Subota, 19 Studeni 2022 12:03

Nikola Knežić: Doli su blizu vodi samo na karti, sedam godina trebalo nam je samo za rješavanje papira

Piše:
Načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić Načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić Foto: dpp

Tako blizu, a tako daleko od vode, znali su često reći stanovnici Dola, čekajući da pitka voda s rubineta konačno poteče i kroz njihovo mjesto. Kako stvari stoje još će malo čekati, voda će s rubineta u Dolima poteći krajem 2024. godine. Naime, načelnik Općine Dubrovačko Primorje Nikola Knežić ističe kako bi radovi na izgradnje vodoopskrbne mreže za Dole i Smokvinu trebali započeti već dogodine po Uskrsu.

Knežić ističe kako je na dokumentaciju za projekt povezivanja Dola na mrežu potrošeno sedam godina te nam govori o ostalim važnim vodoosprkbnim projektima u Primorju.

- Općina je prije nekih osam godina, skupa s Vodovodom Dubrovnik pokrenula projektiranje kompletne vodoopskrbne mreže naselja Doli i Smokvina te povezivanja na vodovodni sustav naselja Slano s izgradnjom kanalizacijske mreže. Priprema projektne dokumentacija trajala je nekih sedam godina i početkom 2021. konačno smo dobili građevinsku dozvolu. - kaže načelnik Nikola Knežić.

- Na toj vodovodnoj trasi dugoj oko 21 kilometra trebalo je riješiti imovinsko - pravne odnose, što je preduvjet za realizaciju projekta i potom smo pristupili pripremi dokumentacije za kandidiranje na EU fondove. Po otvaranju Fonda za nacionalni oporavak i otpornosti s Vodovodom smo izvršili kandidiranje. Moram reći kako ćemo i ubuduće za projekte odvodnje aplicirati na fondove. Dakle, ovom fazom, koja je prošla na natječaju i za koju je potpisan ugovor, osigurano je nešto više 25 milijuna kuna. Ako sve bude kako treba, nakon pripreme dokumentacije, početkom 2023. raspisat ćemo natječaj za izbor izvođača radova na sustavu koji obuhvaća 12 do 14 kilometara mreže, dvije bušotine, dvije vodospreme kako bi naselje Doli dobilo pitku vodu. - rekao je Knežić.

DRUGA FAZA RADOVA JE IZNIMNO ZAHTJEVNA

Natječaji za odabir izviđača radova, svjestan je i načelnik Knežić, ne prolaze baš uvijek glatko, zbog prava na žalbe, a zbog kojih se početak radova često zna i otegnuti.

- Ako ne bude žalbi na natječaju, ako sve bude išlo nekim normalnim tijekom, ako se iz prve uspije ugovoriti izvođač, radovi na izgradnju vodovodnog sustava Doli mogli bi početi oko Uskrsa ili početkom ljeta sljedeće godine i do kraja 2024. mogli bi biti gotovi. - kazao je Knežić te se osvrnuo na drugu fazu radova koja je iznimno zahtjevna.

- Druga faza je važna za povezivanje na puno veći sustav Slanoga. Mi sad stavljamo u funkciju dvije probne bušotine koje su se davno bušile. U njima nije čista pitka voda već zaslanjena i treba izgraditi sustav katalizatora kao na Mljetu. Dakle, ta bi se voda desalinizirala i puštala u sustav, što je puno skuplja voda od obične jer je tu veliki utrošak električne energije, pumpi i samog postrojenja. Mi svakako planiramo taj mali sustav koji će biti izgrađen samo za Dole, povezati prema Slanome na veliki sustav, a druga je mogućnost čak povezati ga preko Konštara i Zamasline na stonski sustav jer bi ga u budućnosti svakako iz više razloga trebalo spojiti na veći sustav pa i radi sigurnosti, jer čim su bušotine takve kakve jesu, bolje je biti spojen, recimo, na Slano, koje ima veliki kapacitet. Ston, također, da ne bi došlo do problema s vodoopskrbom. Naime, zaslanjenje vode moguće je i zbog klimatskih promjena. Ne znamo što nas čeka pa je praksa da se sustavi međusobno povezuju, da ima više pravaca dobave vode. - istaknuo je Knežić.

REGISTRATORI I REGISTRATORI PAPIRA, UTVRĐIVANJE VLASNIŠTVA, SUDSKI POSTUPCI, OSTAVINSKE RASPRAVE, SVE JE TO TREBALO PROĆI ZA OVAJ PROJEKT

- Kako mi na području Općine Dubrovačko primorje predviđamo velike turističke kapacitete, poput Tri sestrice, važno je spojiti se na veliki sustav da bismo imali dovoljno vode. Prvo ćemo riješiti pitku vodu za stanovnike Dola, a onda slijedi nadogradnja sustava za sva daljnja širenja i povezivanja. - rekao je načelnik Knežić, naglasivši kako bi bilo previše oportuno najavljivati rokove realizacije druge faze izgradnje vodoopsokrbne mreže u Dubrovačkom primorju.

tri sestrice 151122Tri sestrice. Foto: Admir Buljubašić / CROPIX

- Oportuno je govoriti o rokovima jer smo svjesno išli u kandidiranje projekta prve faze. Sve skupa, dakle cijeli projekt težak je 70 milijuna kuna i pitanje je kad i u kojem obliku ćemo moći na EU fondove kandidirati drugu i treću fazu radova. Pitanje je i hoće li ti projekti proći jer fond mora biti prilagođen takvim investicijama. Pitanje je i kad ćemo doći na red jer mi nismo jedini, osim nas projekte kandidira pet vodovoda. Dakle, teško je reći kad će se sustav koji još nismo izgradili, dalje nadograđivati. - naglasio je Knežić, podsjetivši još jednom kako je pripremu projekta izgradnje vodoopskrbnog sustava Doli trajala sedam godina.

