Zabrana rada nedjeljom u trgovinama, obećana u predizbornom programu Plenkovićeve Vlade, stupila je na snagu 1. srpnja. Kako tjedni odmiču sve je više procjena da je naštetila malim trgovcima, dok oni obuhvaćeni iznimkama nisu propustili priliku za dodatnim profitom. Budući da je zabrana stupila na snagu usred turističke sezone trgovci na obali koriste kvotu od 16 nedjelja kada se smije raditi, dok većina trgovina u unutrašnjosti edjeljom ne radi.
One trgovine koje zbog svoje pozicije spadaju u iznimku od zabrane, ako su npr. u sklopu kolodvora, tako su nedjeljama i blagdanima postale najposjećenija mjesta u gradu gdje ljudi u redovima čekaju kako bi obavili kupovinu. Događa se i da benzinske crpke šire svoj asortiman, pa uz gorivo prodaju i kruh, dok su pekarnice zatvorene.
Istovremeno se traži da se posegne za dodatnim zakonskom iznimkama. Nakon vikenda 5. i 6. kolovoza, kada je nedjelji prethodio praznik, mnoge su općine i gradovi za predstojeći blagdan, Veliku Gospu, počele proglašavati sajamske dane kako bi se tada ipak moglo trgovati. Prvo su proglašeni u turističkim mjestima - na Hvaru, u Baški, Crikvenici, Puli, Splitu, onda je prilika za turističku promociju i promidžbu prepoznata i na kopnu, pa ih je proglasio i Zagreb te Varaždin. Većina njih sajamskim je danima proglasila i sve preostale nedjelje u kolovozu i rujnu.
Takvi su prizori za mnoge protivnike zabrane nedjeljom, sukus provedbe zabrane rada trgovina nedjeljom. To je treća zakonska zabrana rada nedjeljom trgovinama. Prve dvije Ustavni sud je srušio.
Ostatak teksta možete pročitati OVDJE.