Prikazujem sadržaj po oznakama: brza cesta

Moj stav je da brza cesta ne može proći preko Rijeke dubrovačke jer stanovnici tog područja to ne žele, kazao je gradonačelnik Mato Franković nakon što je upitan da prokomentira nedavno izjavu župana Nikole Dobroslavića koji je kazao kako veliki broj ljudi nije protiv trase brze ceste već „400 ljudi koji prave buku”.

- Radili smo ispitivanje javnog mnijenja što misle stanovnici Rijeke dubrovačke, odnosno gradskih kotara Mokošica i Komolac i istraživanje je pokazalo da najveći broj ljudi želi brzu cestu, njih više od 70 posto, ali isti broj ljudi ne žele da trasa ide preko izvorišta nego žele drugu varijantu koja je u Prostornom planu Dubrovačko – neretvanske županije, a to je preko Mosta dr. Franja Tuđmana, tunelom u Srđ i dalje prema Brgatu.- kazao je Franković, naglasivši:

- Treba slušati volju naroda koji se u visokom postotku izjasnio za ovo drugo rješenje. Dakle, nitko nije protiv ceste, samo se radi o tome da ljudi žele drugo rješenje, drugu trasu. - rekao je Franković.

Potom se referirao na nedavnu izjavu župana Nikole Dobroslavića.

- Ne moramo se oko svega slagati. Svatko ima svoj način razmišljanja i razinu odgovornosti. Razumijem županovu želju da se cesta što prije izgradi jer se čeka 40 godina i to djeluje frustrirajuće i mi kao Grad nismo problem, nismo apriori protiv, mi smo za, ali na drugi način i na skorašnjem sastanku ćemo jasno argumentirati i iznijeti svoje stavove. Činjenica je da je na Studiju o utjecaju na okoliš došlo tisuće i tisuće primjedbi, što upućuje na to da građani osjećaju da nešto nije kako treba i da to treba popraviti. Vlada kad osigurava sredstvu za izgradnju ceste, ne želi to raditi protivno volji stanovnika jer radi cestu isključivo za stanovnike i kad uzmemo tranzit prema Crnoj Gori vidimo da je to jedan mali postotak vozila u odnosu na ona vozila koja gravitiraju iz Grada do Zračne luke. - rekao je Franković.

Brza cesta od Dubrovnika do Zračne luke Dubrovnik projekt je daljnjeg povezivanja prometnog sustava Županije, odgovorio je župan Nikola Dobroslavić na županijskoj Skupštini na vijećničko pitanje hoće li se ta cesta uopće realizirati, a osvrnuo se i na nastavak izgradnje autoceste do Dubrovnika.

- Za brzu cestu prema Zračnoj luci Dubrovnik imali smo javnu raspravu o Studiji utjecaja na okoliš i ona je zaista bila burna i nažalost, malo i nekorektno iskorištena jer se umjesto rasprave o meritumu naglasak stavljao na pozicioniranje pred izbore koji nas dogodine čekaju. Bilo je prevelike buke i to nije bilo dobro, iako je i to dopušteno. - rekao je Dobroslavić.

- Kad su u pitanju primjedbe na Studiju normalno je da će se prihvatiti one koje su realne, a da se one neargumentirane odbiju. Bilo je i prijedloga drugih trasa te ceste što prihvaćam kao glas građana i mi smo od Hrvatskih cesta zatražili da se i oni razmotre. - kazao je Dobroslavić, naglasivši kako će konačno rješenje za trasu donijeti struka.

- Kad struka odabere najbolju trasu, druga faza je projektiranje ceste. Nama ta cesta nužno i žurno treba i mi od nje nećemo odstupiti kao što nismo ni od Pelješkog mosta. Ona mora odmah ići, a kojom trasom, odredit će struka. - istaknuo je župan.

Kazao je kako je Vlada pronašla model financiranja nastavka izgradnje autoceste od čvora Metković prema Pelješcu.

