POLEMIKA

JE LI METAR I POL SVUGDJE METAR I POL?

8 min čitanja
  • Nadnaslov: POLEMIKA
JE LI METAR I POL SVUGDJE METAR I POL?
FOTO: BOŽO RADIĆ / CROPIX

Zanimljiva polemika razvila se između dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića i gradskog vijećnika Marina Krstulovića (SJG). Ta polemika zapravo dolazi u pravo vrijeme jer dok Franković najavljuje novu odluku o javnim površinama, Krstulović je upozorio na probleme u primjeni aktualne odluke. Istaknuo je kako o prostoru ne mogu odlučivati političari laici već je to posao za struku - urbaniste.

Istaknuvši uvodno kako se u prijedlogu izmjena i dopuna Odluke o javnim površinama već po četvrti put navodi da ona nije u skladu sa zakonom i propisom, Krstulović je naveo primjere na kojima se ta neusklađenost jasno vidi. Jedan od njih je izostanak pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću te istoimenim Pravilnikom.

KRSTULOVIĆ: ŠIRINE ULICA KOJE IMAMO DANAS NISMO IZMISLILI MI NEGO DUBROVAČKA REPUBLIKA

- Taj Pravilnik govori da tamo gdje postoji mogućnost, a u ulicama Grada postoji mogućnost, širina prolaza mora bit metar i po kako bi se osoba u kolicima mogla okrenuti. Taj metar i po nije stvar o kojoj imamo raspravljati, jer je to dio propisa i zakona. Ako mi tri puta ne usvajamo nešto što je propis i zakon, pitam vas tko će ovdje snositi odgovornost, kakvu poruku šaljemo i kako se odnosimo prema slabo pokretnima, prema invalidima? Kunemo se svi, a zatvaramo oči. - kazao je Krstulovuć.

Upozorio je kako se javnim površinama moraju baviti urbanisti.

- U prijedlogu vijeća koje će odlučivati o prostoru nema nijednog ni arhitekta ni urbanista, nikoga. Znači, nama laicima je ostavljeno da odlučujemo o nečemu za što smo dokazali da nemamo pojma. Širine ulica koje imamo danas nismo izmislili mi nego Dubrovačka Republika u 13. stoljeću. Dubrovačka Republika nakon dva požara odlučuje da će širina bit takva kakva je danas da bi moglo funkcionirati kad je požar. Imamo sreću da vatrogasci danas rade puno bolje, imaju bolje uvjete, ali kad požar dogodi, već smo imali prije 10 godina problem da se nije moglo pristupiti radi fiksnih stolova i stolica. Zatvaramo oči i negiramo 700 godina jednog urbanističkog parametra koji je funkcionirao bez imalo problema. - kazao je Krstulović, istaknuvši još primjera kršenja urbanističkih pravila.

- Dvoje ljudi ima ispred svojih fasada javnu površinu. Jedan je dobio jedan stol, a drugi devet stolova jer je jedan zatražio devet, a drugi jedan stol i oni onda se žele preraspodijeliti. Nema veze tko je u vlasništvu fasade ili objekta i nismo gledali vlasništvo ni kome naslanjamo stolove na kuću, ni tko kome buši tende, dali smo javnu površinu, ali fasade nisu ni vlasništvo Grada ni javne površine. Svaka javna površina se ne bi smjela nasloniti na zid jer netko trpi štetu. Ponašamo se k'o da je sve naše. - kazao je Krstulović, prozvavši gradske službe za nerad.

- Grad Dubrovnik je sklopio ugovor sa Zavodom za prostorno uređenje županije i Grad će sufinancirat izradu geodetske podloge. Pitam Upravni odjel, a što vi radite? Tri puta smo snimali geodetski površine. Današnje površine su takve našom odlukom i 10 godina se pravimo da ne znamo kakve su. To je nesposobnost upravljanja. S čime se mi bavimo? Jedino što se promijenilo je dva puta zamrzavanje trenutne situacije po pet godina. Zamrzavanje koje je učinio gradonačelnik ne dava sigurnost, kao i nedostatak urbanističkih parametara jer će doć' jači igrač, politički i uzeti im tu površinu k'o što se događalo više puta. Odluka bi trebala sve to onemogućiti i imati jasno definirane uvjete. Zamrznuli smo situaciju do 2029. godine. Dok god ne bude urbanističkih pravila ugrađenih u odluku i usklađenja s tehničkim propisima, odluka je nezakonita, a još gore od toga je što smo preuzeli politički stav da ne poštivamo zakon i činimo nesreću svima pa i ugostiteljima koji nemaju neku pravnu sigurnost, i građanima, koji ne mogu prolazit kroz ulice svoga Grada, a posebno onim najslabijima, slabo pokretnima i onima u kolicima. hodaju ili ljudima u kolicima. - kazao je Krstulović.

FRANKOVIĆ: PJEŠAČKI KORIDORI SU SVI OSLOBOĐENI I U POTPUNOSTI FUNKCIONIRAJU

- Hvala dragom Bogu što kad se gradila povijesna jezgra nije bio jedan Marin Krstulović jer da je bio, završio bi u Veneciji u najboljoj situaciji. - uzvratio mu je Franković.

