Prikazujem sadržaj po oznakama: europski parlament

Romana Jerković, ime i prezime je to koje većini žitelja Dubrovačko – neretvanske županije ne znači ništa, no riječ je o saborskoj zastupnici SDP – a, odrasloj na Pelješcu, u Lovištu, a do medicinskog fakulteta u Rijeci školovanoj u Korčuli, koju je život odnio daleko od ovog našeg kraja, a upravo ona, za koju nije nikad čula ni većina birača u Hrvatskoj bit će nova hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu nakon što ga napuste Englezi.

Inače, Romana Jerković, jedna od onih slabo uočljivih osoba u saborskim klupama, bila je svojedobno i zamjenica gradonačelnika Rijeke.

SDP će tako, ni kriv ni dužan, na račun Brexita dobiti još jedno zastupničko mjesto u Europskom parlamentu, odnosno s Romanom Jerković izjednačit će se po broju mandata s HDZ – om koji ima četiri zastupnika.

Inače, Romana Jerković svojedobno je dospjela i na listu deset „najsiromašnijih” saborskih zastupnika. Plaća u Bruxellesu zasigurno će joj pomoći da više ne bude na toj listi, „past” će i članstvo u pokojem odboru, a koji, od birača neizabrani sretnik ili sretnica, će je naslijediti na također primamljivoj klupi saborskog zastupnika/zastupnice u SDP – u još nisu odlučili.

D. Mladošić

Objavljeno u Aktualno
Utorak, 28 Svibanj 2019 19:55

Ima Vaso sto mana, ali je ovaj put u pravu

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković ne vidi nikakvu svoju odgovornost za rezultat HDZ-a na netom završenim izborima zastupnika za Europski parlament, a koji se u javnosti doživljava kao debakl. No, je li to baš tako?

Pod pritiskom da moraju pobijediti na izborima HDZ-ovci su se nakon izbora pogubili. Pogubio se i sam Plenković,koji se netom što je u izbornoj noći otkucala ponoć pred novinarima pojavio s itekakvim grčem na licu. Sve zbog dojma kako je HDZ-ov izborni rezultat katastrofalan pa se eto pojavio i nekakav „crni labud”.

HDZ-ov glavni analitičar i savjetnik premijera Robert Kopal tako se potpuno pogubio, jer nitko ne zna što je čovjek zapravo nakon izbora rekao. Računajući preferencije birača uz pomoć specijalnog analitičkog softvera previdio je tog famoznog „crnog labuda”. Nakon izborne noći pojasnio je medijima kako se „možda dogodilo nešto što ne znamo da ne znamo, nešto atipično”, okrivivši „crnog labuda” te dodao kako će, „kada nađemo odgovor na pitanje što ne znamo da ne znamo, to postati znamo da to znamo, a onda ćemo to povratno ugraditi u nove modele”.

Što je rekao, vjerojatno ni sam ne zna. Inače, „crni labud” obična je metafora za događaje koji se ne mogu predvidjeti ili objasniti, a postao je uvriježen nakon što su u Australiji 1967. pronađeni crni labudovi. Bilo je to veliko otkriće jer je do tada vladalo mišljenje da su svi labudovi na kugli zemaljskoj bijeli. Termin crnog labuda u novije doba popularizirao je bivši analitičar tržišta Nassim Nicholas Taleb, prema kojemu teorija crnog labuda označava neki događaj koji se nije mogao predvidjeti, a iza sebe je kad se dogodio, ostavio razorne posljedice u ekonomiji.

Netom okončani izbori za Europski parlament po HDZ su naizgled bili razorni, ali rezultat se itekako mogao predvidjeti. HDZ nije potaracao taj skriveni „crni labud” niti je potaracan. Jednostavno HDZ-u su se dogodili loši analitičari kojima ni najbolji analitički softverski sustavi nisu mogli otvoriti oči. Analitički softver nije ništa drugo doli obični računalni program koji će izračunati preferencije birača po prethodno obrađenim podacima prikupljenim na osnovu istraživanja javnog mijenja. Zato, prije će biti da su se obavještajni analitičar, ili narodski rečeno špijun Kopal i premijer Plenković, zaigrali sa tim svojim analitičkim sofverima i očekivali više nego što mogu postići, tako su i govorili pa je sad dojam da su potaracani. Jer ako Kopal ističe kako postoji jaka desnica, disperzije i puno listi za Europski parlament onda nije jasno čemu se sad čudi, ali je jasno da su se u HDZ precijenili, loše pratili trendove u zemlji i podcijenili radikalnu desnicu od koje se pokušavaju odcijepiti.

Na ovim izborima pobjednika zapravo nema, jer rezultat je jasan, postotci su na kraju puno manje bitni od mandata, a mandati su između dvije najveće stranke HDZ-a i SDP-a podijeljeni na jednak način, 4:4. Pri tome, HDZ ima jednak broj mandata kao i na prošlim izborima, a i samostalno više glasova.

