Prikazujem sadržaj po oznakama: dds

Odrađeno je preslagivanje većine u Općinskom vijeću Općine Dubrovačko primorje gdje vladajuću koaliciju ili kako god taj dogovor nazvali sada čine četiri vijećnika HDZ-a i jedan DDS-a, istog onog DDS-a koji je donedavno davao podršku i tvorio većinu s vijećnicima nezavisne liste Vlaha Mozare u istom omjeru, naime i KLGB Vlaha Mozare ima četiri vijećnika.

Kad je riječ o DDS-u, s obzirom na to da je predsjednik stranke Pero Vićan sklon napuštanju svojih političkih partnera, i nije neko iznenađenje da je ostvario dogovor s HDZ-om o promjeni bandijere.

Vlaho Mozara od jučerašnje sjednice tako više nije predsjednik Općinskog vijeća, a umjesto njega to je novi DDS-ov vijećnik Zdenko Perušina, koji je u Vijeće ušao umjesto Pera Grošete.

Inače, do promjene je došlo i u redovima HDZ-a pa je umjesto Luke Mihovića u Općinsko vijeće ušao Ivo Lobrović.

Kako su Grošeta i Mihović bili i potpredsjednici, birali su se novi, te je tako za prvog potpredsjednika izabran Petar Kovačević (HDZ), a Petar Lončar (KLGB Vlaha Mozare) za drugog potpredsjednika.

dm

Na dnevnom redu 16. sjednice Županijske skupštine u petak prijedlog je gotovo potpuno novog Poslovnika o radu Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije. Iako naoko tehnički, akt je to koji uvelike određuje ulogu Skupštine i njezinih članova – izabranih predstavnika građana u donošenju odluka i upravljanju Županijom. - navodi danas županijski Most u priopćenju ususret sjednici Skupštine Dubrovačko – neretvanske županije.

„Prijedlog s kojim pred vijećnike dolazi aktualna vlast HDZ -a i DDS-a radikalno će smanjiti ulogu članova skupštine u postupku donošenja najvažnijih odluka za naše građane. Autori poslovnika ovim prijedlogom zorno pokazuju kako vide ulogu predstavničkog tijela u demokraciji po njihovoj mjeri: članovi Skupštine trebali bi biti 'glasačka mašinerija' koja dizanjem ruke potvrđuje volju stranačkog vodstva. U takvoj 'demokraciji', nakon što se postizbornom trgovinom formira većina, prestaje potreba za raspravom, prijedlozima, dijalogom... U njihovoj 'demokraciji' predstavnici gotovo polovice birača koji su glasali za ostale političke opcije prestaju postojati i s njima se nema potrebe konzultirati.

Konkretno, ovim se prijedlogom želi smanjiti vrijeme koje ostavljeno vijećnicima za raspravu o pojedinoj točki dnevnog reda smanjiti sa petnaest minuta u dva istupa, na pet minuta u jednom istupu. Ograničava se i prostor djelovanja klubova vijećnika kojima se također skraćuje vrijeme izlaganja, ali i oduzima dosadašnja mogućnost podnošenja amandmana na ključne akte tijekom sjednice. Ograničava se i otežava mogućnost podnošenja amandmana i od strane vijećnika, kao i mogućnosti izmjene dnevnog reda i postavljanja vijećničkih pitanja. Poslovnikom se apsolutno degradira i uloga Skupštinskih odbora koji temeljem zakona sudjeluju u pripremama odluka iz njihova djelokruga. Uloga im se svodi na savjetodavnu, te se više neće morati konzultirati pri donošenju odluka. Dodatno se umanjuje i formalno svodi na počasnu čak i uloga jednog od dva potpredsjednika skupštine koji se bira iz redova oporbe. Vjerojatno bi ukinuli i takav način izbora, da nije propisan zakonom.” - pišu iz Mosta.

„Jedina iznimka od 'ekonomičnosti' i 'učinkovitosti' kojima se pravdaju ove mjere je župan – koji bi predloženim poslovnikom i formalno postao središnja točka svih aktivnosti Skupštine. Sve što više nije dopušteno vijećnicima i klubovima vijećnika sada bi se i formalno omogućilo županu. Uz najdulje predviđeno trajanje uvodnih izlaganja u Hrvatskoj, neograničen broj izlaganja o svakoj točki dnevnog reda, neograničene mogućnosti manipulacija dnevnim redom i amandmanima, ovim će poslovnikom dobiti i ekskluzivan termin na početku sjednice kako bi "obavijestio nazočne o nekom važnom događaju, bez mogućnosti rasprave." Predloženi poslovnik na ovaj način ignorira zakonske uloge predstavničkog i izvršnog tijela i njihove međusobne odnose.