- Nije baš da su prestali vjerovati, ljudi u Dolima su bili upućeni u tijek projekta. Ne može se prije nego može i treba biti racionalan. Ovo što sad gradimo, gradimo za određeni broj stanovnika. Nisu Doli jedino mjesto u Hrvatskoj i svijetu bez vode. Puno je takvih mjesta. Sad su Doli došli na red i bio bih sretniji da je netko ishodovao građevinsku dozvolu prije nego što sam ja posao načelnik. Bio bih sretan jer bi možda sve bilo prije gotovo. Čak je u jednom razdoblju čovjek iz Dola bio načelnik. Teško mi je reći zašto se voda za Dole nije prije realizirala. Ja sam dao svoj maksimum da se to napravi. Pa samo kad pogledate taj rok od sedam, osam godina ishodovanja papira. To su javne nabave, registratori i registratori papira, sudski postupci, utvrđivanje zemljišta, nepostojeći vlasnici, ostavinske rasprave. Samo za jedno naselje, za Dole, govorimo o trasi od 15 kilometara na kojoj je trebalo riješiti odnose. - kazao je Knežić.

- To da su Doli tako blizu, a tako daleko od pitke vode, interpretira se na krivi način. Dolima je najbliža voda u Stonu - 14 kilometara, ili u Slanom 15 kilometara ili u Visočanima – 17 kilometara preko tri brda. Tako da to blizu možda jest blizu na karti, ali tehnički, gledano s aspekta radova, to je sasvim druga priča. Tu trebaju pumpe, vodospreme, to je cijeli sustav, nije to baš uzet kopat bagerom i stavljat' cijev na cijev. - rekao je načelnik Nikola Knežić.

NI ZAGREB NI DUBROVNIK NI SPLIT NE MOGU REALIZIRATI PROJEKTE BEZ POMOĆI

Načelnik Općine osvrnuo se i na ostale vodoopskrbe projekte u Dubrovačkom primorju.

- Imamo veliki projekt koji je u u postupku odabira izviđača radova, ali je pristigla žalba pa ćemo morati donijeti novu oluku o izboru izvođača, a riječ je o nastavku vodoopskrbe za naselje Grbljava što obuhvaća nekoliko naselja i nastavlja se prema moru. U tom je sklopu i razvoj vodoopskrbe na relaciji Imotica – Toplo, gdje novu bušotinu u kojoj voda valja stavljamo u funkciju da ne moramo više vode uzimati preko Neuma. Dakle, stavljamo svoju bušotinu u funkciju i imat ćemo svoju vodu i imamo osigurana sredstva. - rekao je Knežić, naglasivši kako Općina sama svojim sredstvima ne bi mogla realizirati financijski toliko velike projekte bez pomoći države.

doli 151122Luka Doli. Foto: Admir Buljubašić / CROPIX

- Ni Zagreb, ni Dubrovnik, ni Split ne mogu razviti svoju komunalnu infrastrukturu bez države i EU fondova. Vidite kako u Zagrebu stalno pucaju cijevi, stalno, nitko nema para za popravke jer su jedinice lokalne samouprave toliko ograničene prihodima u odnosu na centralnu državu i EU fondove i jednostavno nije moguće izdvajati toliko velika sredstva. Naši su proračuni toliko zakonski zadani da vam kad sve platite ostane jako malo sredstava za investicije, a više za nekakvo održavanje. Da bismo imali novca za investiranje trebali bismo ekstremno podizati naknade građanima. Ti isti građani plaćaju PDV i poreze državi i onda mi apliciramo na sredstva koja su opet izdvojili građani. I sredstva iz EU su izdvojili građani i opet je to javni novac. I državni proračun pune građani. - kazao je Knežić.

- Svaki novi kilometar vodoopskrbnog sustava na području Općine Dubrovačko primorje otvara nove razvojne mogućnosti i ostanak stanovništva na svojim ognjištima. Tri su stupa o kojima govorim već 15 godina, to su razvoj komunalne, socijalne i kulturne infrastrukture i oni dovode do razvoja gospodarstva koje stvara nova radna mjesta koja dalje rješavaju pitanje demografije. Kad se taj krug uravnoteži prestat će bijela kuga koja je u Primorju ima već 120 godina, a najintenzivnija je bila 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća, kad je 40 do 50 posto stanovništva odselilo u Grad, kad je ondašnja država imala politiku da svi idu u gradove. Došao je Domovinski rat pa je sve bilo porušeno i spaljeno. Dok smo se obnovili, vratili djelomično gospodarstvo na predratne brojke, dotad su svi mladi odrasli i pošli za poslom negdje drugo. Demografija je stoljetni problem, 1906. u popisu stanovništva imali smo 4.500 stanovnika, a danas oko 1.800. Kad je '64. izgrađena Jadranska magistrala stanovništvo se počelo iseljavati. - kazao je Knežić te naglasio kako je važno da je Dubrovačko Primorje općina.

- Da nemamo svoju općinu ne bi se nikad ništa napravilo i to se može dokazati na sto mjesta. Da smo primjerice pod Gradom, pod nekim većim, uvijek bi postojali neki drugi prioriteti. Nama je vodovodna mreža prioritet, a da smo, primjerice u sustavu kakva je bila bivša Općina Dubrovnk, od Orebića do Konavala, nikad ne bi bili prioritet. Mi smo kroz cijelu Općinu napravili dvotračne ceste, a nikad to ne bismo uspjeli da nemamo svoju općinu. - rekao je načelnik Općine Dubrovačko Primorje Nikola Knežić.