Prikazujem sadržaj po oznakama: zakotorac

Ekipa arheologa nastavlja istraživati nekropolu u Zakotorcu.  Iskopavanjem Gomile 5, u kojoj je prije tjedan dana pronađena druga grčko - ilirska kaciga, naišlo se na desetak grobova koji se okvirno datiraju u 6./5.st. pr. Kr. Među njima, uz sam rub obrubnog vijenca gomile arheolozi su pronašli jedan dobro očuvani grob u kojem su našli ostatke nekoliko osoba.

- Sudeći po nalazima radi se o najmanje dvije žene koje su bile polegnute jedna na drugu. Na njima su bile tri lubanje koje su bile poredane u nizu te još jedna manja koja se nalazila uz noge. Značenje ovakvog rasporeda ostaje zasad nepoznato, a antropološka analiza dat će točan broj pokojnika. Od nalaza pronađene su  brončane lučne, pločaste i naočalaste fibule koje se datiraju u 6. st. pr. Kr. Među njima jedinstvena je lučna fibula s nožicom u obliku beotskog štita.  Od ostalih nalaza u grobu nađeni su brončana dugmad, prsten, te tutul sa šiljastim vrhom. - kaže o ovom nalazu Ivan Pamić u ime arheološke ekipe.

- Odmah do ovog groba pronađen je i jedan manji dječji grob u kojem  su pronađeni ostaci većeg broja djece. Od nalaza pronađeno je nekoliko  jantarnih te jedna staklena perla, kao i veći broj M-igala. Kao grobni prilog u ovom grobu ostavljene su i manje keramičke posude grčke proizvodnje. Radiokarbonsko datiranje i antropološka analiza koje slijedi dati će točan broj pokojnika te njihovu starost. Ukoliko se osiguraju sredstva provesti će se i  genetsko istraživanje kako bi se ustanovio i srodni odnos pokojnika u ovoj i susjednim gomilama. U istoj  gomili na samom početku istraživanja pronađena je i brončana dijadema s kraja 7. ili početka 6. st. pr. Kr., te željezno oružje poput kopalja i mačeva. - govori Pamić.

zeljezno koplje gomila5 zakotorac 210424

Željezno koplje pronađeno na gomili 5 / Foto: Ivan Pamić

Kako smatraju arheolozi lokalna zajednica koja je tu obitavala,  u tom je razdoblju po svemu sudeći podigla obrubni vijenac unutar kojeg su  smjestili desetak grobnih komora gdje su se ukopavali u više generacija. Osim grobova tu su se nalazili i odvojeni prostori gdje su se prilagali zavjetni darovi poput novopronađene kacige.

Popunjavanjem mjesta unutar obrubnog vijenca nad tim grobovima podignut je još jedan vijenac s jednom centralnom grobnicom gdje su se pokojnici pokapali tijekom 4. i 3. st. pr. Kr.  Dodatne grobne komore, tzv. aneksi izgrađene su i izvan prvog vijenca i to u periodu od 6. s do 4. st. pr. Kr.  Dosad je na nekropoli Zakotorac identificirano preko 25 ovakvih gomila s vijencima, opisuju arheolozi.

broncane fibule 210424

Brončane fibule / Foto: Ivan Pamić

U istraživanjima na Pelješcu, kojima koordinira Centar za prapovijesna istraživanja, sudjeluju Dubrovački muzeji, Institut za arheologiju i Odsjek za arheologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz potporu općine Orebić. Stalni tim koja provodi istraživanja ove godine su dr.sc. Hrvoje Potrebica, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i voditelj Centra za prapovijesna istraživanja, dr.sc. Domagoj Perkić, voditelj i viši kustos Arheološkog muzeja u Dubrovniku, dr.sc. Marko Dizdar, ravnatelj Instituta za arheologiju, Marta Kalebota iz Muzeja grada Korčule, dr.sc. Miona Miliša konzervatorica-rastauratorica i dekanica Umjetničke akademije u Splitu, dr.sc. Borut Križ iz Dolenjskog muzeja u Sloveniji, Mirna Šandrić, studentica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Paula Knego i Vicenco Pijerov, kustosi pripravnici iz Dubrovačkih muzeja, arheolog Miroslav Vuković s Filozofskog fakulteta Zagreb te Ivan Pamić iz Interpretacijskog centra Nakovana. Ekipi su se pridružila i dva talijanska studenta Marco de Pasca i Mattia Cucci sa Sveučilišta u Salentu (Lecce) u sklopu međunarodne suradnje hrvatskih i talijanskih sveučilišta. Istraživanja financira Ministarstvo kulture i medija, Dubrovački muzeji i Centar za prapovijesna istraživanja.