Jedino mjesto gdje župan mora postati ekonomičan su – odgovori na vijećnička pitanja. Naime, jedan od razloga zbog kojih je i oporba poticala na poslovničke izmjene jest praksa da se prvi sat vremena rada skupštine, umjesto na brojna pitanja vijećnika, većim dijelom utroši na županove odgovore, posebno na pitanja koja su unaprijed dogovorena sa stranačkim kolegama iz vladajuće većine. Tako je dosadašnja praksa župana bila da se "aktualni sat" pretvori u svoju konferenciju za tisak u kojoj je iznosio svoje stavove o aktualnim političkim pitanjima. To je vrijeme sada ograničeno na pet minuta po odgovoru.” - navode iz Mosta u priopćenju.

„Je li sveobuhvatna poslovnička reforma, iza koje će ostati tek mrvice prostora za djelovanje vijećnika, kako bi se zadovoljila zakonska forma, osveta župana za ovo ograničenje, ili tek želja većine da se u što većoj mjeri oslobode obveza slušanja prijedloga, drugih mišljenja i amandmana i prepuste stranačkoj stezi - možda nikad nećemo saznati.

Pozivamo vladajuće da demantiraju ove kritike tako što će povući ovakav prijedlog s dnevnog reda, zatražiti i pročitati prijedloge 37 vijećnika aktualnog saziva Skupštine, konzultirati struku i poslovnike ostalih županijskih skupština i pripremiti novi prijedlog za sljedeću sjednicu.

Ako na to ne pristanu, pokušat ćemo i ovaj put biti konstruktivni i amandmanima, koji su do izglasavanja ovog poslovnika još uvijek dopušteni, predložiti izmjene koje će omogućiti barem minimum dijaloga, predstavničke demokracije i sudjelovanja izabranih predstavnika građana u donošenju odluka Skupštine.

Kako dosadašnja praksa, pa i ovaj prijedlog poslovnika, pokazuju da naši prijedlozi vjerojatno neće biti niti razmatrani, možemo jedino obećati da se prema aktualnoj vladajućoj većini nećemo ponašati jednako bahato kada budu u oporbi, te da ćemo izmjenama ovakvog, nakaradnog poslovnika, omogućiti svim građanima Dubrovačko-neretvanske županije da, putem svojih predstavnika, sudjeluju u radu Skupštine, donošenju odluka o upravljanju njihovim javnim poslovima i njihovim proračunskim sredstvima.” - piše još u priopćenju Mosta Dubrovačko – neretvanske županije.

dpp

Ukoliko je ne sazove predsjednik Općinskog vijeća Vlaho Mozara, sjednicu u Dubrovačkom primorju sazvat će načelnik općine Nikola Knežić koji za Južni ističe kako s DDS-om o formiranju većine još nije razgovarao. No, spreman je, kaže, „sjesti za stol”.

Umjesto formalne koalicije, govori Knežić za Južni, „skloniji je programskoj suradnji”.

Prokomentirao je i mogućnost izvanrednih izbora u Primorju, a više o svemu možete čitati OVDJE.

dpp

Poznavajući politički modus operandi čelnika DDS-a Pera Vićana, čim je nakon lokalnih izbora u Dubrovačkom primorju postigao dogovor s Nezavisnom listom Vlaha Mozare, koja je u Općinskom vijeću osvojila četiri mandata, bilo je jasno da će ih kad tad preveslati.

Naime, nakon dvije godine Vićan je od Nezavisne liste zatražio da Mozara odstupi s mjesta predsjednika Općinskog vijeća Općine Dubrovačko primorje te da se na to mjesto izabere vijećnik iz DDS-a Zdenko Perušina, koji je u Vijeću zamijenio Pera Grošetu, nakon što je ovaj podnio ostavku.

Svjestan da će ga na idućoj sjednici HDZ uz pomoć DDS-a smijeniti s mjesta predsjednika Općinskog vijeća Općine Dubrovačko primorje, Vlaho Mozara ipak ističe kako je suradnja s DDS-om bila dobra.

Mozara je za Južni govorio zašto je, po njegovu mišljenju, Vićan odlučio presložiti Vijeće, odnosno prekinuti suradnju s Nezavisnom listom, a više možete pročitati OVDJE.

nm

Slavica Grkeš treba podnijeti ostavku na mjesto vijećnice u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika. Ne samo zato što je privatni sukob s Ivanom Michl bio povod njezinu ataku na ravnateljicu Dubrovačkih muzeja na sjednici Gradskog vijeća, već i zbog toga što se upustila u bespravnu gradnju u Gradu, u Kunićevoj ulici.

Anonimna pisma nikad ne bi smjela biti predmet ili povod raspravama u predstavničkom tijelu, a baš su jedno takvo pismo, adresirano na gradonačelnika i vijećnike u Gradskom vijeću, vijećnici DDS-a Jasmin Deraković i Slavica Grkeš pokušali iskoristiti ne bi li se na posljednjoj sjednici povela rasprava o ravnateljici Dubrovačkih muzeja Ivoni Michl. Jednostavno rečeno, Deraković je svojim pitanjem o anonimnom pismu samo trebao pomoći Grkeš da dođe na svoje – da se povede rasprava o Michl, da je Mato Franković pred javnosti izriba. Podao plan nije se ostvario, gradonačelnik, a kasnije i predsjednik Gradskog vijeća, takvu raspravu nisu dozvolili.