Predviđali su HDZ-ovci sebi šest manadat, peti im je utekao zamalo i dobili su četiri. No, sam HDZ je na netom okončanim izborima osvojio nešto više glasova nego na onim 2013. te desetak tisuća više nego 2014. godine. Naime, istina je da je koalicijska lista koju je predvodio HDZ 2014. godine imala 140 tisuća glasova više, ali pri tome je Ruža Tomašić toj listi donijela oko 107 tisuća glasova, a Marijana Petir oko 42 tisuće glasova. Kada se oduzmu glasovi Tomašić i Petir HDZ je sa samostalnom listom, ove 2019. godine osvojio gotovo točno onoliko glasova koliko je imao i 2014. godine, odnosno čak desetak tisuća više.

Odmicanjem od radikalne desnice lista HDZ-a neminovno je morala izgubiti dio glasača, kakvi „crni labudovi” i slične gluposti, HDZ analitičari jednostavno nisu odradili svoj posao.

Inače već duže vrijeme novinske stupce pune članci o Plenkovićevu zaokretu HDZ-a. Taj zaokret nije samo podrazumijevao izmjenu pravilnika i akata te stranke već i njezino pomlađivanje, Plenkovićevo zaokruživanje prstenom njemu podobnih ljudi te vraćanje stranke na desni centar.

Stvarni zaokret malo je stavljen na čekanje zbog Europskih izbora na koje je HDZ izašao samostalno. Listu gotovo pa političkih anonimusa sastavio je baš Plenković. Nisu HDZ-ovci tom listom bili zadovoljni, Plenković je to znao i nije se obazirao. Na čelo liste stavio je mladog štrebera Karla Resslera o kojem hrvatska javnost zna tek da je on posinak Vladimira Šeksa. Drugo mjesto pripalo je Plenkovićevoj vjernoj sljedbenici Dubravki Šuici, a ostalih deset kandidata toliko je politički zanimljivo da im ni birači HDZ-a ne znaju imena. U posljednje vrijeme u prvi politički plan guranjem u medije pokušalo se profilirati još jednog tipičnog štrebera, saborskog zastupnika Tomislava Sokola koji u svojim medijskim istupima mlati štreberski nabubane političke floskule. Talenta za politiku nema, ali je kao štreber bez problema svladao dnevno – političke floskule.

No, i takva lista polučila je dakle jednak rezultat kao 2014. godine, HDZ je imao četiri zastupnika u EU parlamentu i opet će ih imati četiri. Dojam o porazu i matematika su tu suprotstavljeni, ali činjenice su činjenice kao što je i činjenica da su HDZ i Plenković krivi za uzlet radikalne desnice.

Bruna Esih, Željko Glasnović, Ladislav Ilčić, Hrvoje Zekanović? Nije li ih baš Plenkovič „stvorio”, stavio na listu za parlamentarne izbore i uveo u Sabor? Nije li, dok ih se jednog po jednog odricao, kao mudar političar trebao voditi računa da će se ti radikali organizirati i samim izlaskom na izbore oduzeti HDZ-u određeni broj glasova.

Znao je Plenković još u startu kampanje što se događa jer nije Dubravka Šuica zaludu u jednoj od TV emisija isticala kako je ona „najveća Hrvatica među Hrvatima”, baš kao što su njezini kolege s liste isto „veliki Hrvati”.
Prije će biti da je Plenković vukao vraga za rep. Za izborni rezultat koji nije onakav kakav je priželjkivao nisu mu krivi birači, ni šefovi županijskih HDZ-ovih organizacija, ni „ćelavi labud” Vaso Brkić kojega nije bilo u kampanji, nisu krivi ni mediji, ni crkva pa ni novi krivac Mislav Kolakušić.

Uz sav taj izborni ćušpajz, Plenković je dobro i prošao jer što bi bilo da su svi ti radikali na izbore izašli zajedno. Ako je Ruža Tomašić izračunala kako bi zajedno imali tri mandata, posve je logično postaviti pitanje bez koliko bi mandata prema tom scenariju ostalo HDZ-u, ali i SDP-u, jer postotci bi drukčije izgledali.

Naime, baš kao što je kazao Milijan Brkić „u HDZ-u trebaju biti ponizni, a ne bahati”. Ima Vaso sto mana, ali ovaj put je u pravu.

