Prikazujem sadržaj po oznakama: cijene

Prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u trećem tromjesečju ove godine su porasle za 27,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Cijene biljnih proizvoda porasle su za 29,4 posto, a stoke, peradi i stočnih proizvoda 23 posto. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine cijene su porasle u svim najvažnijim skupinama biljnih proizvoda, obrazlažu statističari. Na porast cijena biljnih proizvoda, kako navode, najviše je utjecao porast cijena u skupinama žitarica (67,6 posto), povrća (16,5 posto), industrijskog bilja (12,9 posto) i vina (8,9 posto).

U skupini proizvoda koji imaju najveći udio u stočarstvu u usporedbi s istim tromjesečjem 2021. najviše su porasle cijene svinja (35,6 posto), mlijeka (28,1 posto), goveda (11,8 posto), a znatnije su porasle i cijene konzumnih jaja (56,2 posto). Cijene su porasle i u svim ostalim skupinama u stočarstvu, napominju iz DZS-a.

Cijene dobara i usluga za tekuću uporabu u trećem tromjesečju ove godine u usporedbi s istim lanjskim razdobljem porasle su za 44,8 posto, a na taj rast najviše je utjecao porast cijena energije, gnojiva i stočne hrane.

Tako su cijene energije porasle za 79,5 posto, gnojiva za 135,6 posto i stočne hrane za 32,8 posto.

Porasle su i cijene sjemena i sadnog materijala, za 18,6 posto, sredstava za zaštitu bilja za 3,8 posto, veterinarskih usluga za 4,5 posto, itd.

Južni

Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u kolovozu 12,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine pa se tako inflacija zadržala na najvišoj razini od kada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke, a ponajviše je posljedica rasta cijena hrane i goriva.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u kolovozu su u odnosu na srpanj porasle 0,1 posto, dok su u odnosu na kolovoz prošle godine skočile 12,3 posto, pokazuje izvješće DZS-a, objavljeno u petak.

Tako je inflacija od rekordnih 12,3 posto zabilježena drugi mjesec zaredom.

„Nastavak snažnih inflatornih pritisaka zabilježen je i u kolovozu. Godišnja stopa rasta je i četvrti mjesec za redom nastavila bilježiti dvoznamenkaste stope.” - navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj je razini u kolovozu najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku zabilježen u skupini hrane i bezalkoholnih pića, za 19,2 posto, a prate ih cijene u restoranima i hotelima s rastom od 17,6 posto.

S rastom od 15,3 posto slijede cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, dok su cijene prijevoza porasle za 14,1 posto.

Cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva porasle su, pak, za 10,5 posto, rekreacije i kulture porasle za 9,4, a odjeće i obuće za 6,4 posto.

Kumulativno je u prvih osam mjeseci indeks potrošačkih cijena porastao 9,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

„S posljednjim podacima za kolovoz evidentno je da se trenutno nalazimo na vrhuncu inflacije, no godišnje stope će ostati izražene i u narednim mjesecima. Određeno blago smirivanje moglo bi se zabilježiti tek prema kraju godine. Potonje će uglavnom biti posljedica učinka baznog razdoblja i, u manjoj mjeri, usporavanja gospodarske aktivnosti.” - navode analitičari RBA.

Očekuju da će prosječna stopa inflacije u ovoj godini biti veća od 10 posto.

„Nedavno objavljen Vladin paket mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena uvelike je umanjio rizike da će inflacija u ovoj godini biti i veća, osobito iz razloga što su ograničene cijene energije i određenih osnovnih prehrambenih proizvoda. Svejedno, dvoznamenkaste godišnje stope rasta ostat će prisutne u prvom dijelu iduće godine s laganim trendom opadanja, pri čemu će taj trend biti vidljiviji u drugoj polovici 2023. godine.” - zaključuju analitičari RBA.

Južni

Iz Državnog inspektorata reagirali su na poziv Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, poručivši da njihova Tržišna inspekcija kontinuirano provodi inspekcijske nadzore zaštite osnovnih prava potrošača, a da se formiranje cijena u sektoru trgovine i usluga određuje slobodno, donosi Južni.

