Nikolina Metković

Nikolina Metković

Regionalni koordinator Mosta za Dalmaciju Milan Kapović imenovan je privremenim povjerenikom za Dubrovnik. Nakon što je raspuštena Mostova organizacija u Dubrovniku, Kapović je dobio u zadatak da u Dubrovniku u roku od mjesec dana provesti unutarstranačke izbore.

Nakon što njihov dosadašnji koordinator Maro Kristić više nije u Mostu, članovi će birati novog koordinatora i koordinacijski tim, u skladu s njihovom prethodnom inicijativom. Članovi Mosta u Dubrovniku žele, naime, biti aktivniji kako bi doprinijeli razvoju grada.

Predsjednik Mosta Božo Petrov istaknuo je kako članovi u Dubrovniku imaju niz vrlo kvalitetnih, stručnih ljudi, od kojih će se izabrati koordinacijski tim na čelu s koordinatorom.

U priopćenju iz Mosta navode kako su stava da potrebe grada i sredine najbolje znaju građani koji žive u njemu i s njim, tako da će kroz unutarstranačke izbore, članovi Mosta u Dubrovniku izabrati svoje buduće predstavnike.

Sredinom siječnja Vlada je izmijenila uredbu o unutarnjem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kojom ukida Ispostavu Lučke kapetanije Dubrovnik u gradskom Portu. Ovakva odluka iznenadila je predsjednika Gradskog kotara Grad Marina Krstulovića koji smatra kako Kapetaniju treba jačati, a ne joj ukidati ispostave.

- Na kopnu posao Kapetanije radi policija, a na moru bi to trebala raditi Lučka kapetanija, ali evo, na mjestu gdje imamo najveću potrebu za spašavanjem, ljudi se sami organiziraju i vade utopljenike. Umjesto da ojačavaju Kapetaniju, oni je gase. Očito ne poznaju stanje na terenu. Tamo gdje je potreba gase ispostavu, a sjedište im je u kasarni u zgradi Državne uprave daleko od mora i pristupa plovilima. - rekao je Krstulović te prokomentirao šutnju gradske uprave.

- Što će reći iz gradske uprave, mogu jedino pitati Vladu, a u istoj su stranci. Mislim da je ovo pitanje na kojem bi svaki građanin, kojemu se stalo do grada, trebao reagirati. Lučka kapetanija je ta koja je nadležna i za spašavanje unesrećenih na moru, ali i za saniranje onečišćenja na moru. - kazao je Krstulović te istaknuo kako je Dubrovnik pomorski grad s drugo tradicijom pomorstva.

- Ova odluka stvarno nema smisla. Mi smo pomorski grad i onda dođe netko iz Zagreba i odlučuje gdje će što biti. Ispada da mi više nemamo ni pomorstva. Možda je ovo za nekoga nevažno, ali svaki građanin koji je nekad bio na moru zna koliko je ovaj problem velik. Kad se Sud odselio u Split svi su se pobunili, a kad se gasi Kapetanija u Portu nema nikoga.- rekao je Krstulović te apelirao na gradske HDZ-ovce da naprave nešto ne bi li Kapetanija ostala u portu.

- I ovim putem molim HDZ-ove vijećnike i gradonačelnika Mata Frankovića, neka „pritisnu” ministra Butkovića i odrade što mogu da Kapetanija ostane u portu.- istaknuo je Krstulović.

- Ljudi u Gradu su više naviknuli na ukidanje bilo kakvih životnih funkcija Grada, ali iznimno je važno odmah reagirati kad se dogodi nesreća ili onečišćenje na moru. Mi bismo morali unaprijed razmišljati kako preventirati neke situacije jer kad dođe ljeto netko će kukati.- naglasio je Krstulović.

Ako se ispostava Lučke kapetanije u Portu gasi tada se postavlja i pitanje što će biti s prostorom koji je koristila. Krstulović smatra kako će se on brzo prenamijeniti.

- Prema informacijama koje imam, to je gradski prostor i Kapetanija je za njegovo korištenje plaćala najam gradu Dubrovniku. Ali, čim oni izađu, čim Kapetanije ne bude, siguran sam da će početi pritisci da se on prenamjeni u ugostiteljski objekt. Gašenje Kapetanije u Portu samo je nastavak loše priče. Politiku na stanu, ali kako se brinemo za ljude na kopnu, jednako treba brinuti i za ljude na moru i to treba raditi Kapetanija, ali kad se ona udaljava iz mjesta gdje se problemi događaju, tada se otežava drugim službama posao. Umjesto da poboljšavamo, da Kapetaniju ojačavamo i ljudstvom i opremom, mi ovakvim odlukama koje donose ljudi koji niti ne poznaju stanje na terenu, zapravo samo uništavamo. - rekao je predsjednik Gradskog kotara Grad Marin Krstulović.

Nacrt prijedloga prometnog rješenja u zoni posebnog prometnog režima ovog je tjedna trebao stići u gradsku upravu. Dokument je to koji će biti upućen i na e-savjetovanje, a nakon što ga u ožujku usvoji Gradsko vijeće, zona posebnog prometnog režima profunkcionirat će i u praksi, najavljuje gradonačelnik Mato Franković.

- Već bismo idući tjedan mogli pozvati sve zainteresirane grupacije taksista na uvid u nacrt, ali i da iznesu svoje primjedbe i prijedloge na taj dokument. Nadam se da ćemo ga primjenjivati u ovoj godini, a ne vjerujem da će to biti konačno rješenje jer će se sigurno pokazati cijeli niz problema u provedbi i to je dokument koji ćemo, sasvim sigurno, kad započne prometovanje u zoni posebnog prometnog režima morati mijenjati i osvježavati. - rekao je gradonačelnik Franković.

- Grad Dubrovnik je inače prva jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj koja uvodi takav sustav i to nije ni malo jednostavno jer se primjerice, mora detektirati koji gospodarstvenici, kad i na koji način mogu prometovati. Moramo građanima i posjetiteljima omogućiti normalno prometovanje, a istovremeno voditi računa o smanjenju broja vozila i uz sve to treba smanjiti bilo kakvu mogućnost diskriminacije jer bi automatski mogla uložiti žalbu neka pravna ili fizička osoba ili bi morala postupati Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ili Europska komisija. - istaknuo je Franković te dodao kako oko povijesne jezgre treba izmijeniti i prometnu signalizaciju.

- Do sezone ćemo postaviti portale i znakove upozorenja. Sve će to do sezone biti napravljeno. Kad obavimo razgovor s gospodarstvenicima i taksi udruženjima, kad odluka prođe kroz e-savjetovanje, vjerujem da će se prijedlog o prometovanju u zoni posebnog prometnog režima na Gradskom vijeću raspraviti i usvojiti u ožujku. Takav je plan i vjerujem da ćemo stići zadane rokove. - kazao je gradonačelnik Mato Franković.

Vijećnica srđevaca Petra Marčinko gradonačelniku Dubrovnika Matu Frankoviću postavila je nedavno pitanje o ugradnji solarnih panela na stambene objekte u tzv. buffer zoni. Istaknula je kako joj je dosta građana s područja Ploča i Pila postavilo to pitanje. Naime, postavljanje solara na krovove stambenih objekata nije moguće ako se nalaze u buffer zoni, što je na neki način i diskriminirajuće prema stanovništvu čije su kuće u kontakntoj zoni povijesne dubrovačke jezgre.

- Ljudi su dosad od struke i Grada Dubrovnika dobili dosta negativne odgovore o ugradnji solara na svoje kuće i građevine s ravnim i kosim krovovima. - kazala je Marčinko te Frankoviću predložila da se to pitanje uvrsti u Plan upravljanja.

- Građani se žele više informirati o solarnim panelima koji će biti prihvatljivi i gradu i konzervatorima, to je budućnost i moramo o tome razgovarati. Možda se kroz Plan upravljanja, kroz dijalog mogu organizirati radionice koje bi dale odgovor na ovo pitanje jer ta aktivnost kroz Plan upravljanja upravo tome i služi. - rekla je Marčinko.

- Sami građani ističu kako je ironično da na Pločama imamo građevine koje nemaju struje, koje su štetne za buffer zonu dok se njima, koji su svoje kuće gradili po propisima i dozvolama, ograničava mogućnost suvremenog razvoja, što nije plan buffer zone. Ona jest tu kako bi štitila krajolike i baštinu, ali ne i da zaustavlja suvremeni način života i razvoja. - istaknula je Marčinko.

Gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako je upravo o postavljanju solarnih panela nedavno razgovarao s nadležnima u Ministarstvu kulture.

- I meni naši sugrađani često govore kako imamo vrstu gradnje koja bode oči dok se normalnim kućama ne dozvoljava postavljanje solara u kontaktnoj zoni što konzervatorska podloga nije predvidila i baš sam zbog toga nedavno bio u Ministarstvu kulture, da nađemo rješenje da se definira koje vrste građevina mogu imati solare. - rekao je Franković.

Prijedlog vijećnice Marčinko da se pitanje postavljanja solara riješi kroz Plan upravljanja, Franković je ocijenio dobrim.

- Dobra je sugestija da to pitanje provučemo kroz Plan upravljanja jer tada dobivamo dodatnu uključenost Ministarstva kulture. To je dobra ideja! - rekao je Franković.

Posebno se osvrnuo na građevinu na Pločama koja nema struje jer ne može dobiti uporabnu dozvolu.

- Što se tiče građevina, ja se nikad neću pomiriti s ovom jednom građevinom na Pločama i svaki dan kad idem s posla ne mogu je ne viditi i svaki put rečem Bože moj, što je ovo. To je strašno, to, to... - rečenicu gradonačelnik nije završio.

Osvnuo se i na mogućnost postavljanja solara u povijesnoj jezgri jer i takvih je zahtjeva sve više, posebno dok se na tržištu pojavljuju moderna rješenja, odnosno solari koji su oku ugodni i ne nagrđuju prostor.

- Jasno je da u povijesnu jezgru ne možemo staviti solare na krovove. To je nemoguće, ali sad izlazi novi sustav talijanskih kupa kanalica, koje su zapravo solari. To je novi proizvod i moramo vidjeti kakav je. Ipak, nemoguće je očekivati da ćemo za povijesnu jezgru imati mogućnost postavljanja takvih solara. No, ako se pokažu dobri i kvalitetni, mogli bi ih imati u buffer zoni. Mi moramo očuvati vjerodostojnost povijesne jezgre, njezinu unificiranost, a hoće li se novim sustavima moći postavljati solari koji izgledaju kao kupe i koliko su funkcionalni, to će pokazati pilot projekt koji je krenuo u Italiji. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Iako se očekivalo da će taj posao odraditi Čistoća, 23 podzemna spremnika za otpad izgradit će Grad Dubrovnik. Kad je u pitanju čistoća grada, gradonačelnik Mato Franković ističe kako je dio odgovornosti i na građanima.

- Investiciju nabavke i postavljanja 23 podzemna spremnika za otpad vodi Upravni odjel za komunalne poslove i UO za EU fondove i međunarodnu suradnju i mi smo ti koji ćemo realizirati izgradnju tih spremnika i predati ih Čistoći. Dosad je Čistoća bila investitor iako zakonska obveza nije na njima nego na jedinici lokalne samouprave jer činjenica je da bismo mi trebali graditi i reciklažna dvorišta i odlagališta za otpad. - kazao je Franković te dodao kako su se stanovnici Mokošice navikli na tamošnje podzemne spremnike.

- Treba ljudima malo da se nauče. Kad su se ugradili podzemni spremnici u Mokošici bilo je malo otpora među ljudima, ali sad je toga sve manje. Odlagališta su uredna i funkcionalna i kad se redovito prazne onda tu nema problema. - rekao je Franković te istaknuo kako problema ima s dijelom građana koji otpad bacaju kad za to nije vrijeme, najćešće ujutro kad idu na posao. Njima će se, najavio je Franković, doskočiti.

- Vjerujem da ćemo u ovoj godini započeti s ugradnjom sustava otpadomjera kojima bi u konačnici onemogućili odlaganje otpada u vremenu od 6 do 19 sati. Kad netko baci smeće kad ide ujutro na posao, to smeće u kontejneru stoji cijeli dan i onda neki kažu da smrdi smeće. Pa kako neće smrdit kad si ga cijeli dan ostavio u kontejneru. Da si ga ostavio uvečer stajalo bi par sati i u četiri ujutro bi došao kamion, odvezao ga i nema smrada i neugodnih mirisa. - kazao je Franković te se osvrnuo na Čistoću, na čiji rad neki imaju primjedbe.

- Više puta dobivam primjedbe na Čistoću da bi trebalo neke ulice dodatno čistiti i slažem se, radimo na tome da proširimo plan čišćenja, ali često dobijem i fotografije dokaza da nije čisto. To su područja gdje je cijeli niz raznoraznog otpada, a tko je generirao taj otpad, kako je tamo završio... Zimi nisu stranci. Mi vidimo posljedicu i rečemo da je kriva Čistoća jer čisti, a jesmo li se zapitali jesu li krivi oni koji su to sve skupa napravili i ostavili . U gradu je dovoljno i kontejnera i kanti za smeće, sve je dostupno samo treba biti svijesti. - rekao je Franković.

Radovi na izgradnji kanalizacijskog sustava na Lopudu trajat će cijelu godinu, rekao je gradonačelnik Mato Franković. Kad su u pitanju radovi na užem gradskom području, istaknuo je kako ćemo u idući nekoliko mjeseci imati veliki broj prekopanih ulica.

- Kanalizacija na Lopudu se uredno provodi i još će se cijelu ovu godinu raditi i nadamo se negdje u idućoj godini da će sve biti uspješno završeno. Osnovni sustavi su već izgrađeni, a idu ovi sustavi provođenja parcijalne kanalizacijske mreže po samom otoku što iziskuje kopanje, ali i određena nezadovoljstva pa gledamo da ti radovi imaju najmanje utjecaja na kvalitetu turističke sezone. Inače, kanalizacija na Lopudu je jedan od projekata koji smo u suradnji s Hrvatskim vodama uspjeli refinancirati i ući u sustav NPO-a. - kazao je Franković te najavio početak radova na izgradnji kanalizacijske mreže u Suđurđu na Šipanu.

- Vrlo skoro, za desetak dana ide natječaj za kanalizaciju Suđurđa. Taj bi se projekt nakon što prođe javna nabava trebao početi raditi. - istaknuo je te se osvrnuo na projekte koji se u sklopu Aglomeracije Dubrovnik izvode na užem gradskom području.

- Ovih dana smo kroz Aglomeraciju Dubrovnik nastavili s projektima poput zacijevljenja tunela na Srđu. Započela je investicija pročišćavanja kanala povijesne jezgre. Započela je i izgradnja kanalizacijskog sustava hotela Neptun i vjerujem da ćemo u idućih par mjeseci imati veliki broj prekopanih ulica što će izazvati nezadovoljstvo kod stanovnika, ali moramo to početi raditi jer su EU sredstva limitarno dostupna i imamo jasne rokove. - rekao je Franković te dodao kako je u tijeku javna nabava za izgradnju pročistača u Petki.

- To je javna nabava na način da će onaj koji bude odabran biti u obvezi izraditi glavni projekt jer se radi o tipskim uređajima. Ishodovat će građevinsku dozvolu i izgraditi pročistač. Inače, izgradnja novog pročistača u Petki najveći je dio Aglomeracije, projekta vrijednog 800 milijuna kuna, što je najveće kapitalno ulaganje u vodoopskrbni i kanalizacijski sustav na području ikad. - rekao je Franković i dodao „bit će puno buke i prašine” jer će se osim radova na vodoopskbrnoj i kanalizacijskoj mreži izvoditi radovi na polaganju kabela za širokopojasni internet.

- To je projekt koji smo proveli u suradnji sa Županijom i vrijedan je 90 milijuna kuna. Partner nam je Hrvatski telekom i uskoro će nam dostaviti dinamički plan izvođenja radova jer i oni moraju kopati i nastojimo da se paraleno radi na onim dionicama na kojima se poklapamo s HT-om i HEP-om jer i oni moraju polagati kabele. - rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Umjetnička škola Luke Sorkočevića planira otvoriti područno odjeljenje u Mokošici. Da je projekt spreman potvrdio je nedavno i gradonačelnik Mato Franković te, istaknuvši kako se čeka odobrenje resornog Ministarstva jer prethodno treba nadograditi Osnovnu školu Mokošica, čime će se riješiti i pitanje jednosmjenske nastave.

Grad Dubrovnik izradio je glavni projekt prema kojemu bi jedna glazbena učionica Umjetničke škole Luke Sorkočevića imala izdvojenu nastavu u Mokošici.

Realizacija ovog projekta mogla je već započeti da se već duže vrijeme ne čeka suglasnost resornog Ministarstva.

Inače, riječ je o projektu kojega u gradskoj upravi namjeravaju realizirati bespovratnim sredstvima kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti.

Naime, Osnovna škola Mokošica od jeseni ove godine još će ostati u dvosmjenskom sustavu izvođenja nastave dok će sve ostale škole imati jednu smjenu. No nadogradnjom OŠ Mokošica kroz sredstva iz NPOO-a i taj bi se problem riješio.

Radovi na Lapadskoj obali trebali bi biti okončani do kraja studenoga, a u gradskoj upravi, kazao je gradonačelnik, izrađeno je prometno rješenje za priključak toj cesti na Batali gdje će se raditi kružni tok. Budući da je prometnica duž Lapadske obale zamišljena kao dvosmjerna cesta, treba napraviti priključak iz pravca Pošte Lapad. Gradonačelnik Mato Franković ističe kako je u tijeku analiza prometnih rješenja za Ulicu Miljenka Bratoša.

- Već smo izradili prometno rješenje za Batalu gdje ćemo napraviti kružni tok Prema nekim našim analizama se pokazalo, da na Batali, onom dijelu prema Lapadskoj obali, postojeće prometno rješenje postaje problematično u onom trenutku kad se pusti u promet Lapadska obala. Zato je određeno da se na Batali napravi kružni tok.- rekao je Franković.

Prema projektu, prometnica duž Lapadske obale zamišljena je kao dvosmjerna cesta s uzdužnim parkirnim mjestima i trotoarima. Dvosmjerna je trebala biti i cesta od pumpe na Orsanu do Pošte Lapad. No, gradonačelnik Mato Franković ističe, ta se mogućnost još uvijek analizira.

- Ugovorili smo s Prometnim fakultetom da se utvrdi je li oportuno da Ulica Miljenka Bratoša bude dvosmjerna jer neke analize pokazuju da to baš i nije oportuno, ali ne mogu ništa tvrditi dok ne vidim konačnu studiju. Pričekat ćemo analizu stručnjaka i onda donijeti odluku.- rekao je Franković.

 

Prema planu zapošljavanja u gradskoj upravi trebalo bi se u ovoj godini zaposliti 24 službenika i osam vježbenika. Gradonačelnik Mato Franković kaže to je samo plan.