Objavljeno u Aktualno

"Ispravimo nepravdu, bio je izborni moto bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića tijekom izborne kampanje za Europski parlament, a kojim je, pozivajući birače da ga zaokruže kao nezavisnog kandidata na listi Reformista, zapravo želio ukazati na apsurdnost izbornog zakona prema kojemu se mogao kandidirati za Europarlament, predsjednika države, saborskog zastupnika, ali ne i za gradonačelnika Dubrovnika. Vlahušiću je u međuvremenu probacijski rok istekao pa na idućim izborima može istaknuti gradonačelniku kandidaturu, naravno ukoliko u naredne dvije godine ne bude pravomoćno osuđen za aferu Revelin.

Ipak, birači Vlahušića u ovoj kampanji nisu prepoznali. Reformisti su u Dubrovačko - neretvanskoj županiji osvojili 203 glasa, dok je Vlahušiću, kao 11. kandidatu na listi u Županiji povjerenje dalo 153, a u Gradu 126 birača. Dan poslije izbora Vlahušić za portal Dubrovnikpress.hr ističe kako je rezultat očekivan, odnosno da ga birači nisu zaokružili jer im je u kampanji jasno dao do znanja da ga mandat u Europskom parlamentu ne zanima.

- Jasno sam tijekom kampanje biračima poslao poruku da ne želim biti zastupnik u Europskom parlamentu u Bruxellesu pa me zato nisu ni podržali. Cilj kandidature bio je ukazati na apsurdnost izbornog zakona, nepravdu koja mi je učinjena na prošlim lokalnim izborima kada je izmišljen i usvojen zakon koji je imao za cilj eliminirati me iz izborne utrke. Dakle, to je razlog zašto me birači nisu podržali, zašto bi dali glas nekome tko ne želi u Europski parlament. - kazao je Vlahušić.

Bivši gradonačelnik Dubrovnika i bivši ministar zdravstva u Vladi Ivice Račana prokomentirao je izborni rezultat HDZ-a i SDP-a.

- HDZ je duboko desna stranka koja je tijekom kampanje biračima pokušala pokazati jedno drugo lice, lice umivenog HDZ-a, ali rezultati izbora pokazuju da u tome nisu uspjeli. Izborni rezultat pokazuje kako Andrej Plenkovičć nije uspio u reformi HDZ-a, očito je HDZ još uvijek daleko od HDZ-a kakvoga on želi. Nakon ovog rezultata neće mu biti lako u stranci pa je i pitanje što će s Milijanom Brkićem. Dakle, Plenković na ovim izborima nije uspio i on će se do parlamentarnih izbora baviti sam sa sobom umjesto da se bavi problemima u zemlji. - rekao je Vlahušić.

- SDP je ostvario odličan rezultat. Imali su najbolju listu i pokazali da mogu zatomiti svoje međusobne sukobe, motivirati birače i u konačnici ostvariti odličan rezultat. Pokazalo se da je Davor Bernardić povukao dobre poteze kada je dobio potporu Iva Josipovića i Mirele Holy. Puno je značila i potpora Zorana Milanovića koji je uoči izbora rekao da će glasati za SDP. Pred Bernardićem i Milanovićem su pregovori oko podrške Milanoviću u nadolazećoj predsjedničkoj izbornoj utrci. Nakon osvojena četiri mandata za Europski parlament SDP će sklopiti pakt s Milanovićem kao predsjedničkim kandidatom. Mislim da je Bernardić spreman na ozbiljan pakt s Milanovićem. - kazao je Vlahušić.

Objavljeno u Aktualno

Istraživanja javnog mijenja donedavno su upućivala kako bi netom osnovani Start Dalije Orešković mogao biti iznenađenje izbora za Europski parlament. No, startnu potporu birača od 3,4 posto u Startu nisu znali povećati. Njihov izborni rezultat ostao je zanemariv.

Kad su u pitanju rezultati u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, povjerenje Startu dalo je 496 birača. Osmi kandidat na Startovoj listi Pero Mrnarević u županiji je osvojio 89, dok ga je u Gradu Dubrovniku direktno zaokružilo 78 birača.

I dok HDZ-ovci na njegov račun danas zbijaju šale, komentirajući kako u svom Dubrovačkom primorju nije uspio osvojiti niti jedan glas, Pero Mrnarević im uzvraća kako njegov dom nije u Primorju pa tamo nije ni računao na glasove birača. Naglašava kako razlog zašto ga birači nisu prepoznali leži u činjenici da nije lopov, nije mijenjao GUP i PUP i nije podržavao projekt golfa na Srđu.

- Ja nisam doma u Primorju i ne čudi me što HDZ-ovci to ne znaju jer su nepismeni. Ja sam doma u Gradu, moj dom je u Dubrovniku i bilo bi dobro da u HDZ-u provjere moju adresu, kad se već time bave. Neka drugi put dobro provjere činjenice. Što se tiče mog rezultata, pa ja ne hapam, ne kradem, pa nije ni čudo što nisam tako ugledan kao oni. Oni misle da se uspjeh mjeri brojem glasova i pri tom nema veze ako i mrtvi izađu na birališta, ako glasaju pokojne babe i đedovi, to je njima normalno. - rekao je Mrnarević za Dubrovnikpress.hr.

