Među nešto više od 460 vrsta riba koje žive u Jadranu ima i onih međusobno veličinom, oblikom i dekorom veoma sličnih. Među takvima su i vrnut (skuša) i lokarda (plavica). Čak i među onima koji ih love ima relativno dosta onih koji ih sa sigurnošću ne mogu razlikovati, a kod dijela puka jedini razlikovni orijentir je natpis na kašeti na ribarnici te viša cijena vrnuta.
Velika međusobna sličnost ukazuje na njihovu pripadnost istoj - obitelji skušovki (Scomberide). Razlikovna pomutnja se povećava budući vrnute i lokarde prati čitav niz lokalnih naziva koji se često međusobno isprepliću. Tako vrnuta u većem dijelu Dalmacija nazivaju skuša, po zadarskom otočju skrdinula te ponegdje i skuša plavica, golav, golčić ili burdelj. Lokardu, pak, nazivaju i plavica, ljulja, skuša bjelica te lancarda po zadarskim otocima.
Obje vrste imaju snažno izduženo i vretenasto tijelo pokriveno sitnim ljuskama. Parne i neparne peraje gotovo identičnog izgleda u obje vrste smještene su na istim mjestima. S gornje strane tijela obojene prugasto modro - zelenkastih, a s donje blijedo plavičastih nijansi. To je ono što ih na prvi pogled izjednačuje, a po čemu se razlikuju?
Postoji niz poznavateljima ribe dobro prepoznatljivih razlika, no za širu upotrebu navest ćemo samo tri koje su ujedno i najuočljivije.
Lokarda
1. Po trbušnoj polovini trupa lokarda (plavica) ima mnogo zelenkastih jajolikih pjega, koje vrnut nema.
2. Duž same sredine čela plavice, između očiju i vrška ustiju, jasno se ističe uzdužno bezbojno polje koje je izrazito različito od okolnog pigmentiranog polja. Vrnut nema takav biljeg.
3. Oči lokarde, pogotovo tamni dio, su puno veće nego kod vrnuta.
Vrnut
1. Po trbušnoj polovini trupa nema nikakvih pjega.
2. Duž same sredine čela, između očiju i vrška ustiju ne ističe se nikakvo bezbojno polje nego je to područje pigmentirano pa nije izrazito različito od okolnog.
3. Pruge po leđima su međusobno paralelne dok se kod lokarde prostiru u raznim smjerovima.