Prikazujem sadržaj po oznakama: apartmanizacija

Grad Dubrovnik u posljednjih šest i pol godina donio je brojne odluke i inicirao niz aktivnosti s ciljem dugoročnog održivog turizma čija centralna figura je stanovnik grada. Jedna od posljednjih inicijativa gradske uprave, usmjerena prema resornom Ministarstvu turizma i sporta Republike Hrvatske, je zahtjev za nužnom izmjenom Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (u privitku). - piše danas u priopćenju Grada Dubrovnika u kojem se navodi kako je pročelnica Ivana Brnin imenovana u radnu skupinu izrade novog Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojim se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstv.

„Naime, sukladno dosadašnjem pravilniku omogućeno je registriranje stambenih prostora u višestambenim zgradama kao prostora za kratkoročni najam čime se narušava kvaliteta života zajednice. Također, aktualnim Pravilnikom smanjuje se mogućnost dugoročnog najma stanova mladim ljudima te se kroz prodaju svih stanova na tržištu mladi stavljaju u nepovoljan položaj jer tako kapital pobjeđuje demografiju, a mladi ostaju bez prilike za stan.” - navode iz Grada.

Prijedlog izmjena navedenog Pravilnika, koji će članica predstaviti kroz radnu skupinu, jest da se u članku 28. gore spomenutog pravilnika doda stavak 3. i 4. i 5. koji glase: za stan u višestambenoj zgradi namijenjenoj stanovanju ne može se ishoditi rješenje o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu; višestambena zgrada iz stavka 3. ovog članka je zgrada namijenjena stanovanju, a sastoji se od najmanje četiri stana; odredbe stavka 3. ne odnose se na postojeće objekte iz članka 4. stavka 2. ovog Pravilnika.

„Gradska uprava zahvaljuje se ministrici Nikolini Brnjac na pokretanju procedure i osnivanju radne skupine kao i na imenovanju pročelnice Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivane Brnin u radnu skupinu. Uvjereni smo kako ćemo kroz otvoreni dijalog postići izradu novog nacrta prijedloga Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu.” - piše u priopćenju Grada Dubrovika iz kojeg navode kako je „iznimno važno napomenuti da se stečena prava svih dosadašnjih iznajmljivača ne mogu oduzeti, niti je to namjera ovog pravilnika”.

„Novim pravilnikom regulirat će se buduće dodjeljivanje dozvola za iznajmljivanje i, sigurni smo, onemogućiti da višestambene zone postanu apartmanska naselja, a da mladi ljudi, korak po korak, napuste područja našeg grada. Danas je to već slučaj s naseljem Zlatni potok, dok sutra to može biti neki drugi dio grada.” - kažu iz gradske uprave.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Važno je postavljanje distinkcije između obiteljskog smještaja kao djelatnosti u kojoj je pružatelj usluge istinski domaćin s jedne strane i apartmanizacije s druge, u kojoj između domaćina i gosta nema gotovo nikakvog kontakta. - možda je i najvažnija rečenica u kontekstu ideja gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića o ograničavanju broja apartmana zbog čega stanovi, ionako teško dostupni hrvatskim građanima, postaju uistinu nedosanjane želje.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sudjelovao je naime u četvrtak u Zagrebu na panelu „Obiteljski smještaj – nasljeđe i budućnost“ kao dijelu prvog „Zimmer Frei Foruma”, konferencije o izvrsnosti u obiteljskom turizmu u organizaciji Val Grupe i tvrtke Irundo d.o.o. Uz Frankovića sudjelovali su ravnatelj Uprave za razvoj poduzetništva, investicije i konkurentnost turističkoga gospodarstva pri Ministarstvu turizma Republike Hrvatske Robert Pende, gradonačelnik Makarske Zoran Paunović te Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednica Zagrebačke županije.

Panel „Obiteljski smještaj – nasljeđe i budućnost“ bavio se ključnim temama i aktualnostima tržišta obiteljskog smještaja, a među njima tražeći odgovore na pitanje može li se ovu djelatnost pretvoriti u hrvatsku snagu i pokretača razvoja.

Dubrovački gradonačelnik govorio je o izazovima s kojim se Dubrovnik trenutno susreće, a koji upravo dijelom proizlaze iz pretjerane apartmanizacije u stambenim zonama.

– Mi se trenutno borimo za očuvanje živog grada, grada u kojem će mlade obitelji moći riješiti stambeno pitanje bez da ulaze u nepoštenu borbu protiv krupnog kapitala koji nažalost pobjeđuje demografiju. - rekao je Mato Franković.