- I tu su nam trasu osporavali i govorili kako autocesta treba proći kroz Hercegovini, ali mi smo se držali Prostornog plana i razvojnih strategija prema kojima autocesta prolazi našim teritorijem. Vlada je riješila financiranje i Hrvatske ceste će se zadužiti za financiranje dionica od čvora Metković do Pelješkog mosta i od Zaton Dola do Osojnika. - rekao je župan i najavio.

- Dio trase od Zaton Dola do Osojnika kreće u javnu nabavu prije kraja godine i to je odlična vijest. - kazao je župan Nikola Dobroslavić, istaknuvši kako je vrijeme da se i naša Županija, kao i ostale u zemlji, premreži cestama.

Nikola Dobroslavić ušao je drugu polovicu svog čak četvrtog mandata na poziciji župana dubrovačko – neretvanskog. Sve te mandate njegov rad obilježio je trud na projektima prometnog povezivanja juga Hrvatske, a kruna je Pelješki most, iako to nije bio županijski, već državni i europski projekt, ali upravo Dobroslavić bio je najveći zagovornik izgradnje mosta.

Sada je i najveći zagovornik izgradnje brze ceste do Zračne luke Dubrovnik. U razgovoru za portal Južni kazao je kako nije riječ o cesti do Karasovića, što je teza koja se provlači u javnosti, već isključivo o cesti do Zračne luke Dubrovnik, ali kazao je i kako Hrvatske ceste nakon javnih rasprava mogu pokrenuti projekt i bez daljnjih konzultacija i mišljenja Županije, Grada Dubrovnika, općina ili građana.

Više o svemu možete pročitati na Južnom OVDJE.

dpp

Općinsko vijeće Općine Župa dubrovačka na sinoćnjoj sjednici usvojilo je zaključke kojima se uz primjedbe na Studiju utjecaja na okoliš brze ceste Dubrovnik – Zračna luka Dubrovnik, a koja je obradila trasu koja prolazi ispod Postranja, odnosno donjim dijelom općine, od Hrvatskih cesta kao investitora traži izrada idejnog rješenja, detaljna vizualizacija i dopuna Studije utjecaja na okoliš kojom bi se tako obuhvatila i trasa iznad Postranja. Cilj takvih zaključaka jest da Župljani na osnovi studija koje bi obuhvatile obje varijante na koncu procjene koja je za njih bolja, „donja” ili „gornja”.

Iako je načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli u ožujku ove godine za naš portal izjavio kako osobno smatra da je donja varijanta bolja, jer bi više služila Župljanima, dok je po njegovu mišljenju gornja varijanta više tranzitna, upravo na prijedlog kluba HDZ-a u zaključak je uneseno i to da Općinsko vijeće ne prihvaća predloženu „donju varijantu” dok se detaljno ne obradi i „gornja”.

Jednako tako u zaključcima stoji kako će se u slučaju bilo kakvih promjena kod obje trase od Hrvatskih cesta zahtijevati dopune studija izvedivosti i utjecaja na okoliš te nova analiza, tj, usporedba obje varijante.

Inače, oporba je zahtijevala da Općinsko vijeće, po uzoru na Gradsko vijeće Grada Dubrovnika donese deklaraciju kojom bi se odmah odbila varijanta da brza cesta prolazi donjim dijelom župske općine. No, taj prijedlog oporbene Župske stranke, odnosno Župke, nije prošao.

Općinsko vijeće Općine Župa dubrovačka u četvrtak će održati sjednicu na kojoj će se raspravljati i dionici brze ceste kroz tu općinu.

Tako bi župski vijećnici nakon rasprave trebali donijeti konkretan zaključak o primjedbama koje će se uputiti na Studiju ustjecaja na okoliš, a u sklopu javne rasprave.