- Koliko ulica u povijesnoj jezgri je pristupačno za osobe s invaliditetom? Koliko ulica je u povijesnoj jezgri dovoljno široko bez ikakvih stolova i stolica da mogu proći osobe s invaliditetom? Nemate odgovor na to jer je vaš odgovor isključivo i jedino političko nadmudrivanje bez preuzimanja odgovornosti. Povijesna jezgra je specifična i na nju se može primijeniti jedan veoma mali broj pravilnika. Za mjeru od 1,50 metara trebalo bi rezati najmanje 57 objekata u 24 ulice, a stradale bi značajno i poljane. Važeći plan je osiguravao slobodan prolaz od dva metra u svim pješačkim koridorima povijesne jezgre, a u drugim, užim ulicama od 1,20 do 1,50 metara. Bila mi je čast što su u izradi tog plana sudjelovali kolega Viđen, Nikolić i Srđan Kera. Planom koji smo tada donijeli ukinuto je 30 posto stolova, što se tada smatralo iznimno velikim dostignućem u odnosu na ono prije. Reći da Grad Dubrovnik nije prijatelj osoba s invaliditetom samo govori o osobi koja to govori. Radi pristupačnosti osoba s invaliditetom i njihovog neovisnog kretanja unutar povijesne jezgre smo i donijeli 29. ožujka 2021. strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom, nabavili transporter koji osobama s invaliditetom olakšava pristup brojnim sakralnim i javnim objektima u povijesnoj jezgri, koji je besplatno dostupan svim osobama s invaliditetom. Nisu sve ulice jednako široke i vodimo računa o tome da pomirimo gospodarstvo, kvalitetu života, stanovnike i osobe s invaliditetom koje trebaju imati normalnu komunikaciju unutar povijesne jezgre i zato osiguravamo prolaz u svim pješačkim koridorima apsolutno za sve. - rekao je Franković.

I dok Krstulović smatra da nisu uključeni, Franković ističe kako se nova odluka o javnim površinama priprema kroz urbanistički plan koji će jasno definirati i koridore i prostore te biti temelj za izmjenu ugovora sa zakupcima.

- Tada netko neće moći reći meni su mijenjali ugovor zato što im se manje sviđam ili zato što sam bio protiv nekih gradskih odluka. Urbanistički plan uređenja povijesne jezgre je strateški dokument kojeg smo preuzeli kroz Plan upravljanja povijesnim jezgrom. To je prvi dokument kojeg je Grad Dubrovnik usvojio u Republici Hrvatskoj, prvi životan. - rekao je Franković, podsjetivši Krstulovića da su srđevci tijelo Plana upravljanja - napustili.

- Rekli ste – ne. Eto, vi ste brojali ljude po Gradu pa vas mi nismo prihvatili kao relevantni izvor, odnosno službene popisivače ljudi Sve što smo napravili od 2017. do danas je unapređenje u odnosu na prijašnje stanje, a konačni sud će biti Urbanistički plan uređenja. Konačne podloge će biti one koje je županijski Zavod za prostorno planiranje kao relevantno tijelo provelo. U konačnici će javnost, kao i svi zainteresirani subjekti, sudjelovati u donošenju ključnog akta Urbanističkog plana uređenja povijesne jezgre jer on će u mnogome staviti određene stvari na svoje mjesto. Nekima će se sviđati, većem dijelu gospodarskih subjekata će se manje sviđati, ali on je nužnost i on će kao takav biti implementiran. I to je odgovor na vaše pitanje zašto naš upravni odjel nije mjerio metrom, smanjivao, skraćivao, nije jer naš upravni odjel nije tijelo koje izrađuje urbanistički plan uređenja. - kazao je Franković.

- Napredak je napravljen. Njega su svi vidjeli. Pješački koridori su svi oslobođeni i u potpunosti funkcioniraju za sve. Svi su na dva metra, a sporedne ulice su na 1,20 do 1,50 metara, što nije dovoljno, što će se u budućnosti promijeniti kada se usvoji Urbanistički plan uređenja povijesne jezgre i hvala Bogu kad se gradio ovaj grad da nije bilo vas, jer da je bilo vas tko zna čega sve ne bi bilo. - zaključio je Franković.

- Jeste bili u Lučija? Je li invalid ima pravo doć' do Lučja popit piće? Ima li invalid pravo proći ulicom kad ide u HDZ? Ja živim tamo. Moja mater ima 78 godina pa joj objasnite kuda će proći jednog dana, ne dao Bog, ako bude u kolicima. Ako je 150 za prolaz, stavi 150. Inače, širina ulica koje idu na Prijeko je od dva do 2,40 metara. Ako se uskladimo i dalje će svi stolovi biti na mjestu, osim negdje gdje će umjesto četiri stolice bit dvije. Mi uopće nismo krenuli s UPU-om i ove rečenice služe da bi nas omađijale kako će to nešto biti, a neće. - smatra Krstulović.

Podijeli: