S područja Dubrovačko - neretvanske županije samo je Općina Konavle pokazala interes za komasacijom, odnosno okrupnjivanjem zemljišta. Javni poziv uputilo je Ministarstvo poljoprivrede kako bi se utvrdila područja na kojem će se provoditi komasacija poljoprivrednog zemljišta po novom zakonu. Iznenađujuće je da se nije javio nitko primjerice iz doline Neretve, gdje je poljoprivreda i dalje jedna od važnijih djelatnosti. Na području tri grada i četiri općine ukupno je oko 2200 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, pa se očekivao i njihov interes za komasaciju.

Neretvanski gradovi i općine trenutno se bave regulacijom korištenja državnog zemljišta, što je u Pločama dovelo do najave da će biti podnesena kaznana prijava protiv nadležnih u gradskoj upravi.

MATAGA: ZA KOMASACIJU NISMO SPREMNI JER IMA DOSTA RASCJEPKANIH ZEMLJIŠTA

Ističući kako po pitanju poljoprivrednog zemljišta ništa nije napravljeno od 90- tih godina gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević je rekao kako želi zaustaviti agrokriminal „pred kojim Državno odvjetništvo i Ministarstvo poljoprivrede godinama zatvaraju oči“.

- Postoje određeni ljudi koji su agresivnim pristupom uzeli državnu zemlju i dali je drugima u zakup, pa im sad ne odgovara da gradska uprava želi uvesti red i prijete kaznenim prijavama. - rekao je Krstičević.

Njegov opuzenski kolega Ivan Mataga također provodi reguliranje ugovora o privremenom korištenju državnog poljoprivrednom zemljišta, ali u mirnijoj atmosferi.

- Pozvali smo sve korisnike koji su u mirnom posjedu i imaju podmirene sve obveze prema Gradu da nam se jave i podnesu zahtjev za produljenjem ugovora na dvije godine, odnosno do raspisivanja natječaja za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. - rekao je Mataga.

Objašnjavajući zašto se u neretvanskoj dolini nitko nije javio za komasaciju gradonačelnik Opuzena je rekao:
- Mi još nismo spremni za komasaciju jer imamo dosta rascjepkanih zemljišta u posjedima korisnika i to je zahtjevan i dugotrajan proces. Prvi korak prema tome je udruživanje proizvođača, pa onda možemo o tome početi pričati. Mi smo kao gradska uprava već pokrenuli poziv za iskazom interesa za udruženjem, bilo u vidu udruge, zadruge ili proizvođačke organizacije. To mora ubuduće biti prioritet proizvođačima u prvom redu radi lakšeg zajedničkog plasmana, pregovora s kupcima, jeftinije nabave repromaterijala od dobavljača te na kraju lakšeg apliciranja na sredstva EU, jer će sredstva iz novog programskog razdoblja uglavnom biti fokusirana na udruženja. – pojasnio je gradonačelnik Opuzena Ivan Mataga.

JAMBO: KOMASACIJA U DOLINI NERETVE VEĆ JE PROVEDENA NA PET TISUĆA HEKTARA

S druge strane Stipe Gabrić Jambo, bivši višegodišnji gradonačenik Metkovića i magistar agronomije, tvrdi kako je komasacija u dolini Neretvne već odavno provedena na oko pet tisuća hektara koje je koristio PIK Neretva.

- To su optimalne parcele, dobivene melioracijom i na kojima je riješena odvodnja. - pojašnjava Jambo, dodajući kako je jedini problem što su neke parcele, koje su vraćene nasljednicima bivših vlasnika, sad zapuštene.

- U svim uređenim državama, a što Hrvatska nije i ne znam kad će biti, komasacija je odavno napravljena i tu nema bojazni. Evo na primjer, ja imam manje nasade mandarina na više mjesta, a da su mi na jednoj ili dvije parcele bilo bi lakše za obrađivati i imao bih manje troškove. Ne bojim se velikih igrača jer nitko neće odnijet zemlju u Italiju ili Nizozemsku. Bolje je da netko zemlju uzme u koncesiju i obrađuje je nego da stoji ledina. S ovakvom klimom imamo uvjete za proizvodnju svega. Dostatni smo samo u žitaricama i uljaricama, te jabukama i mandarinima, a uvozimo svu ostalu hranu, što je sramota jer možemo proizvoditi stotine tisuća tona. – rekao je Jambo, dodajući kako je komasacija potreba u prvom redu za Konavosko polje, gdje su parcele male i raštrkane.