- Kao nezavisni kandidat, intelektualac, bez ikakvih želja za sebe podržao sam listu Starta Dalije Orešković, netom osnovanu političku stranku koja je neokaljana i koja ima želju nešto napraviti, mijenjati sliku Hrvatske. Ja nisam zvao mrtve da glasaju, nisam se prodavao, nisam mijenjao GUP i PUP, nisam podržavao projekt na Srđu, nisam ničiji potrčkalo, interesne skupine me ne zanimaju, nemam to svoje interesno pleme i naravno da sam ja za HDZ luzer, ali s tim nemam problem. Mene brine gangrena duha u hrvatskom društvu u kojem birači ostaju doma, a politikom se bave ljudi koji to nikako ne bi smjeli. - kazao je Mrnarević.

Dubrovački akademski slikar Pero Mrnarević, odnedavno i umjetnički voditelj Lazareta- kreativne četvrti nije član niti jedne političke stranke pa tako ni Starta. Nedavno je inače poslao otvoreno pismo nositelju HDZ-ove liste Karlu Ressleru, u kojem je, između ostalog, napisao kako je iznimno sretan što se ukazao i progovorio u javnosti te prestao biti politički Yeti, o kojem se znalo samo da je posinak Vladimira Šeksa. U pismu je Ressleru naveo i kako se njegovim postavljenjem na čelo HDZ-ove liste zapravo širi mreža nepotizma u toj stranci te mu oštro spočitao kako noseći listu HDZ-a pristaje na farsu dok stotine mladih odlaze u pravcu Njemačke i Irske.

Nakon što je na prosvjedu protiv izmjene Trga maršala Tita u Zagrebu nosio transparent "Vratite Italiji Istru i Dalmaciju"pozvan je na obavijesni razgovor u DORH, a pozornost javnosti privukao je i žustrom raspravom s predsjednicom RH Kolindom Grabar Kitarović, kolegicom na doktorskom studiju politologije. Zanimljivo je istaknuti kako je Mrnarević na rang list za upis doktorskog studija na Politologiji bio prvi, a Grabar Kitarović treća.

Objavljeno u Aktualno

Lista HNS-a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji osvojila je 396 glasova birača dok je šesta kandidatkinja na toj listi Nataša Gabričević na razini Županije dobila 91 preferencijalni glas, a na razini Grada direktno ju je zaokružilo 57 birača. Gabričević za portal Dubrovnikpress.hr ističe kako je HNS, kad su u pitanju euroizbori, ostvario najbolji rezultat dosad, a nije nezadovoljna ni svojim osobnim rezultatom.

- Jučerašnji izbori su potvrdili malu izlaznost, a što se tiče HNS-a, ovo je naš najbolji rezultat ostvaren na izborima za Europski parlament. Naime, na prvim izborima osvojili smo 9 000 glasova, na drugim 18 000, a jučer smo osvojili skoro 39 000 glasova birača, što pokazuje uzlazni trend HNS-a. - kazala je Gabričević, naglasivši kako konačni rezultati netom okončanih izbora za Europarlament pokazuju kako je došlo vrijeme da liberalne opcije sjednu za pregovarački stol.

- Ovi su izbori pokazali kako je definitivno došlo vrijeme da se liberalne građanske opcije ujedine, a što smo mi poručivali još prije nekoliko mjeseci. Jučerašnji izborni rezultati potvrdili su da smo bili u pravu. - kazala je Gabričević, prokomentiravši rezultat HNS-a i svoj osobni ostvaren u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Gradu Dubrovniku.

- Rezultat u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je na razini rezultata s prvih izbora za Europski parlament. Istina jest, na drugim smo izborima imali nešto bolji rezultat. Kad je u pitanju rezultat koji sam ja kao kandidatkinja ostvarila na listi HNS-a, moram iskreno reći da nisam ni vodila osobnu kampanju jer smo u našoj Županiji odlučili podržati listu i njezina nositelja Matiju Posavca pa tako nisam imala velika očekivanja po pitanju preferencijalnih glasova koje sam osvojila. - kazala je Gabričević.

Nataša Gabričević inače je bivša direktorica dubrovačke Čistoće. Nedavno je od Miha Obradovića preuzela čelno mjesto u dubrovačkom HNS-u.

Objavljeno u Aktualno

Na netom završenim izbora za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu od kandidata iz Dubrovnika mandat je osvojila jedino Dubravka Šuica (HDZ) kojoj je to ujedno treći put da ulazi u Parlament, odradila je jedan nepuni, promatrački i jedan puni mandat.