VLASNIK/VLASNICA LAŽNOG PROFILA NA FB-U OPSJEDNUT/A IVONOM MICHL

Ima jedan profil na Facebooku, lažni je, naravno, a njegov kreator kao da je opsjednut Ivonom Michl. Ta opsjednutost očito je plod nekog sukoba s ravnateljicom. Za vlasnika tog anonimnog profila moglo bi se reći da je najveći neradnik u tim muzejima. Moglo bi se reći da je sve ono za što proziva druge zaposlenike i ravnateljicu. Jer treba dosta vremena za hodati po Dvoru, slikavati svaku glupost i pisati postove o ravnateljici neradnici koja terorizira dio zaposlenika. Posao za koji je plaćen i odgovoran mora patiti dok je toliko fokusiran na ravnateljicu. Kreator tog lažnog profila vjerojatno je i autor anonimnog pisma koje je toliko zaintrigiralo samo DDS-ove vijećnike Derakovića i Grkeš, iako su ga dobili i gradonačelnik i svi drugi vijećnici.

Kad je u pitanju sadržaj tog pisma, iako mu je okosnica otkaz koji je ravnateljica Michl dala jednoj zaposlenici, autor se u njemu obrušava i na druge zaposlenike, sindikalnog povjerenika, kućnog meštra i pravnicu, koji su, prema njemu, bliski ravnateljici.

Jest da su rijetki, ali u ovoj zemlji ipak postoje određeni ljudi koji su iza svojih tvrdnji stali imenom i prezimenom. Puno su zbog toga izgubili, ali su u svoj borbi ustrajali jer su imali dokaze, jer su bili u pravu. Oni koji se kriju iza anonimnosti tek su obične kukavice, često i podli klevetnici.

GRADSKA VIJEĆNICA POSTALA MJESTO ZA OSOBNI OBRAČUN VIJEĆNICE GRKEŠ S RAVNATELJICOM MICHL

Grkeš se nije držala građevinske dozvole jer je krenula nadograđivati umjesto da rekonstruira. U tome bi i uspjela da je susjeda kuće, koju je Grkeš kupila preko svoje tvrtke Dominium travel, nije prijavila konzervatorima. Oni su tu nelegalnu gradnju zaustavili i naložili Grkeš uklanjanje nadograđenog viška kvadrata. Susjeda je Ivona Michl.

Taj višak kvadrata koji joj je Michl prijavom konzervatorima „oduzela”, Grkeš je bio povod da s ravnateljicom Muzeja konačno poravna račune. I to je, ako smatra da ima nekakvo pravo, mogla učiniti privatno, ali ne u Vijećnici i ne kao gradska vijećnica. Moć koja iz politike proizlazi Slavici Grkeš nije smjela biti sredstvo za obračun s Michl. Ni s Michl ni s bilo kime tko joj je nekad negdje stao na žulj.

Inače, ovaj obračun s Michl podsjeća na obračun DDS-a s negdašnjim ravnateljem Dubrovačkog simfonijskog orkestra Perom Šišom. Iste su pritužbe i argumenti, samo su se promijenile metode. A i povod je isti – osobna netrpeljivost.

IMA LI ETIČKI KODEKS SMISAO AKO GRKEŠ OSTANE U GRADSKOM VIJEĆU?

Gradsko je vijeće inače još 2021. usvojilo Etički kodeks nositelja političkih dužnosti u Gradu Dubrovniku. Prema tom Kodeksu, nositelji političkih dužnosti trebaju se pridržavati temeljnih načela poput zakonitosti i zaštite javnog interesa. Trebaju biti odani lokalnoj zajednici te dužnosti očuvanja i razvijanja povjerenja građana u nositelje političkih dužnosti i institucije gradske vlasti u kojima djeluju. Trebaju biti čestiti i pošteni te se izuzeti iz situacija u kojima postoji mogućnost sukoba interesa. Prema Etičkom kodeksu zabranjeno im je koristiti svoje dužnosti, odnosno ovlaštenja koja iz njih proizlaze u svrhu ostvarivanja osobnog interesa ili privatnih interesa drugih osoba. Navodi se i kako su osobno odgovorni za svoje postupke.

Taj Etički kodeks nije zakon pa nema ni prekršajne ni kaznene odredbe, ali ima moralnu težinu. Postoji i tzv. Etički odbor koji bi trebao nadzirati poštuju li gradski vijećnici Etički kodeks. Hoće li se zbog slučaja Grkeš taj Etički odbor sastati? Prekršila je puno njegovih odredbi, ali to se neće dogoditi jer uzdrmalo bi koaliciju HDZ - DDS, a ona mora biti stabilna do novih izbora.

Treba ponoviti kako je anonimno pismo Grkeš kao gradska vijećnica pokušala iskoristiti kako bi poravnala račune s ravnateljicom Muzeja s kojom ima privatni sukob. Treba naglasiti kako se Grkeš kao vlasnica tvrtke Dominium Travel upustila u nelegalnu gradnju u Gradu u Kunićevoj ulici, u Gradu koji štiti UNESCO. Sve i da nije krenula u gradskoj vijećnici obračunavati se s Michl zbog osobnih sukoba, već sama činjenica da se kao gradska vijećnica upustila u ilegalnu gradnju i to usred Grada, dovoljna je da zauvijek napusti vijećničke klupe. Ovako, ilegalna graditeljica danas - sutra odlučivat će o nekakvim prostornim planovima, prenamjenama zemljišta i sličnim odlukama i usput vjerojatno držati pokoju moralnu prodiku.

Slavica Grkeš treba podnijeti ostavku na mjesto gradske vijećnice, a ne učini li to onda je jasno da su navedeni obrasci ponašanja njoj normalni. Žalosno je što su njeni postupci normalni i svima onima koji je još uvijek nisu pozvali da podnese ostavku.

Inače, za rabote u Kunićevoj Grkeš bi mogla zaraditi kaznenu prijavu za oštećenje kulturnog dobra. Konzervatori, koji su joj naložili da objekt vrati u prvobitno stanje trebali su je podnijeti. Možda i jesu, a ako nisu, netko kome je Grkeš stala na žulj, mogao bi to učiniti. To bi u konačnici bilo i etički i pravedno!

Uz Srđ je Grad, Dubrovnik, nominalno, ima još dvije stranke koje nose dubrovački predznak – Vićanov Dubrovački demokratski sabor (DDS) i Raguževu Dubrovačku stranku (DUSTRA).

U Dubrovniku će se 6. studenoga održati izbori za vijeća gradskih kotara i mjesnih odbora. Osam je gradskih kotara i 17 mjesnih odbora. DUSTRA za te izbore ima samo jednu listu i to u Mjesnom odboru Luka šipanska, a DDS – niti jednu jedinu listu! Za usporedbu, srđevci kroz niz nezavisnih lista pod zajedničkim nazivnikom „Dajmo ruke” izlaze u sedam gradskih kotara, ali mora se reći da ni oni nemaju niti jednu listu za mjesne odbore. OK, nije se doduše niti očekivalo da će srđevci sastavljati liste u HDZ-ovim utvrdama u Gornjim selima, ali možda su se na otocima mogli aktivirati.

Ne bi bilo pošteno ne reći kako je predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž još u kolovozu najavio kako DUSTRA neće izlaziti na ove izbore, odnosno da je to upitno. Upitno se uistinu pretočilo na odluku da izađu samo u Luci Šipanskoj, a Raguž to objašnjava time da, prema njegovom mišljenju, kotari nisu važni sve dok nemaju vlastiti proračun s kojim bi mogli raditi i utjecati na promjene u svojim sredinama.

Takvo Raguževo tumačenje politike na ovom stupnju, na njenoj osnovnoj razini, krivo je koliko i točno. Kotarima bi se trebalo dati više ovlasti u provođenju pojedinih odluka, dati im proračun da ih mogu provoditi, time bi se uostalom i rasteretio rad Gradskog vijeća. U tom dijelu teško se ne složiti s Ragužem. Ipak, s druge strane oni imaju svoju važnost baš u komunikaciji prema Gradskom vijeću i donošenju odluka koje bi trebale iskazivati volju građana pojedinih kotara. Druga je stvar što (pre)često nedostaje iskrene suradnje ako je u Gradskom kotaru zastupljena jedna, a u Gradskom vijeću većinu ima druga opcija. Tu je već riječ o politikanstvu koje se u pravilu stavlja ispred brige za građane.

No, kakvo opravdanje ima Pero Vićan? U kolovozu je samouvjereno rekao kako DDS izlazi samostalno na ove izbore, a na koncu nema niti jednu listu. Pero Vićan diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu još u onoj bivšoj državi, a na koji način su u DDS-u pristupili ovom elementarnom stupnju lokalne politike, odnosno nisu joj pristupili uopće, možda bi bilo bolje da je završio Univerzitet „Džemal Bijedić” s kojim se često voli sprdati.

Nekakav Dubrovački demokratski sabor, stranka tako zvučna imena, pazi – Sabor, golema je to riječ, nije se uspjela skupusit da iznijedri barem listu – dvije u gradu po kojem se zove.

Ma skupsili bi nešto u DDS-u, ali u kotarskim izborima Vićana možda muči isto što i Raguža, „no money - no honey”. Ne odlučuje se u gradskim kotarima i mjesnim odborima niti o prenamjeni parcela u građevinsko zemljište, ne dijele se ni direktorska mjesta za pufice sa stražnjice, ne može se radom u gradskom kotaru čak nikoga niti uvaliti u neko upravno vijeće ili nadzorni odbor pa Vićanu i DDS-u valjda nije to baš nešto jako zanimljivo. U gradskom kotaru, tko hoće, može raditi samo da susjedstvu bude bolje, a u DDS-u očito u tome nisu našli svoj politički ili bilo kakav drugi interes.

Ususret tematskoj sjednici Županijske skupštine na čijem je dnevnom redu eventualno donošenje odluke o provođenju dopunskoga geološkog i hidrogeološkog istraživanja trasiranjem na cjelokupnom lokalitetu planiranog Centra za gospodarenjem otpadom na Lučinu razdolju, županijski vijećnik stranke Srđ je Grad Marko Giljača sumnja da će većina u skupštini podržati novo trasiranje.

Mišljenja je naime kako HDZ to neće podržati. Posebno je razočaran predsjednicom Županijske skupštine Terezinom Orlić (DDS). Ona je naime još u kampanji kao kandidatkinja DDS -a za županicu isticala kako će podržati novo trasiranje. No, nakon izbora je promijenila mišljenje.

- Zapravo je ovo je jedan legitiman pokušaj da se kroz Županijsku skupštinu donese odluka koju očekuju stanovnici Dubrovačkog primorja i školjkari iz Malostonskog zaljeva, ali i svi ono koji su zabrinuti za budućnost toga kraja. Županija ima priliku napraviti nešto dobro, ima priliku još jednom provjeriti pije li spužva vodu, odnosno propušta li krški teren dole do Malostonkog zaljeva i Bistrine. - kazao je Giljača, osvrnuvši se na prethodne istražne radnje.

- Prva su istraživanja rađena 80.-tih godina kad su hidrolozi trasirali kompletnu Trebišnjicu i već tada se pokazalo da voda iz Trebišnjice prolazi upravo ispod ovog područja kao što prolazi i na području od Plata do Neretve. Još 2008. u cilju izgradnje Centra za gospodarenje otpadom je rađeno trasiranje na lokaciji Grošetina jama kod Trnovice kada su se između 48 i 56 sati traseri pojavili u Malostonskom zaljevu i drugim mjestima što je još tada pokazalo da su izabrali katastofalnu lokaciju i to je trasiranje tada prihvaćeno i odustalo se od te lokacije i tražila se nova.
Kasnijim izmjenama Zakona o sanitarno zaštitnim zonama u trećoj sanitarnoj zaštitnoj zoni omogućilo se da centri za gospodarenje otpadom budu izgrađeni i predstavnik Hrvatskih voda je tražio novo trasiranje točno na lokaciji Lučino razdoblje. Županija ga je tada napravila, a stanovnici Trnovice, koji nisu imali povjerenja u to novo trasiranje, pratili su ga, vršilo se u krivom vremenu, odnosno u vrijeme kad nema dovoljno protoka voda. Bio sam na toj lokaciji i odgovorno tvrdim da tu nema nikakve jame koja pije vodu što su pokazale i fotografije na kojim se tada vidjelo da se kompletna boja razlila po okolnim livadama, a ne u neku jamu.
Traseri nisu nikad izašli, ali Županija se drži tog istraživanja od 2013. i ne želi slušati niti udruge, niti stanovnike, niti sve one koji su zabrinuti. Imamo čak i doktorsku disertaciju koja je pokazala da se radi o jednoj od tri najlošije lokacije koje postoje za centar za gospodarenje otpadom. Tu je preko 40 jama i ponora i nevjerojatmo je da su izabrali lokaciju kojoj je s jedne strane Neretva, Hutovo polje i Vjetrenica, a s druge strane obala. Ne zove se slučajno razdoblje, znači da nešto razdvaja. -kazao je Giljača.

- Tvrdoglavo idu dalje i tvrde da nema znanstvenih nikakve dokaza protiv te lokacije jer su gluhi da čuju sve ono što im godinama govore brojni znanstvenici i stručnjaci. Mi smo tražili kroz redovnu proceduru na prvoj sjednici da se napravi novo trasiranje i to isto su obećali svi kandidati za župane osim Nikole Dobroslavića. Je li DDS u međuvremenu promijenio priču i je li možda Pero Vićan prodao Dubrovačko primorje za mjesto svoje kćeri u Nadzornom odboru Zračne luke ili za neki drugi dogovor? Pitanje je radi li se o političkoj trgovini. Dakle na sjednici ćemo vidjeti koji su to argumenti vladajuće većine, ako ih uopće budu iznosili jer možda će župan samo ponoviti da oni imaju sve potrebne dokumente i reći da idu dalje projektom. - rekao je Giljača.

Zahtjev za sazivanjem tematske sjednice potpisalo je 13 oporbenih vijećnika pa je sasvim jasno da novo trasiranje bez podrške stranaka koje čine većinu ne može proći.

Dok sumnja da će vladajuća većina dat zeleno svjetlo za novo trasiranje, Giljača ističe kako od predsjednice Županijske skupštine Terezine Orlić, koja je u kampanji jasno isticala kako će insistirati na novim hidrogeološkim istraživanjima, konačno s javnosti podijeli te neke nove spoznaje koja ima, a zbog kojih je promijenila stav o novom trasiranju.

- Terezina Orlić je na prvoj sjednici pokazala je da je netko kome se više ne može vjerovati, jedno je govorila u kampanji, a drugo nakon kampanje. Nedavno je izjavila kako je saznala neke nove okolnosti pa bi bilo lijepo da te nove okolnost podijeli s javnosti, ali to nije učinila jer nema što podijeliti. Jedina nova okolnost je da javni natječaj za izgradnju Centra nikako da se provede. Eto oni čak ni ne uspijevaju izgraditi to što žele. a u međuvremenu su poskupili i građevinski radovi dva i pol puta, što nije njihova krivica, ali predimenzionirali su cijeli taj Centar. Financiranje ističe 31. prosinca 2023., a župan tvrdi da ima riješeno financiranje. Ne može ga imati jer za novo razdoblje ništa još nije potpisano. Vjerojatno će vlada u novom razdoblju ići na izravno financiranje što je moguće, ali kad imaš samo obećanje, ne možeš reći da imaš novo financiranje. - rekao je Giljača, naglasivši kako je trasiranje zadnja šansa da se izbjegne taj loš projekt.

- Puno je kontroverzi i loših strana tog projekta koji se uporno gura bez da se uopće posluša javnosti. Trasiranje je zadnja šansa da se odustane od te lokacije i da počnemo razmišljati o puno boljem sustavu gospdarenja otpadom. Ako baš mora biti MBO onda to mora biti na boljoj lokaciji. Treba uvesti sustav recikliranja, razdvajanja otpada i njegove ponovne uporabe kako bismo smanjili količinu otpada koja će uopće ići prema nekakvom centru za gospodarenje otpadom, a to nitko nije radio.- kazao je Giljača.

- Dakle, ne vjerujem da će HDZ i DDS dignuti ruke za nove istražne radnje, ali volio bih kad bi predsjednica Skupštine odlučila biti dosljedna u onom što je rekla biračima, a hoće li, to ćemo tek vidjeti. Barem da nas izvijesti koje su to nove okolnosti zbog kojih se predomislila oko novih istražnih radnji ili je riječ o političkoj trgovini jer ako ima neke nove informacije bilo bi dobro da ih svi mi znamo. - mišljenja je Giljača.

Osvrnuo se i na nedavne izjave kako će aerodrom kojega Trebinjci namjeravaju graditi u svom zaleđu ugroziti vodene tokove, a time i vodocrpilište kojim se Dubrovnik opskrbljuje vodom. Pitanje je naime zašto bi aerodrom u trebinjskom zaleđu ugrozio vodotokove, a Centar za gospodarenje otpadom na Lučinu razdolju ne bi, tim više ako se uzme u obzir da su dosadašnja istraživanja oprečna.

- To je dokaz licemjerstva Nikole Dobroslavića koji bi se malo bavio vanjskom politikom i tada su mu dobri argumenti koje mi iznosimo za Lučino razdoblje, a kad je riječ o njegovoj kući. odnosno Županiji, za koju je odgovoran jer je dobio povjerenje birača, tada isti ti argumenti ne valjaju i to pokazuje jedno farizejstvo i ništa drugo. - rekao je vijećnik SJG u Županijskoj skupštini Marko Giljača.

Iako formalne koalicije nakon lokalnih izbora u Gradskom vijeću nema, podjela političkog plijena ipak je počela. Naime, u većini gradskih tvrtki direktori se neće mijenjati, no, neke su smjene, odnosno promjene navodno već dogovorene i to očito prema stranačkoj, odnosno izbornoj kvoti razmjernoj broju mandata u Vijeću potrebnih za većinu, a time valjda i provedbu programa one programske suradnje koja bi u dubrovačkom predstavničkom tijelu trebala službeno biti na snazi.

Direktorima gradskih komunalnih društava ugovori ističu u rujnu pa su s onima koji će napustiti svoje pozicije već obavljeni razgovori. Većina će ih ipak ostati na svojim pozicijama, poput direktora Vodovoda Lukše Matušića, direktorice Vrtlara Alme Majstorović i direktora Čistoće Marka Ivekovića.

Tomislav Tabak tako više ne bi trebao biti direktor Sanitata. Ta je tvrtka naime „pripala” DDS -u pa će na njezino čelo vjerojtano doći direktor Boninova Marijan Dadić, doznaje neslužbeno Dubrovnikpress.hr. Odlaskom Dadića, Boninovo će i dalje ostati pod DDS -om pa bi za direktoricu te tvrtke, doznaje Dubrovnikpress.hr neslužbeno, mogla biti imenovana Antonela Svilarić, koja je inače zamjenica predsjednica Nadzornog odbora dubrovačkog Vodovoda.