JPA

Objavljeno u esPRESSo

Na Pelješcu, u Zakotorcu je u jutarnjim satima 10. travnja pronađena još jedna kaciga grčko - ilirskog tipa. Arheološka ekipa prisutna je na nekropoli Zakotorca od 2020. kada su tu došli na inicijativu povjesničara Ivana Pamića.

Kaciga je na položaju Gomile u Zakotorcu pronađena u jednom od suhozidnih dodataka uz grobove, očigledno votivnog karaktera, kažu iz Dubrovačkih muzeja.

Već na samom početku istraživanja, uz brojne druge nalaze nakita, nošnje i grobnih priloga, ovaj nalaz kacige u mnogočemu doprinosi poznavanju pogrebnih rituala ilirskih zajednica u drugoj polovici zadnjeg tisućljeća prije Krista, a područje Pelješca svrstava u najznačajnije arheološke zone istočno - jadranske obale.

Na istraživanjima u Zakotorcu na Pelješcu sudjeluju arheolozi iz Dubrovačkih muzeja, voditelj Arheološkog muzeja dr.sc. Domagoj Perkić i kustosi pripravnici Paula Knego i Vicenco Pijerov te kolege iz drugih institucija – Hrvoje Potrebica, Marko Dizdar, Borut Križ, Marta Kalebota, Miona Miliša, Miroslav Vuković i Mirna Šandrić, uz pomoć Ivana Pamića iz Interpretacijskog centra Nakovana. Istraživanjima koordinira Centar za prapovijesna istraživanja s arheolozima Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Instituta za arheologiju te Dubrovačkih muzeja, uz suradnju kolega iz Gradskog muzeja u Korčuli, Dolenjskog muzeja iz Novog Mesta u Sloveniji i Umjetničke akademije u Splitu.

- Nekropola Gomile na sedlu brda Kotorac gdje se nalazi prapovijesna gradina sastoji se od tridesetak gomila karakterističnog kružnog tlocrta s nekoliko koncentričnih  vijenaca, a okvirno se datiraju u 4. st. pr. Kr. Ovakve gomile s vijencima pronalaze se i u Nakovani na krajnjem zapadu poluotoka Pelješca uokolo gradine Grad, na otoku Korčuli na Kopili kod Blata, te u Poneretvlju. - kaže Ivan Pamić.

- U prvoj godini istraživanja u Zakotorcu pronađena je prva grčko-ilirska kaciga te u susjednom grobu ostaci desetak individua i nalazi iz 4. st. pr. Kr. Naredna istraživanja pokazala su da se u slojevima ispod ovih grobova nalaze i mnogo stariji u kojima su pokojnici pokapani u 8.st. pr. Kr. Otvaranjem gomile 5 arheolozi su naišli na ostatke iz 4. st. pr. Kr., a u slojevima ispod na starije grobove iz 6. i 5. st. pr. Kr. Iz tog horizonta dolazi i ova novopronađena kaciga. - navodi dalje Pamić.

- Ona se nalazila osamljena, osigurana u vertikalnoj poziciji s nekoliko kamena. Radi se o dobro očuvanoj kacigi, grčko-ilirskog tipa varijante IIIA2-a. Sve kacige te varijante slijede tehnološku uniformiranost koja je obilježila vrijeme druge polovine 6. i početak 5. stoljeća pr. Kr. na širokom području jugoistočne Europe, od Grčke i Makedonije, pa sve do Posavine i Transilvanije. Zbog toga se pretpostavlja da su one izrađivane u više središta, a jedno od tih središta bi mogao biti i prostor istočne jadranske obale, Dalmacije i Hercegovine. Upravo je u Dalmaciji pronađeno desetak kaciga, te još toliko i u Hercegovini. Ove kacige su karakteristične po pravokutnom otvoru za lice ukrašenih rubova, dugim paragnatidama kojima su se štitili obrazi, te dva paralelna grebena na samom vrhu gdje se uglavljivala perjanica. - kaže Ivan Pamić.

- Pronalazak čak dviju kaciga na jednoj lokaciji svjedoči o moći tadašnje ilirske elite koja je vladala 6. i 5. st. pr. Kr. ovim područjem. Kontrolom pomorskih puteva koji su prolazili između Pelješca i Korčule lokalna elita pribavljala je sredstva kojom je osiguravala svoju moć i prevlast. Osim same kacige ove godine pronađeni su i drugi nalazi poput brončanih fibula, dijademe i ostalih ukrasa, te osteološki ostaci koji se šalju na antropološku analizu i radiokarbonsko datiranje. - zaključuje Ivan Pamić.

dm

Objavljeno u esPRESSo

Izuzetno bogati grobovi s višestrukim ukopima iz 4. st. pr. Kr. pronađeni su u Zakotorcu na poluotoku Pelješcu, tijekom istraživanja jedne od grobnica uz prapovijesne gomile. U istraživanjima provedenima u drugoj polovici listopada ove godine, sudjelovao je i voditelj dubrovačkog Arheološkog muzeja dr.sc. Domagoj Perkić.

- Od nalaza posebno se izdvajaju oni koji vjerojatno pripadaju ženskim ukopima: pojedine brončane igle i fibule (spone), perle od jantara, stakla i bronce, kameni pršljenci ili pak neupitno muškim individuama: oružje (željezna koplja, noževi, čak možda i mačevi, trobridne brončane strjelice). Pojedine nalaze nije moguće vezati izravno uz pojedini spol kao što su grobni prilozi u smislu keramičkih posuda (u pravilu grčkog porijekla, kao najskuplje i najkvalitetnije posude tog vremena) te ukrasi za kosu i odjeću (spiralni ukrasi, tzv. Saltaleoni). – istaknuo je dr. sc. Domagoj Perkić.

Uz ovogodišnja istraživanja u Zakotorcu, nastavljena su i prošlogodišnja u Nakovani gdje se započelo s istraživanjima prapovijesnih kamenih gomila na brdu Zmijna, nasuprot impozantnog prapovijesnog gradinskog naselja i danas zvanog Grad.

- Prva od istraženih gomila devastirana je u ranijim razdobljima, moguće već u rimsko doba, nakon što su Rimljani osvojili ove krajeve, između 35. i 33. g. pr. Kr. Naime, u tom vremenu rimski vojskovođa Oktavijan (kasnije car August) kreće u konačno osvajanje Ilirika te u svom krvavom pohodu u potpunosti porobljava, među ostalim otoke Korčulu i Mljet, a vjerojatno i Pelješac. O tome saznajemo iz povijesnih izvora, najviše od rimskog pisca Apijana, koji opisuje Oktavijanove pohode i ratove u Iliriku. - rekao je dr. sc. Domagoj Perkić.

- Naravno, spomenute devastacije mogle su se dogoditi i nešto kasnije, no zasigurno prije puno vremena. To se može zaključiti iz tzv. kulturnih slojeva koji su se tijekom višestoljetnog razdoblja ponovno stabilizirali i na površini ništa nije upućivalo na devastaciju. Također, bitna je i danas živa tradicija kod lokalnog stanovništva, koji paze na gomile znajući da se u njima nalaze grobovi i koji drže da im se može dogoditi strašna nesreća ukoliko ih oskvrnu. – naglasio je dr. sc. Perkić i dodao „kako se i pored utvrđenih devastacija na osnovu arheoloških nalaza koji su preostali u grobu, može pretpostaviti vrijeme izvornog pokopavanja, vjerojatno stanovnika s Grada, u 3. st. pr. Kr”.

domagoj perkic 261121dr. sc. Domagoj Perkić

- O tome nam svjedoče pojedini ulomci helenističkih keramičkih posuda iz tog vremena te jedna gema kao kruna prstena. Geme su obično vrste poludragog kamena, u uporabi kao ukras (dio prstena, ogrlice, broša), amulet (štiti od uroka i bolesti) ili kao pečatnjak. Ukrasi su u pravilu urezani, no kod naše geme, zbog oštećenja taj urezani prikaz nije čitljiv. No, pored manjeg broja nalaza, za arheologe ne manje bitni su drugi momenti i ostatci. Tu se prije svega misli na ostatke grobnih konstrukcija i cijele kamene gomile unutar koje se nalazi grob. Utvrđeno je kako se ove gomile, specifičnog oblika (s tri rubna vijenca koja se prstenasto nastavljaju jedan na drugi i završavaju s centralnom grobnicom) u pravilu datiraju u kraj starijeg i mlađe željezno doba, dakle negdje od 5. do 1. st. pr. Kr. Na taj način, na širem prostoru brda Zmijna u Nakovani možemo pratiti pogrebne običaje i grobni, sveti prostor, kroz najmanje zadnja dva tisućljeća prije Krista. - kazao je dr. sc. Domagoj Perkić.

- Imamo uobičajene kamene gomile u razdoblju kasnog eneolitika i brončanog doba (kraj 3. i prva polovica 2. tisućljeća pr. Kr.), groblja na ravnom (van gomila) tijekom kasnog brončanog i ranog željeznog doba (druga polovica 2. tisućljeća i početci 1. tisućljeća pr. Kr.) te na kraju opet gomile, ali sada nešto drugačijeg, specifičnog oblika krajem starijeg i kroz mlađe željezno doba. – istaknuo je dr.sc. Perkić također rekavši kako „prostor Nakovane predstavlja izuzetno bitan prostor za buduća istraživanja, u svim domenama ljudske egzistencije”:
- Prostor gradine Grad kao mjesta gdje su živjeli, brdo Zmijna i drugi okolni prostor kao mjesto gdje su se pokopavali, te za sada najbolje istraženi prostor Spile Nakovana, gdje je bilo izvjesno svetište, za sada nepoznatim ritualima i štovanim božanstvima. - kazao je voditelj dubrovačkog Arheološkog muzeja dr.sc. Domagoj Perkić.

Istraživanja u Zakotorcu i Nakovani obavljena su u suradnji Centra za prapovijesna istraživanja iz Zagreba, Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za arheologiju i Dubrovačkih muzeja te uz potporu udruge Hrvatski dom iz Viganj i financijsku pomoć Općine Orebić. Uz dr.sc. Domagoja Perkića stručnu ekipu činili su i dr. sc. Hrvoje Potrebica, dr. sc. Marko Dizdar i Marta Kalebota uz neizostavnu logističku pomoć Ivana Pamića.

dpp

Objavljeno u esPRESSo

Novi iznimni nalazi, grobovi i grobnice koji datiraju u kraj 5. i 4. st. pr. Kr., otkriveni su u arheološkim istraživanjima provedenim tijekom svibnja u naselju Zakotorac na poluotoku Pelješcu u kojima je sudjelovao kustos Dubrovačkih muzeja dr.sc. Domagoj Perkić.

Neposredno prije početka ovogodišnjih iskopavanja pristigli su i rezultati osteoloških analiza iskopavanja iz 2020. godine. Prema antropološkoj analizi koje je proveo Antropološki centar Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u istraženom grobu iz 2020. bilo je najmanje 13 različitih individua. Od toga su jedan muški, jedan ženski i jedan skelet djeteta relativno bolje sačuvani, dok je preostalih 10 individua sačuvano samo u manjim dijelovima. Također, radiokarbonskom analizom dva uzorka kostiju iz istog groba određena je njihova starost u 9-8. st. i 4. st. pr. Kr. Pri tome je potrebno naglasiti kako se iskopani inventar groba (nošnja, nakit i grobni prilozi – keramičke posude), kao i grčko ilirska kaciga datiraju u 4. st. pr. Kr., što znači da svi oni pripadaju najmlađem ukopu iz 4. st. pr. Kr. Rezultati provedenih analiza pomogli su boljem razumijevanju ovogodišnjih iskopavanja.

- Nastavno na prošlogodišnja arheološka istraživanja, kada je pronađen grob ratnika i grčko ilirska kaciga kao prilog uz grob, cilj zadnjih iskopavanja bio je, među ostalim, vidjeti prostorni i kronološki odnos prigrađenih grobova i gomile na koju su dodani grobovi iskopani 2020. Međutim, utvrđeno je kako je starija grobna gomila u potpunosti poništena podizanjem grobova u suhozidnim grobnicama u 4. st. pr. Kr. Tom se prilikom vjerojatno naišlo na starije grobove i skeletne ostatke koji su pažljivo skupljeni i položeni na dno novih grobova. Iz tog razloga u jednom grobu imamo veći broj pokopanih individua iz barem dva različita razdoblja, međusobno udaljena najmanje 400 godina. Na taj način dobili smo sasvim novu spoznaju o pogrebnom ritualu i običajima prapovijesnih ilirskih zajednica na Pelješcu. – objasnio je dr.sc. Perkić.

U novoistraženim, pridodanim grobnicama na starije gomile pronađeni su i brojni pokretni arheološki nalazi, kao grobni prilog (keramičke posude grčke provenijencije, željezno oružje – koplja, noževi) ili kao nakit te dijelovi nošnje (brončano prstenje, narukvice, privjesci, igle, fibule, dugmad, pojasne kopče, ukrasi za kosu i odjeću, jantarne perle od ogrlica i privjesaka). Keramički nalazi pokazuju intenzivan odnos s tada naprednijim grčkim svijetom. Kao posljedica trgovine ili pljačke (gusarstvo) Iliri su u svoje grobove istaknutim i bitnim članovima svoje zajednice stavljali najskupocjenije posude tog vremena. Metalni nalazi pokazuju veliku sličnost i utjecaj iz unutrašnjosti jadranskog zaobalja, što je i logično obzirom na zajednički južnodalmatinski kulturni kontekst.

- Arheološka iskopavanja i istraživanja provedena tijekom zadnje dvije godine otkrila su nam brojne nove spoznaje iz vremena intenziviranja odnosa grčke civilizacije i domaćih ilirskih zajednica. To je vrijeme kada već postoje grčke kolonije na Visu (Issa) i Hvaru (Pharos), a trgovina s unutrašnjosti jadranskog zaobalja je sve jača i raznovrsnija. Kontrola nad kopnenim i morskim trgovačkim putevima je izuzetno bitna i možda upravo u njima možemo tražiti razloge snage i bogatstva lokalnih zajednica na Pelješcu. Unatoč kroničnom nedostatku financijskih sredstava, nadamo se daljnjem nastavku istraživanja, novim spoznajama i naravno obogaćivanju fundusa prapovijesne zbirke Arheološkog muzeja. – zaključio je dr.sc. Perkić.

Realizirani projekt arheoloških istraživanja koordinira Centar za prapovijesna istraživanja iz Zagreba, a uz Dubrovačke muzeje, u njemu su sudjelovali Institut za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te udruga Hrvatski dom Viganj. Uz dr.sc. Perkića, stručnu ekipu činili su i dr. sc. Hrvoje Potrebica (voditelj istraživanja), dr. sc. Marko Dizdar, uz povremeno sudjelovanje kolega dr. sc. Boruta Križa iz Dolenjskog muzeja u Sloveniji i Marte Kalebote iz Gradskog muzeja Korčula, te uz dragocjenu pomoć i potporu predsjednika udruge Hrvatski dom Viganj Ivana Pamića.

dpp

Objavljeno u Aktualno