Također, pred župskim vijećnicima naći će se i prijedlog zaključka „o potrebi izrade Idejnog rješenja, detaljne vizualizacije te dopune Studije utjecaja na okoliš i za dionicu - varijanta V2 („gornja” varijanta iznad Postranja) ceste Dubrovnik - Zračna luka (Čilipi) kroz područje Općine Župa dubrovačka.

dm

HDZ Župa dubrovačka je od svog osnutka uvijek zastupao interese Župe dubrovačke i njezinih stanovnika, te je sve svoje odluke donosio u skladu s pravnim procedurama utemeljenim na zakonima RH.

Od samih početaka razmišljanja o trasi brze ceste, uvijek je to bila trasa iznad svih naseljenih mjesta u Župi dubrovačkoj, ističu danas iz HDZ-a Župe dubrovačke u tijeku javne rasprave o brzoj cestu Dubrovnik – Zračna luka Dubrovnik navodeći kako se „u kontekstu odabira trase brze ceste HDZ Župa dubrovačka zalaže za trasu koja će Župi dubrovačkoj olakšati život i riješiti gorući problem prometnog opterećenja uz nanošenje najmanje štete u svakom pogledu, a koja će ujedno omogućiti razvoj Župe u budućnosti”.

Kažu kako imaju primjedbi na predloženi projekt:

„Izradom studije izvedivosti, investitor izgradnje brze ceste, Hrvatske ceste d.d., premda o tome HDZ Župe dubrovačke nije imao priliku donijeti svoje zaključke, odabrao je na temelju svih pokazatelja iz studije, drugu varijantu ispod naselja Postranja kao bolju, te su nakon toga dali u izradu studiju utjecaja na okoliš koja je u ovom trenutku predmet javne rasprave. HDZ Župa dubrovačka ima značajnih primjedbi na studiju utjecaja na okoliš, kao i na tehnička rješenja predložene donje trase, te će iste putem Zaključka općinskog Vijeća uputiti izrađivaču studije i investitoru na korekcije.”

„HDZ Župa dubrovačka će putem Zaključka općinskog Vijeća zatražiti od investitora brze ceste izradu idejnog rješenja, detaljne vizualizacije te dopune studije utjecaja na okoliš i za dionicu – varijante V2 („gornja“ varijanta iznad Postranja) kroz područje općine Župa dubrovačka. U slučaju izmjene bilo koje dionice predložene trase (Osojnik - Zračna luka) zahtijevamo ponovnu analizu cijele trase kroz studiju izvedivosti kao i studiju utjecaja na okoliš, kako bi se odabralo najbolje rješenje za stanovništvo, prostor i okoliš Župe dubrovačke.” - navode iz župskog HDZ-a u priopćenju u kojem ističu: „Ne prihvaćamo nametanje bilo kakvih rješenja koja izlaze izvan tih okvira, a koja služe isključivo u dnevno - političke svrhe.”

dpp

Piše: Viktorija Knežević

Nakon žestoke reakcije javnosti i očitovanja Grada Dubrovnika koji se protivi izgradnji predložene trase brze ceste do Zračne luke Dubrovnik, jasno je da se ona neće graditi po ovakvom projektu, da se od nje odustaje. Galvanizacija koja se stvara oko ove teme prevelik je rizik političkim akterima jer su izbori pred vratima.

Dobra je vijest da se odustaje od ovakvog projekta. Loša je ta da nam ostaju svi oni problemi koje imamo zbog tranzitnih vozila koja uzrokuju većinu prometnih gužvi, a koja se zbog odustajanja od gradnje brze ceste neće moći preusmjeriti obilazno od Grada. Jedan od uzroka zbog kojih je ovaj projekt iznimno loš jest i sam postupak donošenja prostornih planova koji nisu prilagođeni tako da bi donosili najbolja rješenja za lokalnu zajednicu. Suprotno tome, projekti se spuštaju s državne razine na lokalnu i osmišljavaju se načini kako najjednostavnije spojiti dvije određene točke u prostoru, a ne onako kako je najbolje za lokalnu zajednicu. Tako članovi lokalne zajednice postaju 'zadnja rupa na svirali' oko tema koje ih se izravno tiču i izravno utječu na njihove svakodnevne živote.

Međutim procedure nisu nužno nešto što je u kamenu uklesano i stvari je moguće mijenjati nabolje. Pravo je tu da služi nama, da služi razvoju, a ne da budemo robovi loših procedura.

Smatram da je za gradnju brze ceste potrebno raspisati arhitektonski natječaj, i to onaj međunarodni, koji bi iznjedrio tri najbolja rješenja koja po mišljenju struke najbolje odgovaraju kriterijima ekološke zaštite, zaštite vizura krajolika i funkcionalnosti. Mislim da najboljim stručnjacima treba dati priliku osmisliti najbolja moguća rješenja koja bi najefikasnije zadovoljila želje, ali i potrebe svih građana. Dubrovnik to zaslužuje!

Pregršt je zemalja, poput Danske ili Norveške, koje su poznate po kvalitetnim komunikacijskim rješenjima koja poštuju i štite prirodu i krajolik, a istovremeno potpuno služe lokalnoj zajednici. Ceste, mostovi i tuneli ne moraju biti 'rane' u prostoru, premda smo mi na takva loša rješenja nažalost navikli jer se o projektima odlučuje u birokratski iskrivljenim i skučenim procedurama. Takva rješenja, kad se rade stručno i na korist i zajednici i okolišu, mogu biti prava mala umjetnička djela u prostoru koja će doprinijeti ne samo funkcionalno nego i vizualno!

I naravno da bi građani trebali imati zadnju riječ! Kad stručnjaci odaberu tri najbolja rješenja na međunarodnom natječaju, smatram da ti trebalo omogućiti građanima da na referendumu odluče koje je najbolje i za njih najprihvatljivije rješenje prometnice koja će u bitnome odrediti daljnji razvoj Dubrovnika. Možda će takva rješenja pomoći razvoju, možda će tek donekle olakšati prometnu komunikaciju, ali sasvim sigurno ne smiju štetiti.

A tek onda nakon što građani odaberu rješenje na referendumu, trebalo bi ići u izmjene prostorno planske dokumentacije, izdavanje dozvola i konačno izgradnju. Dubrovnik je iznimno vrijedan, a naša budućnost i budućnost naše djece je neizmjenjiva. Mi nemamo 'rezervni' položaj na koji se možemo povući, niti bi o njemu trebalo razmišljati, nemamo 'rezervne' izvore pitke vode, 'rezervne' krajolike ako uništimo ovo što imamo. A imamo puno! Dobra koja trebamo štititi su previše vrijedna da bi se ovako, preko koljena i iza zatvorenih vrata, jer građane se tijekom osmišljavanja cijelog

Donedavni vijećnik u Županijskoj skupštini Nikola Duper, koji je inače stanovnik Župe dubrovačke, kazao je kako je za brzu cestu do zračne luke Dubrovnik, ali ne pod svaku cijenu. Cesta kako je sada planirana, kazao je, uništit će krajolik i Župe i Rijeke dubrovačke. Iznio je i mišljenje zašto Studija nije razmatrala dva cestovna rješenja što je zapravo i trebala.

- Cesta će uništiti krajolik, izvore vode, kulturna dobra, zaštićene. Studija je morala razmatrati dvije varijante. Zašto to u ovom slučaju nije učinjeno? - pitao je Duper na javnom izlaganju Studije utjecaja na okoliš i sam dao odgovor.

- Dva su razloga. Ide na još jedan most koji će uništiti vizure zaštićenog prirodnog dobra još od 1965. Dakle, da struka ne sruši most Dubrovnik i ponovo ga stručno sagradi i stručno prizna da su ga prije malo više od 20 godina stručno potkapacitirali. - rekao je Duper.

- Drugi je razlog da bi kompleks Kupari dobio direktnu vezu s brzom cestom, a najveća i nepopravljiva posljedica za Župu je trasa ispod Postranja koja uništava jedinu zelenu oazu za poljoprivredu i OPG-ove. Trasa brze ceste prolazi besramno u blizini kuća. Umjesto da napravite tunel vi nasipom ulazite ljudima u dnevne boravke. - kazao je Duper, istaknuvši kako je rješenje postojeći most preko Rijeke dubrovačke.

- Rješenje je postojeći most preko Rijeke dubrovačke. Ako su dvije trake dovoljne za Pelješki most, bit će i za brzu cestu. Treba raditi tunele. S njima barem imamo iskustva pa nećemo morati zvati Grke i Kineze da nam rade ceste. - rekao je Duper te postavio pitanje županu Nikoli Dobroslaviću.

- Župane, nije mi jasno kakvo sjećanje na sebe i političko djelovanje ostavljate, da ste radili suprotno volji naroda, da je vaša samovolja bila bezobraznija od komunista. Za komunizma se više pitalo narod nego u tzv. demokratskoj Hrvatskoj. S Lučinim razdoljem ste upropastili Primorje, a sad dolazite po Rijeku i Župu dubrovačku. Ostavite se naše đedovine i naše budućnosti. Treba li vam se dogoditi da vam ljudi stanu ispred bagera? - pitao je Duper.

Brza cesta Dubrovnik - Zračna luka Dubrovnik je falsifikat jer se Studija ne bavi cestom do Zračne luke, kazao je dubrovački gradski vijećnik Đuro Capor (SJG). On je naime stava kako se zapravo radi o cesti do Debelog brijega, do granice sa susjednom Crnom Gorom. Mišljenje Đura Capora dijeli i načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

- Ovo je brza cesta Osojnik – Debeli Brijeg koja je 2013. ušla u europski popis koridora. Ovo je koridor na razini EU i bit će realiziran u dužini od Osojnika do Debelog Brijega i prestanite lažno predstavljati Studiju kao da je za prostor od Dubrovnika od Zračne luke jer ona to nije. - rekao je Capor te zatražio od projektanta da pokaže gdje brza cesta dolazi na Zračnu luku.

- Pokažite mi kako se dolazi do Zračne luke jer se ne dolazi. Po čemu je uopće opravdana ova trasa ako nije dio koridora koji vodi tranzitne putnike do granice s Crnom Gorom? - pitao je Capor i naglasio:

- Ovdje se radi o igri s IGH koji je od Županije dobio naputak da izabere Studiju izvodljivosti za jednu varijantu. Ovdje je odigran dupli pas između župana i IGH i svi toga moramo biti svjesni. - stava je Capor, koji je svoje tvrdnje potkrijepio nizom tekstova iz susjedne države, nakon čega postavio pitanje.

- Je li IGH s vladom Crne Gore dogovorio most preko Veriga? - pitao je Capor.

Nakon što je Capor iznio niz članaka iz susjedne države kojima potkrepljuje svoje tvrdnje, izrađivač studije rekao je da on to ne zna te pitao u čemu je problem ako IGH radi ceste u drugoj državi.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić složio se s Caporom te je kazao kako je danas uputio prigovor koji će sutra ponoviti na raspravi u Župi.

Osvrnuo se i na stav Grada Dubrovnika o trasi brze ceste preko Rijeke dubrovačke.

- Pročelnik Benić je rekao da se Grad protivi ovoj trasi. Ako se Grad Dubrovnik protivi ne znam što više ovdje uopće raspravljamo. - istaknuo je Lasić te se prisjetio kako su se ljudi svojevremeno protivili i gradnji mosta preko Rijeke dubrovačke.

- Ovo me asocira kad smo raspravljali o gradnji mosta preko Rijeke dubrovačke. Onda je isto bilo kao i sad. Da je bio referendum ne bi se nikad napravio i to je činjenica. Kad smo počeli raditi ulaz u Cavtat isto tako je bilo. Ovdje ima nedostataka u Studiji, grešaka, neznanja i to se mora popraviti. Moramo nešto učiniti jer mi u Župi i u Konavlima trebamo cestu. Evo, trebalo mi je 55 minuta danas da dođem s Oboda u Grad, a zamislite kako nam je u srcu sezone. Dogovorimo se i budimo konstruktivni da dođemo do rješenja. - istaknuo je Lasić.

Sasvim je jasno da je studija puna propusta i nedosljednosti, međutim većina toga se da popraviti kroz ovu javnu raspravu. Ono što je nepopravljivo je činjenica da je ona uzela u obzir samo jednu trasu. I to je razlog zašto mi ovdje cijelo vrijeme pričamo o trasi i zašto smo protiv. - kazao je tijekom javnog izlaganja Studije utjecaja na okoliš brze ceste Dubrovnik – Zračna luka Dubrovnik županijski vijećnik Marko Giljača (Srđ je Grad / Možemo).

- To je jedna velika slabost ove studije, a još veća slabost je čovjek koji nam to obrazlaže i izlaže (voditelj izrade Studije utjecaja na okoliš iz tvrtke Dvokut ecro Mario Pokrivač, op.a.), koji svaki put ne da konkretan odgovor na pitanje zašto imamo samo jednu trasu. Od sve dokumentacije koja se radi za ovu cestu studija utjecaja na okoliš je prva koja ne nosi varijante i tu je glavni problem. Studija izvodljivosti je ocijenila razne varijante, ali Studija utjecaja na okoliš ne uzima u obzir varijante. Vladina uredba kaže da se varijante trebaju uzeti u obzir. Mene zanima odgovor od gospara Pokrivača, u Mokošici je rekao da je razlog taj što nije mogao uzeti varijantu koja nije u prostornom planu. To mu je bio odgovor. To je bilo netočno jer se nalazi u prostornom planu. Stoji li još iza toga? - kazao je Giljača.

- Studija utjecaja na okoliš nije u skladu s prostornom dokumentacijom Dubrovačko – neretvanske županije. Ona mora biti povučena jer dokumentacija koja je uzeta u obzir nije usklađena s aktualnom prostorno – planskom dokumentacijom. Činjenica je da su u prostorni plan Dubrovačko – neretvanske županije 2010. godine, izmjenama i dopunama, uvršteni članci u kojima su definirane obje varijante kao četverotračne i to je stajalo u prostornom planu sve do izmjena i dopuna 2019. kada je izmijenjen članak i govori se samo o brzoj cesti, a uvršteni su novi članci, jedan kaže da je u potrebno graditi samo jedan kolnik dvotračno, a drugi da je u Studiju utjecaja na okoliš potrebno uvrstiti HIA-u (procjena utjecaja na baštinu, op.a.) . Što je tu sporno? Sporna je činjenica da je u HIA-i izrađenoj 2017. godine nedvojbeno pisalo četvetrotračna cesta. Takva cesta ima veći zahvat nego dvotračna i mislim da ta HIA koja je rađena prema staroj prostorno – planskoj dokumentaciji ne može biti argument po kojem ćemo mi odlučiti da u Studiji utjecaja na okoliš izaberemo samo jednu varijantu. Nadalje, Studija izvedivosti je napravljena u veljači 2019. prije izmjena prostornog plana koji je nakon toga izmijenjen. - rekao je Giljača.

Mario Pokrivač je de facto odgovorio da je Studija utjecaja na okoliš uzela u obzir samo jednu varijantu jer je tako rađeno po odluci naručitelja.

- Gospodin ima novu varijablu koja dosad nije postojala – odluka naručitelja. Izrađivač studije izvedivosti nije naručitelj nego je također izrađivač. Odluka naručitelja?! Tko je naručitelj? - pitao je Giljača, ali je zapravo ostao bez konkretnog odgovora.