Čelnik DDS -a Pero Vućan inače u kampanji nije lijepo govorio o Sanitatu, a niti o direktoru te tvrtke koju je nazivao monopolistom, iako su zapravo sve tvrtke u vlasništvu Grada monopolisti osim Vrtlara. No, Sanitat je zapravo tvrtka koja odlično posluje, tvrtka koja je pred izvedbom projekta rekonstrukcije gruške place i koju je Tabak odlično vodio.

Naime, u izvješću o poslovanju kojega je Tabak podnio Gradskom vijeću u rujnu 2020. za Sanitat je 2019. bila izvrsna poslovna godina u kojoj je to Društvo ostvarilo 29,7 milijuna kuna prihoda, što je bilo 13,1 posto više prihoda u odnosu na 2018. Dobit Društva iznosila je 3,1 milijuna kuna. Rashodi Sanitata u 2019. znosili su 25,9 milijuna kuna. Tabak je inače direktor koji je u Sanitatu smanjio rashode za plaće za milijun kuna na način da je u 2019. kad se poslovalo odlično, smanjio prosječnu netto plaću sa 7.797 kuna na 5.950 kuna. Sanitat je inače u rujnu 2020. imao 81 zaposlenog.

Kad je u pitanju poslovanje u 2020., prihodi Sanitata bit će zasigurno nešto manji zbog efekta krize izazvane pandemijom. Naime, tijekom prvog „lockdowna” Sanitat građanima nije naplaćivao parking, a izostali su i prihodi od naplate za zaustavljanje autobusa na Pilama.

S tri vijećnika, DDS -u kao koalicijskom partneru HDZ -a u Županijskoj skupštini pripalo je i mjesto predsjednice tog predstavničkog tijela. Prije negoli je izabrana za predsjednicu, Terezina Orlić prisegnula je za vijećnicu u novom sazivu Županijske skupštine.

Bivšu DDS -ovu kandidatkinju za gradonačelnicu Dubrovnika, bivšu vijećnicu u Gradskom vijeću, nedavno i kandidatkinju za županicu, podržalo je 29 vijećnika dok su Mostovi vijećnici prilikom glasanja ostali suzdržani.

Orlić je inače najavila novi pristup u radu Skupštine, a uz nju su iz DDS -a ušli Marko Vidović i Ivan Jelić.

Vidović je naime ušao umjesto Pera Vićana koji je svoj mandat stavio u mirovanje iz osobnih razloga.

nm

„Načelo s kojim smo krenuli u mandat je programski otvorena suradnja bez koalicija”, kazao je Marko Potrebica netom što je na konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća izabran za predsjednika. No, programska suradnja na kojoj će se temeljiti rad Gradskog vijeća ipak još nije jasno definirana. Ne znaju se programi na kojima će se ona temeljiti pa se u dijelu javnost jasno iznose stavovi kako zapravo u Dubrovniku nakon izbora imamo na snazi novi dubrovački dogovor. S druge strane neki od participanata u Gradskom vijeću već se u svojim uskim krugovima na kafe kružokama hvale kako su dobili dio plijena.

Nakon što je na Dan državnosti okončan drugi krug izbora, manje - više svi pobjednici redom su isticali kako će u svojim predstavničkim tijelima djelovati na osnovu programske suradnje. Pobjednici strankama koje su ušle u predstavnička tijela nisu nudili koalicije već su ih pozivali da se okupe na temelju programa. Primjerice, Možemo i SDP u Zagrebu isticali su kako neće biti formalne koalicije već će zajedno djelovati na osnovu programske suradnje. Doduše, Možemo i SDP u Zagrebu su usuglasili 28 programskih točaka na kojima će djelovati, surađivati.

Koalicije se naime mogu sklopiti prije i poslije izbora, a sklapaju se čisto radi većine koja će sutra kad se predstavnička tijela konstituiraju, izglasavanjem određenih odluka biti jamac stabilnosti neke vlasti. Zbog te stabilnosti sklapaju se i koalicijski ugovori u kojima se jasno podijeli izborni plijen, mjesta u resorima, tvrtkama i ustanovama. Mjesta na koja se po koalicijskom dogovoru postavljaju ljudi trebala bi služiti isključivo za provedbu političkih programa onih koji su na vlasti, ali to su prvenstveno mjesta kojima se trguje i nadasve ucjenjuje onoga tko je na vlasti. Mjesta su to na koja se uhljebljue stranačka vojska, simpatizeri i poslušnici od kojih većina nije niti kapaća provoditi neke programe, ali ih se uhljebi radi mira u kući.

U „modernoj” Hrvatskoj politici inače je običaj samo dokopati se plijena. Provedba politika koje imaju za cilj napredak, koalicijskim partnerima niti niti u primislima. Njihov je jedini cilj nasloniti se na onoga tko je osvojio najviše i iz njege izvlačiti korist. U dubrovačkoj politici taj je model usavršen od neposrednih izbora za gradonačelnika te se i dalje usavršava.

