće“ jačine do najviše 100 W za žarulju sa žarnom niti, 30 W za halogenu žarulju, 10 W za LED žarulju te plinskog ferala jakosti do 400 kandela (cd) po plovilu, bez obzira koliko je lignjolovaca u njemu.

Problem pri nabavi i upotrebi umjetne rasvjete za lov „pod svijeću“, stvaraju mnogi proizvođači koji ne označavaju njihovu jačinu u vatima (W) nego količinu svjetlosti koju proizvode u lumenima (lm). To se prije svega odnosi na LED „svijeće“. Zato treba znati da žarulja sa žarnom niti od 100 W proizvodi 1600 do 1800 lumena, dok istu tu količinu svjetlosti proizvodi LED žarulja jačine 10 do 20 W, ovisno o proizvođaču. Znači, bez bojazni da se krši zakon, u sportsko- rekreativnom ribolovu smije se koristiti LED žarulja koja proizvodi do 1500 ili 1600 lumena svjetlosti.

Sportsko - rekreativni ribolovci u lovu lignji i ostalih glavonožaca istovremeno smiju upotrebljavati najviše dva pribora. Tijekom jednog dana smiju ostvariti najviše pet kilograma ulova, plus jednu kapitalnu lignju, sipu ili hobotnicu. Na žalost, u propisima se ne navodi koliko teške se smatra kapitalnim, ali u ovo vrijeme sve sitnijih ulova to su sigurno lignja teža od pola, sipa od jedan i hobotnica od dva kilograma.

Plijen ostvaren u lignjolovu mora biti označen dubokim zarezivanjem glave u predjelu između očiju. Iznimke su žive lignje namijenjene daljnjem lovu krupnih riba, s tim da duljina plašta takvih lignji ne smije biti veća od 20 cm. Ako je lovina hobotnica, svaka lakša od kilograma mora biti vraćena u more, jer joj je to minimalna dozvoljena lovna težina.

U Dubrovniku je danas održan sastanak ministra ministra uprave Lovra Kuščevića i župana Nikole Dobroslavića s predstojnicima ureda državne uprave na temu Prijedloga Zakona o sustavu državne uprave, koji je usvojen na 149. sjednici Vlade, a koji predviđa povjeravanje poslova državne uprave županijama kao prvostupanjskim tijelima državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave.

U radu sastanka je sudjelovala i državna tajnica Ministarstva uprave Josipa Rimac, a sve nazočne predstojnike ureda državne uprave je u ime domaćina, Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, pozdravio predstojnik Baldo Pušić.
Kako je tom prilikom izjavio ministar Kuščević, jedan od glavnih ciljeva Vlade RH upravo je politika ravnomjernog regionalnog razvoja.

- Jučer je Vlada usvojila prijedlog Zakona o sustavu državne uprave, kojim se postižu dva cilja: depolitizacija javne uprave i decentralizacija. Time se u javnu upravu želi uvesti što je moguće više profesionalaca, a što je moguće manje dužnosnika, da se smjenom politika ne mijenjaju rukovodeći kadrovi, a to znači da ćemo imati gotovo 90 dužnosnika manje i ti ljudi će postati rukovodeći službenici profesionalci, koji se neće mijenjati s promjenom politike. - rekao je ministar.

Dodao je i kako će se uvođenjem sustava decentralizacije država po prvi puta odreći svojih ovlasti prepuštajući ih županijama, a radi se o preko 200 poslova, kao što su kategorizacija apartmana, otvaranje obrta, izvlaštenja i sl.
O tome zašto se spomenuti poslovi prepuštaju županijama, ministar Kuščević je kazao kako će županije te poslove dobro obavljati jer raspolažu dobrim resursima na terenu, dobro prepoznaju potrebe na terenu i u stanju su prepoznati potrebe naših građana i na kvalitetniji ih način rješavati nego što se to rješava iz centra, iz Zagreba.

- Očekujem da će Zakon biti usvojen u lipnju, a da će stupiti na snagu od 1. siječnja 2020. godine. - rekao je ministar Lovro Kuščević.

Župan Nikola Dobroslavić istaknuo je zadovoljstvo dolaskom ministra u Dubrovačko - neretvansku županiju na ovaj sastanak upravo dan nakon usvajanja prijedloga predmetnog zakona na Vladi RH.

- Mi u ovoj županiji i u Hrvatskoj zajednici županija smatramo da je to dobar potez i da on ide ka decentralizaciji. On jača načelo višerazinskog upravljanja, dakle da sve razine vlasti upravljaju onim poslovima koje najbolje mogu uraditi, a smatramo da su poslovi Ureda državne uprave za županiju i građane važni, da Županija o tome treba skrbiti na ovaj način da se sve integrira u jedinstvenu administraciju i uvjeren sam da će to za naše građane biti bolje. - kazao je župan.

Istaknuo je i kako će tako županije, i dosada dobro organizirane i uspješne, dobiti nove djelatnike i nove poslove i tako biti bliže građanima.