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) pozvala je Državni inspektorat na obavljanje nadzore nad cijenama hrane, jer je, kažu, usporedna evidencija pokazala da nakon Vladine odluke o smanjenju PDV-a s 13 na 5 posto na jestiva ulja i masti, od 1. travnja, nije došlo do očekivanoga smanjenja. No, inspekcija tu, navodi Južni, nije od pomoći, a cijeli članak možete pročitati OVDJE.

dpp

Ni sve više pritužbi građana udrugama za zaštitu potrošača ni zazivanje crnih lista trgovaca koji su i nakon smanjenja PDV-a na osnovne artikle u košarici odlučili povisiti cijene ne daju rezultate, piše danas Južni dodajući kako se očekuju dodatna poskupljenja.

Da vlada nije snizila PDV, cijene bi sigurno rasle i više, brane se iz trgovci tvrdeći da svakodnevno dobivaju nove cjenike. Prema najavama proizvođača i dobavljača ovih će dana tako ponovno poskupjeti brašno, za dodatnih 15 posto, samim tim i kruha (kod kojega je PDV ostao na 5 posto) za 15 do 20 posto, a slijedi i novo poskupljenje tjestenine za 19 posto te papirnate konfekcije – toaletnog papira, maramica, papirnatih ručnika za 20 posto.

Iako su trgovci najavljivali drukčije od početka travnja, kad je i službeno smanjen PDV s 13 na 5 posto na dječju hranu, jestiva ulja i masti, svježe ili rashlađeno meso, jestive klaoničke proizvode, svježe ili rashlađene kobasice i slične proizvode od mesa, svježe ili rashlađeno povrće, voće i orašaste plodove, svježa jaja peradi te s 25 posto na 5 posto za maslac i margarin, teško je uopće naći artikl iz tih kategorija kojemu je cijena pala.

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) pozvala je Državni inspektorat na obavljanje nadzore nad cijenama hrane, jer je usporedna evidencija pokazala da nakon Vladine odluke o smanjenju PDV-a s 13 na 5 posto na jestiva ulja i masti, nije došlo do očekivanoga smanjenja cijena, piše Južni, a cijeli članak možete pročitati OVDJE.

dpp

Trgovački lanci cijene svojih artikala snizit će i prije 1. travnja kada na snagu stupa odluka Vlade o smanjenju PDV -a na osnovne namirnice. Prvi će cijene sniziti Konzum i to već u ponedjeljak. Cijene će sniziti i Lidl, a neće ih povećavati ni Tommy.

Netom što je Vlada najavila kako će od 1. travnja stopu PDV -a na osnovne namirnice sniziti s 13 na 5 posto, najveće trgovačke lance pitali smo hoće li cijene artikala u njihovim trgovinama pratiti smanjenje stope PDV -a.

Iz najvećeg trgovačkog lanca u zemlji – Konzuma, odgovorili su kako će „nastavno na odluku Vlade o smanjenju stope PDV -a na određene proizvode, Konzum u skladu sa zakonom i potpuno transparentno na navede proizvode primjenjivati novu stopu PDV-a”.

„Želimo naglasiti kako navedeno smanjenje PDV -a ni u kojem slučaju nećemo koristiti za povećanje svoje marže već ćemo ga u potpunosti primijeniti na naše kupce.” - naveli su iz Konzuma.

No, nakon što su iz Lidla objavili kako će cijene u svojim trgovinama sniziti prije 1. travnja, kada na snagu stupa odluka Vlade o nižem PDV -u, iz Konzuma su ih preduhitrili. Konzum, naime neće čekati 1. travnja. Cijene više od tisuću artikala na policama svojih trgovina snizit će već od ponedjeljka 21. veljače.

„Od ponedjeljka 21. veljače na Konzumovim će policama više od 1.000 artikala biti dostupno po nižim cijenama, formiranima u skladu s najavljenim Vladinim poreznim rasterećenjem, odnosno smanjenjem PDV -a s 13 na 5 posto na svježe meso i ribu, jaja, voće i povrće, jestiva ulja i masti te dječju hranu, s 25 na 5 posto na maslac i margarin te s 25 na 13 posto na higijenske uloške i tampone.” - navode iz Konzuma.

„Podržavamo odluku Vlade Republike Hrvatske i kao vodeći trgovački lanac, sniženjem cijena i prije službene promjene stope PDV -a, dajemo svoj doprinos povećanju kupovne moći naših sugrađana. Zadovoljstvo kupaca naš je prioritet te smo se stoga i na ovaj potez odlučili kako bismo im izašli ususret u ovom valu poskupljenja. Tako će kupci u više od 600 Konzumovih prodavaonica diljem Hrvatske i prije stupanja na snagu Vladine odluke o smanjenju PDV -a moći pronaći više od tisuću proizvoda po pristupačnijim cijenama.” – naveli su iz Konzuma.

I dok je Konzum svojim kupcima svježe meso i ribu, jaja, ulje, maslac i margarin spreman po nižim cijenama ponuditi već od ponedjeljka, Lidl će cijene sniziti od 1. ožujka, a kako bi, ističu, „dali svoj doprinos rasterećenju budžeta hrvatskih građana.”

Niže cijene sukladno nižim stopama PDV-a najavljuju i iz Tommya.

„Primjenom novih - sniženih stopa PDV-a, Tommy će prilagoditi maloprodajne cijene proizvoda na koje se primjenjuju nove stope, sukladno zakonskim odredbama Cjelokupno sniženje stopa poreza reflektirat će se na niže cijene za kupce, uz napomenu da ovakvu situaciju nećemo koristiti za podizanje trgovačkih marži.” - navode iz Tommya.

Da su im kupci na prvom mjestu, poručuju i iz Studenca, ipak odgovor na pitanje hoće li sukladno smanjenju PDV -a smanjiti cijene određenih artikala u svojim trgovinama, ostao je nedorečen.

„Na cijene artikala utječe niz vanjskih čimbenika, kao posljedica globalnih i lokalnih ekonomskih kretanja, situacije u nabavi i opskrbi roba te, konačno, i poreznih politika. Nama u Studencu kupci su na prvom mjestu te se nastavljamo voditi njihovim zadovoljstvom i osiguravati im dostupnost proizvoda uz ugodno iskustvo kupnje i kvalitetu usluge. Aktivno pratimo sva tržišna kretanja i ponašamo se u skladu s njima te radimo sve radnje kojima je imperativ zadovoljstvo kupaca.” - odgovorili su iz Studenca.

Studenac je lanac koji je nedavno preuzeo lokalni trgovački lanac Pemo, Preuzimanjem Pema, Studenac je postao trgovački lanac s najvećom koncentracijom trgovina na području Dubrovačko – neretvanske županije, posebno njezinu dubrovačkom dijelu pa je za kupce iznimno važno znati mogu li u tim trgovinama očekivati niže cijene artikala za koje je Vlada snizila PDV.

Pemo je inače jedini trgovački lanac u Županiji dubrovačko – neretvanskoj iz kojeg nismo dobili odgovor hoće li sniziti cijene u svojim trgovinama, a nedavno ga je preuzeo Studenac.

Vlada je naime u okviru paketa teškog 4,8 milijardi kuna, od 1. travnja s 13 na pet posto smanjila PDV na svježe meso i ribu, jaja, voće i povrće te dječju hranu, dok je PDV na maslac i margarin s 25 smanjen na pet posto. S 25 na 13 posto smanjen je PDV na higijenske uloške i tampone.

Predstavljajući mjere, ministar financija Zdravko Marić kazao je kako ne mora značiti da će smanjenjem PDV-a biti niže i cijene navedenih artikala jer trgovci mogu povećati marže za onaj postotak za koji je smanjen PDV. No, izgleda da se to neće dogoditi.