Gradonačelnik Mato Franković koji je tijekom prvog mandata kratko bio u koaliciji s DDS -om, u kojoj se valjda opekao, iako stvarne razloge razlaza nikad nije objasnio, odlučio je na početku drugog mandata koaliciju izbjeći. Ipak ne sa svima već samo s DDS -om. Tako je umjesto koalicije, Franković strankama koje participiraju u Gradskom vijeću ponudio programsku suradnju. No, on je sam nije konkretno definirao jer nakon izbora nije bilo sastanaka s političkim dionicima, nije se razgovaralo o programima i projektima, niti su oni jasno definirani, a programska suradnja bez jasno definiranih projekata ne može niti funkcionirati. Štoviše može biti uvod u goru političku korupciju od one u koja se događa u formalnim koalicijama jer u koalicijama su kvote jasne, u Frankovićevoj programskoj suradnji kvota nema, nikome ništa ne pripada, a svi su pozvani na suradnju temeljem programa.

Izbor predsjednika Gradskog vijeća ili predsjednika bilo kojeg predstavničkog tijela trebala bi biti tehnička točka, stvar političke kulture jer jasno je da predsjednika prvi predlaže onaj koji ima najviše mandata, u dubrovačkom slučaju HDZ. Za predsjednika Gradskog vijeća u prošlom sazivu od tadašnjih 25, na konstituirajućoj sjednici u lipnju 2017. glasala su 24 vijećnika. Četiri godine kasnije kandidat za predsjednika je isti, no akteri u vijećnici i nisu baš pa je Potrebicu od njih 21 podržalo 13 vijećnika.

Može li se iz potpore predsjedniku zaključiti da onih 13 koji su ga podržali čine tu programsku okosnicu? Naravno da može, no ni njih 13 nisu, barem ne javno, dogovorili temelje svoje programske suradnje.

DUSTRA je u koaliciji s HDZ -om i bez potpisa pa je njihova potpora Potrebici logična. Mada mu se u dijelu javnosti podrška Potrebici zamjera, jasno je zašto ga je podržao bivši gradonačelnik Andro Vlahušić. On naime nije tražio pozicije, mjesta u tvrtkama i ustanovama. Predložio je da se cijena karata za zidine izjednači s cijenom Du Carda. Franković je Vahušićev prijedlog prihvatio pa je DPDS -u uputio dopis u kojem ih poziva na sastanak. Doduše sve to oko izjednačavanja cijena za zidine još uvijek je na dugom štapu.

Što je poduprijevši Potrebicu dobio DDS? Dvoje vijećnika te stranke koji su prvi put u Vijeću Vićan je lako uvjerio da za Potrebicu dignu ruke, no on sam ostao je suzdržan uz glupo obrazloženje kako će uz prvu i zadnju točku u ovom sazivu Gradskog vijeća prilikom glasanja biti suzdržan.

Još od drugog kruga, od gradonačelnikove izjave o programskoj suradnji, dio javnosti, ali i dio političke oporbe, ističe kako će model djelovanja u Gradskom vijeću biti novi dubrovački dogovor.

Suautori tadašnjeg dubrovačkog dogovora bivši gradonačelnik Andro Vlahušić i bivši predsjednik Gradskog vijeća Niko Bulić ipak su u srpnju 2013. sastavili kakav takav tekst, kakav takav okvir tog modela djelovanja. Naveli su tada „kako taj dogovor nudi potpuno novu dimenziju predstavničke demokracije, za koju u Hrvatskoj dosad nije bilo razumijevanja zbog ideoloških podjela i partikularnih interesa političkih stranaka”.

Ma koliko se dijelu dubrovačke javnosti gadio, tadašnji dubrovački dogovor bio je transparentan. Znalo se naime da je formiran kako bi se preko Vijeća progurali interesi investitora oko golfa na Srđu. Uostalom, u tom se sporazumu ili dogovoru jasno navodilo kako su njegovi potpisnici „spremni zajednički poduprijeti veliki investicijski ciklus privatnih i javnih investitora kako bi odgovornim upravljanjem podigli investicijsku klimu i konkurentnost Dubrovnika i Hrvatske na višu razinu“.
Frankovićev model programske suradnje još nije izbrušen, nije definiran, nema jasne programske ciljeve pa ni kvote po poduzećima, tvrtkama i ustanovama, ako je njihova podjela zaista nužna, u konačnici, predstavnici stranaka koje su u Vieću, nisu niti pozivani na razgovore.

Dojam je zapravo kako će Vijeće od sjednice do sjednice funkcionirati u velikoj neizvjesnosti i kako će neki od dionika te programske suradnje uoči sjednica puno toga tražiti.
Hoće li im Franković dati? Iako mu ne nedostaje političkog umijeća i njemu će biti sve teže i teže balansirati sa željama i prohtjevima pojedinaca. Ako je programska suradnja tek paravan za podjelu plijena i političku korupciju, bolje da je formirana jasna koalicijska većina.