Šuica je bila druga na listi HDZ-a i ujedno jedina uz nositelja Karla Resslera prešla preferencijski prag od deset posto. Ressler je imao 21,72, a Šuica 13,01 posto glasova birača HDZ-a na razini cijele države. No, kako su Šuica i ostali kandidati iz Dubrovnika prošli lokalno, u Dubrovniku i Dubrovačko – neretvanskoj županiji.

KAKO SU DUBROVAČKI KANDIDATI PROŠLI U ŽUPANIJI I GRADU

Prema privremenim rezultatima u Dubrovačko – neretvanskoj županiji Šuica je imala najviše na listi HDZ-a, 4 054 glasa ili 34,90 posto birača te stranke. U Gradu Dubrovniku Šuica je osvojila 1 422 glasa, 269 glasova više nego 2014. godine.

Mizeran rezultat ostvario je bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić koji se kao nezavisni natjecao na listi Reformista. Na razini Županije dobio je 153, a u Gradu Dubrovniku 126 preferencijalnih glasova.

Više od Vlahušića osim Šuice imao je i Mato Tomljanović na listi Mosta, on je u cijeloj Županiji osvojio 319, a u Dubrovniku 206 glasova.

Nataša Gabričević (HNS) i Belka Elezović (HSLS) osvojile su po 91 glas u cijeloj Županiji dubrovačko – neretvanskoj pri čemu je Gabričević dobila 57, a Elezović 62 glasa u Gradu Dubrovniku.

Sljedeći je bio Pero Mrnarević na listi Starta s 89 glasova na razini Županije od kojih je 78 dobio u Dubrovniku, a Viktorija Knežević na listi stranke Pametno imala je 46 glasova na razini Županije od kojih 33 u Gradu Dubrovniku.

Na izborima je bilo još troje kandidata iz Dubrovnika koji se nigdje nisu javno oglasili da su se kandidirali. Tako je Nada John na listi Hrvatske demokršćanske stranke imala 12 glasova u Županiji od toga pet ih je dobila u Dubrovniku. Nikica Nadramija na listi Radničke fronte i SRP-a dobila je devet glasova u Županiji od kojih osam u Gradu. Niko Kesovija bio je kandidat na listi stranke Snaga i dobio je 20 glasova u Županiji, a 16 u Gradu Dubrovniku.

KAKO SU PROŠLE STRANKE U ŽUPANIJI I GRADU...

Stranački, HDZ je osvojio najviše glasova u Županiji dubrovačko – neretvanskoj, 11 613 (34,39 posto), zatim slijedi SDP s 5 646 glasova (16,71 posto), pa Most s 3 718 glasova (11,01 posto), koalicija Hrast – HKS – HSP AS – UHD s 3 243 glasa (lista na kojoj je Ruža Tomašić) itd.

Osim već spomenutih HDZ-a i Mosta koji su imali kandidate iz Dubrovnika, od ostalih stranka s kandidatima iz Grada, najbolje je u Dubrovačko – neretvanskoj županiji prošao Start sa 469 glasova na desetom mjestu (1,38 posto), HNS i HSLS mjesto ispod su imali po 396 glasova (po 1,17 posto), a lista stranke Pametno na 14. mjestu imala je 315 glasova (0,93 posto). Od stranaka s kandidatima iz Dubrovnika Reformisti su imali 203 glasa u cijeloj Županiji (0,60 posto) na 16. mjestu. Snaga je dobila 107 glasova (0,31 posto), Hrvatska demokršćanska stranka imala je 68 glasova (0,20 posto), a lista Radničke fronte i SRP-a 62 glasa (0,18 posto)

U Gradu Dubrovniku HDZ je također bio najbolji s 3 001 glasom (29,68 posto), SDP je imao 1 762 glasa (17,42 posto), koalicija Hrast – HKS – HSP AS – UHD na trećem mjestu 957 glasova (9,46 posto), lista Mislava Kolakušića 777 glasova (7,68 posto), pa tek onda Most 718 glasova (7,10 posto) itd.

U Gradu Dubrovniku uz spomenute HDZ i Most, od stranaka koje su imale kandidata iz Grada najbolje je, kao i na razini županije, prošao Start s 255 glasova (2,52 posto) na desetom mjestu, zatim Pametno na 12. mjestu sa 151 glasom (1,49 posto), Reformisti su mjesto ispod sa 143 glasa (1,41 posto), a HNS na 14. mjestu sa 119 glasova (1,17 posto) te HSLS s 83 glasa (0,82 posto) na 16. mjestu. Snaga je zaslužila povjerenje 57 birača (0,56 posto), Radnička fronta i SRP 29 (0,28 posto), a Hrvatska demokršćanska stranka 23 (0,22 posto).

Na izbore je u Dubrovačko – neretvanskoj županiji izašlo 32,43 posto birača, a u Gradu Dubrovniku 26,73 posto.

