Izložbu „Dubrovnik i UNESCO“, od otvorenja 24. svibnja do 9. kolovoza 2024., vidjelo je preko 100 000 posjetitelja. Na izložbi koju su organizirali Dubrovački muzeji i Državni arhiv u Dubrovniku javnosti je predstavljena vrijedna arhivska građa iz razdoblja Dubrovačke Republike (1022. – 1808.) koja je upisana krajem 2023. na UNESCO-ovu listu „Sjećanje svijeta” te predmeti iz bogatog fundusa Dubrovačkih muzeja koji su razvrstani u sedam tematskih cjelina: Festa sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, Čipkarstvo u Hrvatskoj, Klapsko pjevanje, Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelom zaleđa, Umijeće suhozidne gradnje, Umijeće sokolarenja i Transhumanca - sezonska seoba stoke.
Dubrovnik je na UNESCO-ovu listu Svjetske kulturne baštine uvršten u listopadu 1979. godine, na trećoj sjednici World Heritage Committee održanoj u Egiptu. Na Reprezentativnu listu svjetske kulturne baštine uvršten je kao srednjovjekovni planirani grad koji je već u 13. stoljeću postao značajnom pomorskom velesilom, a unatoč razornom potresu 1667. godine, uspio je očuvati svoju gotičku, renesansnu i baroknu arhitekturu. U prosincu 1994. godine, zona pod zaštitom UNESCO-oa proširena je na plato Pila i Brsalja na zapadu, opkop uz vanjski rub gradskih zidina na sjeveru, Lazarete na istoku te otok Lokrum na jugu. U 2018. godini značajno je proširena i kontaktna zona oko povijesne jezgre Dubrovnika.
Festa sv. Vlaha upisana je 30. rujna 2009. na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva na konferenciji u Abu Dhabiju. Upis Feste samo je potvrda duboke i čvrste povezanosti Dubrovčana sa svojim Parcem. Biti dio UNESCO-ove obitelji i štovati nebeskog zaštitnika ostaje trajna obveza svjedočanstva vjere, zahvalnosti, molitve i ponosa. Dubrovnik i sv. Vlaho nerazdvojni su pojmovi, a 3. veljače zajedno obilježavaju svoj najsvečaniji i najuzvišeniji dan - onaj tisućgodišnje tradicije.
Upisom arhivskih fondova iz vremena Dubrovačke Republike (1022. – 1808.) na listu „Sjećanje svijeta”, sačuvano bogatstvo konačno je prepoznato kao dio svjetske baštine. Ono ne svjedoči samo o državno - pravnom ustroju Dubrovačke Republike niti o iznimno razvijenom konzularnom i diplomatskom sustavu vanjskih odnosa, već služi kao neiscrpan izvor za razumijevanje svakodnevnoga života jedne zajednice, samostalne Republike, na razmeđu Mediterana i Balkana.
Izložba ostaje otvorena do kraja listopada.
mv