Kao jedan od razloga zbog kojih trgovački lanci neće povećavati svoje marže, a time i cijene, brojni analitičari ističu preveliku koncentraciju trgovina u Hrvatskoj zbog čega trgovci ne mogu više sebi dozvoliti da budu skuplji od konkurencije pa bi se cijene zaista mogle smanjiti. Neki lanci, tvrde analitičari, shvatili su naime da su se zaletjeli s visokim cijenama, odnosno shvatili su da ih ipak moraju smanjiti.

Iako je val poskupljenja i prije nekoliko mjeseci zahvatio Hrvatsku, strahuje se da će nagli skok cijena goriva dodatno utjecati na poskupljenja ostalih dobara i proizvoda, prvenstveno prehrambenih. Od Vlade se očekuje da reagira, odnosno smanji trošarine koje su fiksne, ali i previsoke. Iz Vlade pak poručuju kako prate stanje, ali konkretnih reakcija još uvijek nema.

Nagli rast cijena komentirala je i ministrica poljoprivrede Marija Vučković. No ni njezine izjave ne odskaču od izjave ministara kako prate stanje oko rasta cijena energenata.

- Naravno da Vlada prati situaciju s rastom cijena, da smo svi zajedno oprezni u pogledu inflacije koja je bila pomalo zaboravljena posljednjih godina. - rekla je Vučković.

Kad je u pitanju reakcija Vlade od koje se očekuje intervencija, ministrica Vučković ne otkriva više od ostalih ministara.

- Nitko nije sklon intervenirati u cijenu, ali ako doista dođe do potrebe Vlada će iskoristiti mehanizme koji su mogući. Inflacija i poskupljenje su monetarni fenomen, tako da određene instrumente ima HNB, a sve druge aktivnosti će eventualno Vlada obaviti u suradnji s HNB -om koji je zadužen za stabilnost cijena. - kazale je Vučković.

Istaknula je kako je trenutna inflacija najvećim dijelom uvezena, odnosno odraz je poremećaja na svjetskom tržištu koji su posljedica pandemije koronavirusa.

- Kao u bilo kojem slučaju do sada,Vlada ima određene mehanizme pomoću kojih može intervenirati ako dođe do takvih potreba. Kao što je i resorni ministar najavio, a po uputi predsjednika Vlade, rade se određene analize u pogledu učinaka takvih promjena. - kazala je ministrica poljoprivrede.

Dodala je kako bi se cijene energenata i dobara mogle stabilizirati do kraja 2022. ali i naglasila kako je vrlo teško predviđati kad će se to dogoditi.

- Predviđa se da bi se cijene mogle stabilizirati do kraja 2022. godine, no treba reći da je to jako teško sa sigurnošću predvidjeti. Riječ je o poremećaju koji je prije svega uzrokovan COVID -om jer poremetili su se lanci opskrbe, poskupio je prijevoz dobara, imamo poremećaj kod osiguranja radne snage. Valja motivirati ljude na cijepljenje jer to povećava dostupnost radne snage. Treći razlog, na koji ne možemo značajno utjecati, jesu klimatske promjene. - rekla je Vučković.

Po prijedlogu načelnika Silvia Nardellija na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Općine Župa dubrovačka usvojena je pronatalitetna mjera vezana za pogodnosti plaćanja cijene dječjeg vrtića za obitelji sa više djece.

Od utvrđene cijene dječjeg vrtića (550 kuna), za drugo dijete cijena je umanjena za 20 posto (440 kuna), za treće dijete po novom prijedlogu, cijena je umanjena za 50 posto (225 kuna) dok će obiteljima sa četvero i više djece vrtić u potpunosti biti besplatan.

Navedena mjera će se primjenjivati od 1. siječnja 2021. te ovim putem pozivamo sve roditelje s više djece da se obrate u tajništvo Dječjeg vrtića Župa dubrovačka.

Svoje pravo roditelji mogu ostvariti ispunjavanjem zahtjeva i dostavom kopija rodnih listova za svu djecu.

