Preci naši, koji su se, kažu tako povijesne knjige, sedmog stoljeća pojavili na obalnom potezu Jadrana sa sobom su iz svoje postojbine od pomorskih izraza donijeli samo nekoliko općih slavenskih riječi, među njima i riba. Valjalo im je, dakle, dati imena tim stanovnicima mora, koje su po dolasku počeli upoznavati i loviti.
I dadoše, većini i više njih, čak i nekoliko desetina. Za neke su preuzeli nazive od Mletaka, Grka i ostalih mediteranskih naroda, a neke ribe čak nazivaju imenima koja su iz Amerike donijeli naši povratnici. Imena hrvatskog podrijetla najvećim dijelom dali su ekonomski nevažnim i sitnim ribama, čak i svoje nacionalno ime, Hrvat i Hrvatica, odnosno kad je o riba riječ, malim slovima, hrvat i hrvatica.
Ta dva imena nisu rasprostranjena nego se rabe samo na pojedinim užim područjima ili samo u pojedinim mjestima. Na žalost, ne zna se točno gdje, jer pokojni profesor Neven Milišić, koji je sastavio najobimniji imenik jadranskih riba, nije zapisao gdje je koje ime čuo.
FOTO: IVANA NOBILO / CROPIX
Najbrojnija jadranska riba s imenom hrvat je Coris Julis (Linnaeus, 1758.), koja ima najviše naših imena, čak 67, od kojih se najviše rabi - knez. Pripada obitelji kulinarski malo cijenjenih riba usnača, naraste do 25 cm i oko 140 grama.
Etimolozi smatraju da su Hrvati toj riba dalo svoje ime zbog njenog lijepog, kitnjastog izgleda, zbog kojega je nazivaju i kralj, kraljica, kneginja, serdar, vladika, frajlica... Mužjak hrvat je s leđne strane maslinasto zelene do smeđe boje, s prijelazom na modrikastu. Uzduž boja mu se pruža narančasta ili ružičasta cik - cak pruga iznad crnkastomodre podloge. S trbušne je strane bjelkast, iza oka ima plavu prugu, a na škržnom zaklopcu modru pjegu. Ženka je s leđne strane smeđa, maslinastosmeđa, crvenkastosmeđa ili ružičaste boje. Uzduž bokova se proteže ravna žuta pruga, nadsvođena s još dvije slabije izražene, sprijeda modrom i straga crvenkastom te drugom crnkastom. S trbušne je strane je ružičastee do žučkastobjelkaste boje.
FOTO: IVANA NOBILO / CROPIX
Osim kneza, hrvat je naziv i za Cromis Chromis ( Linnaeus, 1758.), ribu koja je najpoznatija kao crnej, a koja ima točno 50 naših imena. Jedini je jadranski pripadnih obitelji čeljoustki, naraste do 16 cm i 80 grama. I on ime hrvat vjerojatno duguje svom kitnjastom izgledu jer je modroljubičast, odnosno, kad preraste 10 cm, tamnokestenjast s neonskim do tamno plavim odsjajem.
FOTO: MATE PIŠKOR / CROPIX
I riba hrvatica pripada obitelji usnača. Latinsko joj je ime Symphodus Ocellatus (Forsskal, 1775.), a od 35 naših najčešće se rabi martinka. Svoje mjesto dobila je i na marki Hrvatske pošte. Naraste do 12 cm i 70 grama. Poput oba hrvata i hrvatica je vrlo šarena. Boje je maslinastozelene do žućkaste, iznimno crvenkaste, s bjelkastosrebrnastim pojasom uzduž boka. Mužjaci u stražnjem gornjem kutu škržnog poklopca imaju tamnu mrlju koja je kod odraslih crveno i plavo uokvirena. Izgledom i bojom podsjeća na lumbraka pa mnogi ljudi misle da je mladi lumbrak. Toliko je pitoma da se može maziti rukama.