Kakav rezultat su kandidati iz Dubrovnika postigli ukupno na razini cijele Republike Hrvatske možete pročitati OVDJE.

Objavljeno u Aktualno
Petak, 24 Svibanj 2019 11:33

Sedam želja, puno ega, malo nade

U nedjelju će se održati izbori za Europski parlament, a među kandidatima koji se natječu za mandat zastupnika u novom sazivu tog europskog zakonodavnog tijela je i sedmero njih iz Dubrovnika. Među njih sedam i više je nego jasno da će samo HDZ-ova Dubravka Šuica osvojiti mandat. Iako su euroizbori biračima posve nezanimljivi pa je time i njihova izlaznost mala, pitanje je što je svih tih sedam eurokandidata tijekom kampanje učinilo ne bi li motivirali birače, odnosno povećali izlaznost birača koja bi prvenstveno njima kao kandidatima išla u prilog, a odnosi se to na sve kandidate pa i na Dubravku Šuicu koju će u Europarlament odvesti konačni skor HDZ-ove liste, umjesto da putem preferencije dobije povjerenje birača.

Većina od sedam kandidata iz Dubrovnika ne mogu osvojiti dovoljan broj glasova za predsjednika kućnog savjeta, a kamoli zastupnika u Europarlamentu. Neki od tih kandidata nemaju pojma ni što je to Europska unija. Da ih slučajno pitate što je ne bi se odmakli dalje od one rečenice kako je ona zapravo proizašla iz unije ugljena i čelika iz ranih pedesetih godina prošlog stoljeća. Većina ih vjerojatno ne bi znala odgovoriti ni na pitanje banalno poput onoga koliko je zastupničkih mjesta u Europskom parlamentu.

Iako bi bilo zanimljivo čuti što dubrovački kandidati misle o Schengenu, uvođenju eura, migrantskoj politici, europskoj sigurnosti, stvaranju zajedničke vojske i policije te unije, odlasku 14 posto radno sposobnog stanovništva iz Hrvatske u EU zemlje, vanjskoj politici te Unije, pridruživanju zemalja iz okruženja koje će po svoj prilici dugo čekati da im se otvora ta vrata Europske unije, europskim perspektivama općenito, to se nije dogodilo. Zašto? Pa zato što su dubrovački eurokandidati vješto izbjegli pa čak i dojučerašnja zastupnica Šuica.

Bilo je za očekivati da će Šuica, koja je dobar dio kampanje provela u Dubrovniku, održati konferenciju za novinare na neku od brojnih europskih tema, ali nije, a nije imala ni potrebe jer čemu držati pressice kad će je ionako u Europarlament odvesti rezultat koji će ostvariti HDZ-ova lista.

Nešto je o europskim perspektivama govorio Andro Vlahušić. Bivši gradonačelnik barem je održao dvije konferencije za novinare. S njegovim stavovima o budućnosti te Unije ne moramo se slagati, no on ih je barem iznio javnosti. Inače, Vlahušić ni ne računa da će postati eurozastupnik. Neovisni je kandidat na listi Čačićevih Reformista samo kako bi ukazao na apsurdnost hrvatskog izbornog zakonodavstva prema kojemu se može kandidirati za europarlamentarca, saborskog zastupnika, pa čak i predsjednika države, ali ne može istaknuti kandidaturu za gradonačelnika Dubrovnika. Doduše, sad i to može jer mu je istekao probacijski rok, odnosno konačno je odslužio kaznu za aferu Šipan.

Nataša Gabričević (HNS), Belka Elezović (HSLS), Viktorija Knežević (Pametno), Pero Mrnarević (Start), Mato Tomljanović (Most), jesu li se oni predstavili biračima u Dubrovniku čije glasove toliko priželjkuju? Neki od njih su nešto po medijima istupali, neki su nešto i pričali o toj Uniji dok su neki od svih europskih problema eto najviše zabrinuti zbog Pelješkog mosta.

No, jesu li se ti kandidati međusobno sučelili? Veliko sučeljavanje sedmero dubrovačkih eurokandidata nije zabilježeno. Nitko na njemu nije inzistirao. Među tim je kandidatima puno njih u najboljim godinama za početak bavljenja politikom, ali nitko od njih kampanju nije u potpunosti iskoristio kako bi na sebe skrenuo pozornost javnosti.

Nije se dogodilo ni ono najiščekivanje sučeljavanje Dubravke Šuice i Andra Vlahušića, dvoje bivših gradonačelnika Dubrovnika koji se, sudbina je htjela, utrkuju za Europski parlament. Jest da se navedeni dvojac oko puno toga slaže, da o golfu na Srđu dijele isto mišljenje, ali nije valjda da jednako gledaju i na europske probleme. Bilo bi zanimljivo vidjeti gdje se to taj dvojac u stavovima razilazi, ali to nismo doživjeli jer lokalnim televizijama takvo sučeljavanje iz raznoraznih razloga nije zanimljivo.