Općina Župa dubrovačka

Turistička zajednica grada Dubrovnika pokrenula je kampanju „Dubrovnik - tamo gdje je srce”, koja ima za cilj privući domaće goste. Koliko će kampanja, koja će se provoditi plaćenim objavama članaka na nekoliko nacionalnih portala, biti i uspješna, vidjet ćemo svi skupa tek kada se budu zbrajali turistički rezultati ovog ljeta. No, ono što je odavno jasno jest kako Dubrovniku kao destinaciji za domaće goste itekako šteti neprestano spominjanje previsokih cijena, odnosno negativan imidž Dubrovnika kao destinacije koja je nedostupna prosječnom građaninu Hrvatske.

Piše: Davor Mladošić

Kad se god spomene visoka cijena smještaja, objeda u restoranima ili obične kafe, eto Dubrovnika u prvom planu. Svih ovih godina kao da se namjerno provodi neka antikampanja koja ima za cilj što manje domaćih gostiju u Dubrovniku. Naravno da tu antikampanju nitko nije ciljano osmislio, no, s druge strane, svih ovih godina nitko se nije ozbiljno potrudio ni da, kad je u pitanju privlačenje domaćih gostiju, takav negativan imidž izmijeni.

Ne postoji neki skriveni neprijatelj koji Dubrovnik ocrnjuje među Hrvatima, pomalo idiotsko objavljivanje medija računa sa Straduna tek pripada onom novinarstvu lišenom svake logike i truda da se prikažu činjenice, a one govore da Dubrovnik jest skup, ali i da se u Dubrovniku može naći i smještaj i objed i kafa po pristojnoj cijeni. Činjenice govore i to da se Dubrovnik također ne može usporediti s npr. Zaostrogom, a da u usporedbi s npr. Rovinjom ili bližim nam Hvarom razlika u cijenama baš i nema puno, odnosno da se u svim tim najatraktivnijim destinacijama može naći raznolika cjenovna ponuda. Činjenice govore i da Dubrovnik strancima nije skup, no tema su ipak domaći gosti.

A kad su domaći gosti u pitanju, unatoč imidžu preskupe destinacije za prosječni hrvatski špag, oni su prošle godine bili na šestom mjestu po broju dolazaka, iza Britanaca, Amerikanaca, Nijemaca, Francuza i Španjolaca. Dakle, Dubrovnik je ipak grad kojeg prosječni Hrvat želi vidjeti unatoč cijenama i prejak brend da bi mu to naštetilo u normalnoj situaciji.

No, kao i cijela kugla zemaljska Dubrovnik više nije u normalnoj situaciji i stoga čudi kako se turistički stručnjaci nisu ozbiljnije pozabavili mijenjanjem negativnog imidža Dubrovnika kao preskupe destinacije za domaćeg gosta. Da, bit će popusta, odnosno već ih ima, ali kada se oni prikažu bez mijenjanja navedenog imidža, onda u očima prosječnog domaćeg potrošača ispadaju tek kao potez očajnika, uz sarkastične komentare kako su sad dobri i domaći gosti kad nema stranaca, a do jučer su bili nepoželjni, što naravno ne odgovara istini, ali upravo to je percepcija prosječnog građanina Hrvatske.

Mijenjanju takve percepcije svakako nije pomoglo ni nesnalaženje pojedinaca nakon što su mjere počele popuštati, pa npr. Javna ustanova Rezervat Lokrum nije mogla i smjela započeti sezonu cijenom karte od 200 kuna. Iako je cijena u međuvremenu spuštena, velika šteta je počinjena, danima se u medijima i po društvenim mrežama vrtjela priča o pohlepnim Dubrovčanima. Takav antipromidžbeni potez nije dakle naštetio samo Lokrumu, naštetio je svima u Dubrovniku. Ni danas gotovo nitko ne priča o spuštanju cijena koje se dogodilo već se i dalje po društvenim mrežama vrti priča o Dubrovčanima koji u u doba korone žele „u dva mjeseca zaraditi za cijelu godinu”, a ako netko i spomene kako je cijena od 200 kuna spuštena, rijetki to spominju u pozitivnom kontekstu već se opet hvataju sarkazma.

Na loš glas lako je doći, a i kad je nešto i na dobrom glasu, samo jedna pogreška vrlo brzo promijeni situacije. Kako je tek kad se pogreške rade godinama, kao što se po pitanju imidža Dubrovnika među Hrvatima rade, dubrovački turistički sektor osjetit će tek sad kada će u Hrvatskoj i oni koji su i mislili doći u Dubrovnik paziti na svaku kunu puno više nego dosad.

Godine nebrige oko imdiža Dubrovnika među Hrvatima teško će ispraviti nekoliko planiranih plaćenih člančića o mjestima gdje u Dubrovniku izlaze poznati (opet jedna PR - ovska greška, jer u aktualnoj situaciji to je trenutno jednostavno – iritantno) ili receptima, možda i kamenicama koje prosječni Hrvat uvijek gleda kao na nešto teško dostupno njegovom špagu itd.

Računa li se na domaće goste ima ipak jedna pozitivna stvar: Hrvati se jako vole hvaliti, pa možda iskoriste popuste da mogu reći da su bili u Dubrovniku.

To ne znači da se ne treba uhvatiti posla oko imidža Dubrovnika među Hrvatima i ozbiljno tome pristupiti, a to preko noći i za ovu sezonu niti se može niti će se ostvariti, niti realno gledajući, dubrovačka turistička zajednica ima niti je imala osobu sposobnu takav projekt osmisliti i provesti.

Nova direktorica tek je zapravo zasjela, pandemija je iznenadila prije no što se zapravo ozbiljnije i prihvatila posla. U takvoj situaciji u gradskoj TZ u ovom trenutku rade ono što mogu i znaju, samo također trebaju znati i prihvatiti sve ovo prije navedeno.

Zašto su u Gradu skuplji nego oni van Grada prehrambeni i higijenski artikli, kao da mi ne živimo 365 dana u Gradu nego samo zimi kada cijene padaju, a što je ljeti? - pitao je između ostalog, a postavio je 20 pitanja, Nikola Beusan na nedavnom zboru građana Gradskog kotara Grad.

- Problem Konzuma... Mi nismo bogataši, mi svi afitavamo da bi mogli živjeti, ali ono što nam oni priređuju cijene 30 posto ljeti, ja molim gradonačelnika da nam omogući, svi imamo one kartice, da mi cijelu godinu imamo deset posto ili 15 ili u ljetnim mjesecima kad oni isaju cijene na 30 posto, da nama daju odma, brišu 15 posto. - rekla je pak Dube Šimunović.

- ... i kvalitetna butiga u Gradu, jer nemamo kvalitetnu butigu, jer za svaku glupost moramo ić izvan Grada, a da ne govorim o električnim aparatima. - kazala je Nevenka Đirilć.

- Što se tiče cijena prehrambenih proizvoda u Gradu katastrofalno su visoke, ali sumnjam da se tu išta može uraditi, i pokušavalo se i prije, zbog toga što je privatnik i ne znam dal' tu Grad može što učiniti al' ako bi mogao to bi bilo dobro. I ako Grad može u suradnji sa „dm” – om vratiti „dm” na Pile. - rekao je Mujica Zijadić.

DVIJE SU IM STVARI ZAJEDNIČKE

Što je zajedničko svim ovim ljudima jasno je svima: muče ih cijene u povijesnoj jezgri, cijene osnovnih i manje osnovnih živežnih namirnica i drugih artikala neophodnih u kućanstvu, s razlogom.

No, zajedničko im je još nešto: izgleda da ne razumiju da niti Grad Dubrovnik niti Gradski kotar ne mogu utjecati na to kakve će biti cijene u privatnim butigama, a Grad Dubrovnik butigu ne može otvoriti.