- Županije, jednako kao i gradovi i općine, bolje prepoznaju potrebe naših sugrađana i zato sve ono što se može spustiti na razinu županija, gradova i općina treba spustiti na tu razinu i bolje će se obavljati. - zaključio je župan Dobroslavić.

DPP

Ne bi li stali u kraj preprodaji POS-ovih stanova iz Ministarstva graditeljstva spremaju se u proceduru uputiti izmjene zakona koje bi trebali stati u kraj takvoj učestaloj praksi. Tako se izmjenama zakona, koji bi u Saboru trebale biti usvojene do lipnja, predviđa odredba prema kojoj bi novi ugovori o kupoprodaji stanova u sklopu programa POS morali sadržavati zabranu davanja u najam ili prodaju stana dok kupac ne otplati preostali iznos dugovanja, s kamatom na javna sredstva za razdoblje prekida otplate. Drugim riječima, kada stan bude otplaćen, vlasnik će njime moći raspolagati po volji.

Zapravo izmjene se odnose jedino na stanove u otplati, a kada onaj koji stan otplaćuje to i uradi, nakon toga i dalje će stan moći preprodati ili iznajmiti. Novi prijedlog zakona tako ej zapravo samo mazanje očiju, a POS kao takav ionako je već odavno trebalo ukinuti i uvesti praksu sličnu stanarskom pravu koja je proglašena socijalističkom i nepoželjnom, iako je redovna u zapadnim zemljama, a prema kojoj građani državi plaćaju najamninu koja nije u potpunosti tržišna.

Ukoliko vlasnik POS-ova stana unatoč zakonskoj zabrani odluči prodati ili iznajmiti, Agencija za promet nekretnina o svemu će obavijestiti banku u kojoj je dignut kredit za kupnju stana, nakon čega će banka taj kredit morati u cijelosti proglasiti dospjelim i pristupiti prisilnoj naplati. No, takav prijedlog suprotan je europskoj praksi i ulazi u tržište, a i potpisane ugovore korisnika kredita i banaka, pa je stoga i vrlo upitan.

No, kad je riječ o subvencioniranoj cijeni tu je već stvar drugačija i može se urediti, pa će tako kupac Agenciji morati isplatiti razliku između ugovorene kupoprodajne cijene i utvrđene tržišne vrijednosti nekretnine na dan sklapanja ugovora. Država bi tako mogla naplatiti sve što je uložila u u subvenciju, bez obzira u kojem se trenutku prije isteka kredita stan nudi na prodaju ili u najam.

Nove zakonske odredbe neće se odnositi na ugovore o kupnji POS-ovih stanovi koji su već sklopljeni te naravno na već otplaćene stanove, budući da je od tada riječ o punom privatnom vlasništvu koje štiti Ustav.

Program POS-a osmišljen je s ciljem poticanja gradnje i prodaje stanova po povoljnijim uvjetima, a s ciljem rješavanja stambenog pitanja prema socijalnim kriterijima. No, taj je model od strane građana vrlo brzo zloupotrijebljen na način da su ti isti stanovi preprodavani ili se iznajmljuju turistima. No, i to se moglo spriječiti i prije odlukom i ugovorima u kojima bi stajalo da se tako kupljeni stanovi ne mogu dati u turistički najam, a ni novi prijedlog, nakon što se stanovi otplate, ne sprječava takvu mogućnost, kao što ni ne postoji zakon da se stanovi u stambenim zgradama ne pretvaraju u apartmane.

Na izgrađenim stanovima POS-a, kojih su se domogli po znatno povoljnim uvjetima, posebno su profitirali oni u priobalnom dijelovima Hrvatske, odnosno u turističkim mjestima, u kojima se ti stanovi, ukoliko nisu preprodani, iznajmljuju turistima.

Grad Dubrovnik, u kojem je aktualna vlast obećala po modelu POS-a riješiti stambeno pitanje mladih obitelji, osmislio je model koji bi trebao zaustaviti njihovu daljnju preprodaju i iznajmljivanje turistima i to na način da će oni kojima se posreći dobiti POS-ov stan za njega plaćati mjesečnu najamninu od 1 500 kuna dok će im se nakon 10 godina ti stanovi ponuditi na otkup, a od cijene će im se odbiti dotad otplaćena najamnina.

Vrijeme će pokazati hoće li mjere koje priprema resorno Ministarstvo, kao i ove koje najavljuje Grad Dubrovnik, a koje će u konačnici morati biti usklađene s najavljenim izmjenama zakona, zaustaviti bogaćenje onih koji su po povoljnim uvjetima dobili stanove koje su potom preprodali ili ih iznajmljuju.

Uostalom, teško se koga može uvjeriti da država, koje je kupnju POS stanova subvencionirala, nije predvidjela kako će građani vrlo brzo zloupotrijebiti taj model. Prije će bit da je na jedno oko zažmirila.