Izdvojio je posljednje mjere koje Grad Dubrovnik razvija u sklopu modela „Dubrovačke stanogradnje”, poput naseljavanja mladih obitelji s više djece u povijesnu jezgru, obnovu vlastitog stambenog fonda i kupovinu novih stambenih jedinica.

Tijekom diskusije Franković se osvrnuo i na put Dubrovnika od 2017. godine i grada koji su svi vodeći svjetski mediji proglašavali za destinaciju koju je potrebno izbjegavati zbog prekomjernog turizma do destinacije izvrsnosti u 2023. godini, grada „Šampiona hrvatskog turizma” i dobitnika prestižnih međunarodnih nagrada.

- Pitanje održivosti turizma je pitanje dugoročnosti dubrovačkog i hrvatskog turizma. - rekao je te dodao:

- Apsolutne brojke ništa ne znače. Pitanje je kako su posjetitelji raspoređeni unutar dana, tjedna, mjeseca i godine. Mi smo u Dubrovniku radili upravo na tome, na kvalitetnoj disperziji gostiju i na postizanju veće kvalitete pružene usluge, a ostvareni rezultati su opipljivi i međunarodni prepoznati. - ocijenio je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Spomenuo se i „Smart City” alate u primjerni poput aplikacije za predviđanje gužvi i digitalne gradske kartice „Dubrovnik Pass” koja se koristi i kao alat disperzije, ali i kanal komunikacije s posjetiteljima.

dm

Objavljeno u Aktualno

Oko pola milijuna hrvatskih građana iznajmljuje nekretnine, objavio je danas Južni, navodeći podatke koje je iznijela hotelijerska konzultantica Marina Franolić uoči konferencije o razvoju nekretnina.

Ona navodi i kako su se zbog uvođenja reda u destinacijama neki načelnici i gradonačelnici već odlučili za nove mjere, pri čemu ističe gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića koji je najavio ukidanje daljnjih dozvola za privatne iznajmljivače u povijesnoj gradskoj jezgri, a ta i slične prakse, iako pojednici pokušavaju osporiti ovaj pionirski pokušaj dubrovačkog gradonačelnika u Hravtskoj, nisu novost u Europi i svijetu.

Tako je Južmni objavio da Beč od srpnja 2024. uvodi ograničenja vlasnicima nekretnina na maksimalno 90 dana najma godišnje, Pariz je to proširio na 120 dana, ali sve mora biti registrirano pri gradskoj upravi, a u Amsterdamu je to 30 dana godišnje, a za više od toga trebaju posebne dozvole.

Italija razmatra donošenje nacionalnog zakona o kratkoročnom najmu, u Portugalu su zbog visokih cijena nekretnina prestali izdavati dozvole za kratkoročni najam privatnom smještaju, izuzev u ruralnim područjima, a u Palma de Mallorci u stambenim zgradama se više ne smiju kratkoročno iznajmljivati stanovi, nego samo isključivo samostojeći objekti.

New York je 2023. godine donio zakon kojim se kratkoročno smije iznajmljivati nekretnina samo dok netko u njoj živi te je preko noći 90 posto stanova u tom gradu nestalo iz ponude na platformi AirBnb.

Cijeli tekst na portalu Južni možete pročitati OVDJE.

dm

Objavljeno u Aktualno

Andro Vlahušić kao jedan od najvećih zagovaratelja apartmanizacije danas je (ponovo) u priopćenju govorio o tome kako treba poticati njihovo otvaranje. Napada gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića koji je jedini zasad među čelnicima gradova odlučio reći kako je apartmanizacije - dosta i previše.

„Višekratno izrečene najave Mata Frankovića o smanjenju broja postelja u privatnom smještaju za jednu trećinu i potpunom ukidanju privatnoga smještaja u stambenim zonama, izrečene napamet, nisu utemeljene na nijednoj ekonomskoj i demografskoj analizi.” - tvrdi danas nezavisni gradski vijećnik i bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić pa navodi brojke:

„Prema popisu stanovništva iz 2021. godine Dubrovnik ima 22 469 stanova , te 41 562 stanovnika. U tri službena popisa stanovništva na području grada Dubrovnika , od2001. do 2021. godine, broj stambenih jedinica porastao je za 5480. Istodobno u tih 20 godina imamo 2208 stanovnika manje. Ukupni smještajni kapacitet grada Dubrovnika iznosi najmanje sto tisuća kreveta, za četrdeset jednu tisuću stanovnika. Plus dvanaest tisuća ležajeva u hotelima, te par tisuća u kampovima.”