Umjesto pred svjetlima reflektora, dubrovački su kandidati svoje stavove iznosili u bljedunjavim intervjuima, a neki od njih nisu se ni to usudili. Kad već nisu u stanju javno govoriti o euro temama, kad u svoje kampanje nisu uložili ni 10 svojih vlastitih kuna, kad neki od njih ni sami ne znaju zašto su kandidatima na listama, imaju li razloga očekivati da će ih netko od njihovih sugrađana u nedjelju zaokružiti?!

Ali baš te glasove itekako svaki od njih priželjkuje, posebice one preferencijalne na kojim će mnogi, unatoč njihovim očekivanjima podbaciti. Inače, ti preferencijalni glasovi na euroizborima ništa ne govore, ali nekima od sedmero dubrovačkih kandidata itekako su važni za njihov ego, a ego je nekima toliko velik da još nisu shvatili da su njihova imena na listama poslužila samo za popunjavanja kvote, odnosno zadovoljavanja uvjeta kako bi neke od stranaka uopće mogle izaći na izbore.

Objavljeno u Aktualno

Ispravite nepravdu, zaokružite broj 11 na listi 19, moj je slogan za izbore za Europski parlament jer sam ja jedini čovjek u Europskoj uniji koja broji više od pola milijarde stanovnika, radi kojega je nacionalni parlament donio zakon kako bi mu zabranio kandidiranje na lokalnim izborima, kazao je na konferenciji za novinare nezavisni kandidat na listi Reformista Andro Vlahušić.

- Kandidat sam za Europski parlament, moja je kandidatura prošla DIP i dobila sve potrebe suglasnosti. Na listi Reformista sam nezavisni kandidat jer smo je Ratko Čačić i ja tako dogovorili. Ovom kandidaturom želim dokazati kako pobjeda lokalnog HDZ-a i aktualnog gradonačelniku Dubrovniku nije utemeljena na slobodnoj volji građana nego na političkom progonu pojedinca samo zato da ne dobije lokalne izbore. Nikad niti jedna od zemalja EU-a nije donijela sličan zakon da eliminirala jednog čovjeka. Stvar je jasna, da sam bio kandidat u prvom bi krugu bio izabran za gradonačelnika. - kazao je Vlahušić.
vleutekst2Osvrnuvši se na stanje u prometu u Gradu, kazao je kako prometne projekte treba realizirati sredstvima iz Eu fondova.

- Svjedoci smo da nakon rješenja križanja na Ilijinoj glavici te Domu zdravlja nema više gužvi. Nema gužve ni u Gružu, osim kod place, a jedini trajni problem ostao je Lapad i tamo je gužva jer nije napravljena Lapadska obala s dva smjera. Kad je u pitanju pojas oko povijesne jezgre, problem problem je područje od Zagrebačke do Boninova. Svi prometni projekti u mom mandatu temeljili su se na znanosti, tvrtka Promel je brojao promet, a kontrolirao ih je Prometni fakultet, dok je prometnu studiju napravio Građevinski fakultet. Cijelo se vrijeme zalažem da se sva prometna rješenja u Gradu financiraju kroz EU fondove jer oni su tu da povećaju kvalitetu života ljudi u Gradu. - kazao je Vlahušić.

Predložio je da se oko povijesne jezgre uvede zona ograničenog prometovanja.

- Problem je što smo povijesnu jezgru, veličine 5 hektara, prenapučili. Zaludu svi brojači posjetitelja, sva moguća pravila i konopi koje smo skraćivali i produživali i ja i Mato, dok u jednom trenutku dovodimo veliki broj ljudi u Grad. Rješenje koje su pametni ljudi i gradovi učini prije nas, prvenstveno Italija, jest zona "traffica limitata". U nas bi to bila zona prometovanja oko povijesne jezgre u koju s automobilima mogu ulaziti samo lokalni stanovnici, nitko drugi, posjetitelji ne mogu, turisti ne mogu, nema čak ni taksista, a dostava se vrši u ograničenom vremenu i to bi značilo da imamo Grad za sebe. - rekao je Vlahušić, ponudivši prometno rješenje za koje smatra da bi riješilo čep oko Grada.
vleutekst- Prolazak Zagrebačkom ulicom po modelu koji smo napravili je relativno jednostavan, Volantinova ulica je spreman projekt, ima sve potrebne suglasnosti za rekonstrukciju ceste. Kad bi se ona rekonstruirala vrtili bismo se u suprotnom smjeru. Bio bi semafor na Ilijinoj glavici do ulaza u Zagrebačku, dobili bi treću traku, jednu za garažu, srednju za dubrovačke registracije i one s dozvolom, a treću, odnosno lijevu traku za autobuse i tu bi se nalazio semafor koji bi regulirao prolaz autobusa. - kazao je Vlahušić.