- Sigurno se neće zaposliti toliko ljudi. To je lista želja pročelnika na osnovi odlazaka, porodiljnih i tako dalje. To je naša godišnja obveza, taj plan zapošljavanja, a onda ovisno o odlascima postojećih ljudi u sustavu bi se eventualno zapošljavalo. To su pročelnici planirani, no u konačnici ne znači da će to biti tako. - rekao je Franković.

Kad su zapošljavanja u pitanju, Franković je naglasio kako je trenutno fokus na komunalnom redarstvu, a zbog izmjena Zakona o pomorskom dobru u sklopu kojih će komunalni redari dobiti nove ovlasti.

- Ekipirali smo komunalno i prometno redarstvo, s tim smo zadovoljni. Tu smo imali velikih problema, sad zaista imamo dobro ekipu. Trenutno nam je fokus na komunalnom redarstvu, ako zakon o Pomorskom dobru prođe tada komunalno redarstvo dobiva još jednu dužnost, a to je nadzor pomorskog dobra i široku lepezu mogućnosti sankcioniranja i kontrole tog područja. Činjenica je da smo mi zadovoljni i brojkom i kvalitetom komunalnih redara.- istaknuo je.

Broj zaposlenih u gradskoj upravi za oporbu, konkretno srđevce je prevelik. Istaknuvši kako se o toj temi može razgovarati, Franković je rekao kako je bilo novih zapošljavanja jer su oformljena dva nova upravna odjela.

- Možemo razgovarati tko je, kako i na koji način zaposlen. Činjenica je da jedan broj ljudi naslijediš i da onda ne znaš gdje ćeš s njima pa sve onda trebaš staviti u kućice, da svatko ima svoj posao i obavlja svoju dužnost. Bi li gradska uprava mogla biti veća ili manja, stvar je razgovora i predmet rasprava. Ono što je generiralo veća zapošljavanja su dva nova upravna odjela i komunalno i prometno redarstvo. Znamo kako je prometno redarstvo izgledalo do 2017. godine, jedna osoba. Može li danas itko zamisliti da promet u gradu funkcionira na jednoj osobi. Imali smo izvrsnog čovjeka, koji je sjajno obavljao posao ali bio je sam. - rekao je Franković.

- Oni koje sam ja kao gradonačelnik zapošljavao od 2017. pa do danas su bili potrebni sustavu. Radilo se o komunalnim redarima, prometnim redarima, djelatnicima upravnog odjela za europske fondove i djelatnicima u upravnom odjelu za izgradnju koji nisu postojali. U konačnici oni su svi skupa generirali više od milijarde kuna dodatnih prihoda.- kazao je Franković.

Bivši gradonačelnici Dubravka Šuica i Andro Vlahušić su ga najavljivali, a aktualni gradonačelnik Mato Franković početak izgradnje ceste na „Kineskom zidu”, odnosno svojevrsni kružni tok oko zgrada na Montovjerni, planira graditi početkom iduće godine.

- Izrada glavnog projekta za cestu na „Kineskom zidu” je u završnoj fazi i u ovoj godini očekujemo građevinsku dozvolu. Ne vidim razloga zašto ne bi bilo tako. Nakon toga odmah idemo s jednim od rebalansa proračuna za osiguranje sredstava za izvlaštenje. - rekao je Franković jer da bi se cesta mogla graditi vlasnike zemljišta na kojoj je planirana njezina izgradnja treba izvlastiti, a posla ima još prije negoli počnu radovi na izgradnji ceste.

- Vjerujem da ćemo pronaći dostatna sredstva za izradu projekta u idućoj godini i vjerujem da možemo započeti graditi cestu u idućoj godini. Mi smo inače samo za izvlaštenje za cestu Tamarić izdvojili devet milijuna kuna vlastitih sredstava za izvlaštenje. - kazao je Franković i dodao kada očekuje početak radova na toj cesti.

- Očekujem od resornog ministarstva natječaj u prvoj polovici ove godine kao i sami početak gradnje. - rekao je Franković.

Stranica 1 od 154