„U gradu Dubrovniku tri i po tisuće dubrovačkih obitelji iznajmljuje šesnaest tisuća postelja, isti broj kao 2016. godine. Kada zbrojimo stanovnike Dubrovnika koji uključuju podstanare, privatni smještaj i strane radnike dođemo do ukupnoga kapaciteta od šezdeset tisuća kreveta. Danas u Dubrovniku postoji više tisuća stanova koji su prazni, s najmanje dvadeset tisuća kreveta, koji ne služe za stanovanje, niti za smještaj turista.” - kaže Vlahušić.

„Zahvaljujući privatnome smještaju obnovljena je većina stanova u povijesnoj jezgri grada, gdje su privatni vlasnici u zadnjih dvadeset godina uložili više u obnovu spomeničke baštine nego Grad, DPDS i država zajedno. Obnovljeni su stanovi u prigradskim naseljima, kuće na selima i otocima. Građani Dubrovnika ne vjeruju u tajkunske dionice, kamate na štednju u bankama, kriptovalute i investicijsko zlato. Zarađeni novac ulažu u nekretnine u svome gradu, stvaraju novu vrijednost za sebe, djecu i unuke. Ne zapošljavaju strane radnike, niti potiču brojnu imigraciju. Ne iznose novac u porezne oaze, plaćaju poreze, prireze, doprinose i naknade gradu i državi.” - piše Andro Vlahušić.

„Privatni smještaj u Dubrovniku nije uzrok dramatične porasti cijena nekretnina koje su se dogodile u protekle četiri godine cijeloj Hrvatskoj. Svjedočimo ekonomskome paradoksu, turizma skoro da i nije bilo zbog korona epidemije, a cijene nekretnina otišle u nebo.” - mišljenje je Andra Vlahušića.

„Umjesto zabrana privatnoga smještaja, isti treba dalje razvijati. Povećavati ukupnu kvalitetu smještaja, te omogućiti iznajmljivanje siromašnim sugrađanima koji izdaju sobu u svome stanu ili prizemlju. Dubrovnik treba omogućiti građanima Hrvatske i mladim ljudima iz cijeloga svijeta da dođu kao turisti , te pronađu smještaj po primjerenoj cijeni. Zastupati samo interese vlasnika luksuznih hotela štetno je i nepravično.” - kaže Vlahušić.

Dalje navodi:

„Barcelona odnedavno naplaćuje boravišnu taksu u privatnom smještaju 7.40 eura po noćenju i gostu, koji zauzvrat ne dobiju novu vrijednost. Privatni smještaj u Dubrovniku ove godine ostvario je milijun i četiristo tisuća noćenja. Na 1.4 milijuna noćenja u privatnom smještaju Barcelona će ostvarivati deset milijuna eura godišnjega prihoda.

Kada bi se cijela Hrvatska ugledala na Barcelonu, izmjenama zakona i turisti koji spavaju u privatnim sobama i apartmanima plaćali bi boravišnu pristojbu, čiji bi manji dio bio namijenjen razvoju turističke destinacije, a veći dio namijenjen gradovima i općinama za priuštivo stanovanje osobama koje nemaju vlastiti stan ili za subvencije kredita obiteljima slabijih imovinskih prihoda. Subvencije podstanarstva, oslobađanje komunalnih doprinosa, dodjela zemljišta, sudjelovanje u programima POSa i APNa, jeftino stanovanje u gradskim stanovima, neke su od mjera koje već postoje u Dubrovniku koje treba financijski pojačati i proširiti bazu korisnika.

Grad Dubrovnik ima 200 stanova u svome vlasništvu, 230 obitelji prima subvenciju podstanarstva uvedenu 2011. godine, riješena je problematika stanova za invalide Domovinskoga rata. Za dosadašnje mjere priuštivoga stanovanja iz gradskoga proračuna izdvaja se oko jedan i pol milijuna eura.

U projektu Živi grad još 2015,. godine predložio sam izdvajanje dijela prihoda od ulaznica za zidine i Dubrovnik card, za kupovinu i uređenje stanova u povijesnoj jezgri. Uz dodatak prihoda od privatnoga smještaja godišnje bi trebalo osigurati ukupno četiri milijuna eura ili trideset milijuna kuna za projekte stanovanja građana Dubrovnika u povijesnoj jezgri i ostalim dijelovima grada.

Dubrovnik danas potiče priuštivo stanovanje za petsto obitelji. Uz dodatnih dvadeset milijuna kuna, broj subvencioniranih obitelji porastao bi na tisuću petsto obitelji, sa pet tisuća članova, građana Dubrovnika. Dvanaest posto ukupne populacije, primalo bi visoke gradske subvencije isključivo od turista koji borave u Dubrovniku.

To je put koji donose pametni gradovi, put koji sam započeo pred četrnaest godina. Turistima ponuditi kvalitetne vrijednosti kroz Dubrovnikcard, zabavu, filmsku industriju, noćni život koje oni plaćaju direktno u proračun grada. Zadovoljni turisti plaćaju sve socijalne programe mladih, potrebitih i siromašnih stanovnika Dubrovnika.” - napisao je Andro Vlahušić.

dm

Objavljeno u Aktualno

Ove je godine broj kreveta u komercijalnom smještaju u Hrvatskoj ukupno povećan za oko 6 posto ili 67.077 kreveta, a najviše je rastao u objektima u domaćinstvima, čak za 35.777 novih kreveta. Broj kreveta u domaćinstvima rastao je i u Dubrovniku. Naime, prema podacima Turističke zajednice Grada Dubrovnika u prvih devet mjeseci ove godine u objektima u domaćinstvima na području koje pokriva gradska TZ evidentirano je 16 474 redovna i 5 149 dodatnih kreveta, što je 6 posto više u odnosu na isto razdoblje 2018. godine. U 50 hotelskih objekata je 12 045 kreveta i taj je broj jednak prošlogodišnjem.

I dok broj kreveta raste turistička mjesta diljem obale bilježe pad popunjenosti tih kapaciteta. Dubrovački iznajmljivači ne mogu se potužiti na lošiju popunjenost u odnosu na 2018. godinu jer dobar broj njih, iako je već polovica listopada, u smještajnim jedinicama koje iznajmljuju još uvijek imaju goste. Dok privatni iznajmljivači ubiru novac od afitavanja soba i apartmana, sve se učestalije može čuti kako se siva zona privatnog iznajmljivanja mora što prije urediti.

Svi oni koji se bave iznajmljivanjem soba, apartmana pa i kuća za odmor turistima na tome dodatno zarađuju, a dodatna zarada svugdje se u svijetu itekako oporezuje, no u Hrvatskoj toj nije slučaj. Privatni iznajmljivači ne plaćaju poreze prema ostvarenom prihodu kao uostalom ni porez koji bi bio sukladan vrijednosti nekretnine koju iznajmljuju. Uveden im je tek paušal koji je primjerice u Dubrovniku najveći u povijesnoj jezgri i iznosi samo 1 500 kuna po krevetu na godišnoj razini, a tih „samo” ujedno je i maksimalno. Iznos tog paušala i više nego simboličan s obzirom na cijene apartmana u Gradu.

Inače, nekontrolirani rast kapaciteta u domaćinstvima pogoršao je strukturu turističkih kapaciteta, pa tako od ukupnog broja smještajnih kapaciteta samo 35 posto otpada na kapacitete u hotelima i kampovima. Udio kreveta u domaćinstvima dosegnuo je razinu od 52,2 posto komercijalnog smještaja.

Zbog dominacije privatnog nad hotelskim smještajem Hrvatska, prema procjenama stručnjaka, ostvaruje se čak 67 posto manje prihode po noćenju od međunarodnog prosjeka. Osim toga itekako je primjetno i u Dubrovniku što se događa s infrastrukturom i prostorom kad ga optereti preveliki broj turista pa su tako prometnice i javne površine preopterećene dok fekalije cure na sve strane, ne samo u more.

Zgrade koje niču prečesto su apartmanskog karaktera u kojima tijekom zimskih mjeseci nitko ne stanuje, a nitko ne zaustavlja ni trend prenamjena garaža u apartmane.

Inače, od 2010. do 2019. broj kreveta u domaćinstvima porastao za više od 444 tisuće što bi bilo jednako broju od 1 112 novih hotela po 200 soba, da su izgrađeni, ali nisu.

Smještaj turista u domaćinstvima nikad se neće ugasiti, no taj model iznajmljivanja svakako treba mijenjati. Iluzorno je očekivati da će se hrvatski političari, takvi kakvi jesu, usuditi mijenjati zakone u izbornoj godini, no neka od vlada kad-tad morat će regulirati privatno iznajmljivanje.

Naglu apartmanizaciju Hrvatske godinama su zapravo zagovarale upravo hrvatske političke strukture koje su podržavali razni samoprozvani stručnjaci u turizmu jer se s apartmanizacijom nije poboljšala struktura gostiju i nisu nam stigli toliko očekivani turisti visoke platežne moći. Upravo je iznajmljivanje apartmana najmanje oporezivan vid ekonomske aktivnosti, a dovela je do nekontroliranog rasta cijena stanova i cijena najamnina u turističkim mjestima, odljeva stanovništva iz gradskih jezgri te iznimno niskih prihoda lokalnih samouprava od kojih je većina, nesposobna stvarati nove vrijednosti, svoje djelovanje podredila turizmu.

Objavljeno u Aktualno