BELJAK: SVE MI TO IZGLEDA KAO KONAČNA DEVASTACIJA HRVATSKOG SELA

Da provođenje zakona neće štimati upozorili su nedavno oporbeni saborski zastupnici naglasivši kako postoji puno prepreka za realizaciju, od neriješeno imovinsko - pravnih odnosa do složenosti administrativnih postupaka, te da bi proces trebala voditi država, a ne gradovi i općine.

- Mislim da će se komasacija teško provesti jer je sav posao prebačen na jedinice lokalne samouprave koje nemaju kapaciteta ni mogućnosti za to. Možda bi komasacija i imala smisla kad bi postojalo povjerenje u lokalnu, regionalnu i državnu vlast, ali ljudi poučeni dugogodišnjim iskustvom ne vjeruju ništa. Sve mi to izgleda kao konačna devastacija hrvatskog sela. – rekao je za Južni saborski zastupnik i predsjednik HSS-a Krešo Beljak. On nadalje smatra kako je cilj novog Zakona o komasaciji okrupnjivanje i priprema zemljišta za strane kupce, jer 1. siječnja iduće godine ističe moratorij o zabrani prodavanja poljoprivrednog zemljišta strancima.

- Isti takav proces prošle su i hrvatske banke i sve što je u ovoj državi vrijedilo. - rekao je Beljak.

LASIĆ: BILO BI DOBRO DONIJETI POSEBAN ZAKON O KOMASACIJI KONAVOSKOG POLJA

Tvrdnje o pripremama zemljišta za strane vlasnike, načelnik Općine Konavle Božo Lasić smatra netočnima. Po njemu je komasacija potrebna, ali uz dobru zakonsku regulativu.

Konavljani zapravo, neovisno o zakonu koji je na snazi, već godina pokušavaju komasirati, odnosno okrupniti dio zemljišta u Konavoskom polju, i do sada im je, prema riječima načelnika Boža Lasića, uspjelo riješiti oko 100 hektara zemljišta, od čega je 70 posto u državnom vlasništvu.

- Mi smo u Konavlima nažalost najviše u Hrvatskoj napravili u pripremi komasacije, ali se nismo oslanjali na zakon iz 2015. godine koji nije provediv za naše područje. Konavosko polje je specifično jer ima 460 hektra i preko tisuću i pol vlasnika i suvlasnika, od kojih neki imaju tek po dva, tri metra kvadratna. Prva stvar je bila odvojiti zemljište koje bi se moglo komasirati, napraviti detekciju i popis čestica u okviru tzv. komasacijske gromade. – rekao je Lasić dodajući kako sada Hrvatske vode rade evidentiranje svih tamošnjih vodotoka u cilju rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

- Prva faza tog procesa je gotova, a na Zemljišno - knjižni odjel Općinskog suda u Dubrovniku podnesen je zahtjev da se na jednom dijelu Konavoskog polja evidentiraju vodne građevine. Sve su to koraci koji prethode uspješnoj komasaciji. U pripremi su i idejna rješenja za navodnjavanje, što će sufinancirati Dubrovačko -neretvanska županija, kako bi se odabrao najučinkovitij model navodnjavanja. Jedan od ideja, je uređenje umjetnog jezera koji bi se koristio ne samo za navodnjavanje već i za rekreaciju. – pojasnio je Lasić te nastavio:

- Zbog silnog imovinskog nereda smatram da je potreban poseban zakon o komasaciji Konavskog polja. Ta je zemlja bila oduzimana, pa vraćana vlasnicima, odnosno njihovim nasljednicima, a jako je teško utvrditi i vodotokove. U nekim momentima sve to nam se čini neizvodivim, ali i dalje provodimo postupak za pripremu komasacije u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede. – kazao je Lasić.

Specifikum Konavoskom polja, prema Lasićevim riječima, je i činjenica da te parcele iako značajno manje od onih u unutrašnjosti Hrvatske, ipak imaju puno veću vrijednost.

Inače, novi Zakon je nedavno u Saboru predstavila ministrica poljoprivede Marija Vučković koja je naglasila kako je komasacija, odnosno okrupnjivanje od strateškog interesa za Hrvatsku.