Doduše među njima svima Mujica Zijadić eto je izrazio sumnju da Grad može nešto učiniti, da bi onda sam sebi skočio u usta kazavši kako bi bilo dobro ako može, iako zna da ne može, kao što zna da Grad ne može ni „vratiti „dm” na Pile”. Zijadiću bi to, kao bivšem gradskom vijećniku SDP -a itekako trebalo biti dobro poznato. No, s druge strane, što danas znači biti gradski vijećnik, gotovo ništa, nikakvo umijeće ni znanje nije potrebno da bi se vijećnikom postalo, ali svatko voli kad mu čiče, pa tako i Zijadić kad govori ono za što unaprijed zna da je neostvarivo.

IZ OVE KOŽE SE NE MOŽE

Stoga, ne samo stanovnici povijesne jezgre, već svi stanovnici Grada Dubrovnika, moraju konačno shvatiti da žive tu gdje žive, da iz ove kože svi zajedno ne možemo, da život u Dubrovniku i svakom njegovom pojedinom dijelu ima neki svoj specifičan problem i svojih prednosti i mana, a da, konkretno u ovom slučaju, Grad Dubrovnik ne može određivati koliku će cijenu na pojedini artikal staviti privatnik i hoće li nekom dati popust.

Kad je riječ o butigama, sličan problem čuti ćete i od stanovnika u Zlatnom potoku, oni butigu u samom naselju nemaju uopće, a nisu jedini, i jednako tako očekuju da im Grad taj problem riješi, pa kad Grad krene rješavati problem, onoliko koliko mu je u domeni djelovanja, da barem osigura prostor, da barem imaju butigu, dakle nije čak riječ ni o cijenama, onda nema nikog zainteresiranog da je otvori. Onda u Zlatnom potoku padaju u afane i Grad je kriv što nitko ne želi otvoriti butigu, i pri tome je nebitno tko je gradonačelnik, Mato, Andro, Dube ili Vido, Grad je uvijek kriv za što objektivno nije kriv. A eto, s druge strane mogao se naći netko poduzetan među stanovnicima Zlatnog potoka pa uzeti taj prostor koji je davao Grad i otvoriti butigu. No, nije, čekaju da to netko drugi uradi.

Nije bilo nikog zainteresiranog ni kad je Biskupija davala 80 kvadrata za otvaranje prehrambene butige na Svetoj Mariji za sto kuna mjesečne najamnine. Mogao je netko od ovih, koji su za govornicom iznijeli problem cijena, uzeti taj prostor u najam i otvoriti tu butigu. Kad je već javno istaknula cijene kao problem, evo npr. Dube Šimunović mogla je držati i prehrambenu butigu s nižim cijenama, ali nije, držala je godinama u Ulici od Puča butigu od „đinđa minđa”, rukotvorina i suvenira, kaže eto da afitava, dakle, poduzetna je žena, vjerujemo da bi onda dobro vodila i butigu od prehrambenih artikala na Svetoj Mariji. Ali eto, nije se ni ona niti bilo tko u Gradu odlučio za to. Čekaju da netko drugi to uradi.

NE GUBITE SVOJE I TUĐE VRIJEME

Ma ne napadamo ovdje te ljude, znamo dobro zašto nitko od njih nije uzeo nuđeni prostor i otvorio butigu na Svetoj Mariji - jer se ne isplati, znamo zašto nitko nije uzeo prostor za butigu u Zlatnome potoku – jer se ne isplati. No kad znaju da se ne isplati, kako očekuju od nekog drugog da to uradi?! To je čekanje Godota.

Stoga nije cilj kritika, cilj je ukazati na nešto sasvim drugo...

U ovom napisu krenuli smo cijenama, nastavili s isplativošću otvaranja trgovina u pojedinim područjima, a završit ćemo sa savjetom. Kada se organiziraju zborovi ili sastanci s građanima, kada imate priliku iznijeti svoje probleme gradonačelniku ili predsjedniku Gradskog kotara, bilo kome tko može riješiti neki problem, dajte čeljadi, fokusirajte se na ono što netko može riješiti i što je u nečijoj ingerenciji da rješava, kako u Gradu, tako i u ostalim gradskim kotarima gdje se na sličnim sastancima može jednako tako čuti svega i svačega. Neka takvi sastanci ne protiču u gubljenju vremena, makar vam i čičali.