Problemi u prometu, dijelom bi se, kazao je, riješili i izgradnjom putničkog terminala u Gružu.

- Da se nije rušio proračun, terminal u Gružu s 520 parkirnih mjesta bi bio napravljen i s njim bi upravljali isti oni koji upravljaju terminalom Gaženice u Zadru, Global Ports Holding, kojemu su predsjednica Republike i general Ante Gotovina, dvije najveće moralne vertikale u zemlji, dali potporu, došli su ih pozdraviti. Zašto su ga onda u Dubrovniku izbacili kao državnog neprijatelja, to nitko živ ne zna, s tim da je u Zadru terminal izgrađen kreditom RH, Vlada je uzela kredit, napravila ga i platila oko 250 milijuna kuna, raspisala natječaj za koncesiju na koji se Global Port jedini javio, kao što se jedini javio i u Dubrovniku. A zašto se se jedini javili, pa zato što imaju terminale u Veneciji, Barceloni i drugim gradovima na Mediteranu, pa tko će se onda drugi javiti ako ovi upravljaju s početnim i krajnjim dijelom tog bazena? - pitao je Vlahušić.
vleutekst3Kazao je i kako su projekti koje aktualna vlast provodi na energetskoj obnovi sredstvima iz EU fondova aplicirani za njegova gradonačelničkog mandata.

- Proces od aplikacije do dobivanja sredstava iz fondova traje dvije do tri godine. Kad bi danas s UNESC.-om napravili projekt upravljanja povijesnom jezgrom, trebalo bi minimalno tri godine da se odobri i raspiše natječaj, dakle to je petogodišnji proces. Svaka čast gradskoj upravi što nastavlja projekte započete prije nego što su oni došli. Ni pročistač nije projekt ove gradske uprave, a prije dvije godine su svi njegovi dijelovi, uključujući i sve šarafe, došli u Grad i nije mi jasno zašto im trebaju dvije godine da ga završe. - rekao je Vlahušić, koji također smatra da je aktualna gradska uprava obmanula branitelje. .

- Odlukom ove gradske uprave 43 invalida Domovinskog rata dobit će stanove. Znači, ne gradimo stanove za mlade nego smo ukrali invalidima Domovinskog rata 63 stana i bit će zanimljivo vidjeti kad se objave liste prvenstva koje će to mlade dubrovačke obitelji useliti u njihove stanove. Baš me zanima kako će reagirati HVIDRA- i branitelji dok neki novi klinci budu uzimali stanove invalida Domovinskog rata. Nisam siguran kako će to završiti, a u Dubrovniku treba riješiti stambeno pitanje za oko 150 branitelja. - rekao je Vlahušić.

Ususret euro izborima najavio je i izlazak na nacionalne izbore s nezavisnom listom, ali i na lokalne 2021
-Ovo je najniža razina izbora, pokazivanje da sam živ i najava izlaska na nacionalne, u 10. izbornoj jedinici, a potom i na lokalne 2021. Mene jedino zanima Dubrovnik, moj politički interes nije hrvatska politika, nije niti Bruxelles jer ne želim ići tamo, mene zanima samo moje dvorište, Dubrovnik i ljudi koji u njemu žive. Na izbore ću izaći s Nezavisnom listom Andra Vlahušića koja će se zvati Andro i prijatelji, a nastala je na platformi Dubrovnika bez zabrana. - rekao je Vlahušić.

Objavljeno u Aktualno

Rok za predaju izbornih lista za izbor zastupnika/zastupnica u Europski parlament, koji se održavaju u Hrvatskoj treći put, ističe u utorak u ponoć. Zasad, a i sasvim sigurno da će ostati na tome, iz Dubrovnika stiže čak sedam kandidata/kandidatkinja.

Sasvim očekivano na listi HDZ-a je dosadašnja i aktualna europska zastupnica Dubravka Šuica, na drugom mjestu.

Iznenađenje je kandidatura bivšeg gradonačelnika Dubrovnika Andra Vlahušića koji će se kandidirati na listi Narodne stranke – reformista iako nije član stranke.

Iz dubrovačkog HNS-a prvi put daju kandidatkinju za Europski parlament, a to je Nataša Gabričević, predsjednica dubrovačkog ogranka, na šestom mjestu liste.

Ponovo se politički aktivirala i Viktorija Knežević koja je na listi stranke Pametno, također na šestom mjestu.

Mato Tomljanović dubrovački je kandidat Mosta, na desetom mjestu na listi.

Jednako tako na desetom mjestu na listi HSLS-a je predsjednica dubrovačkog ogranka te stranke Belka Elezović.

Na listi Starta, na osmom mjestu je Pero Mrnarević.

Prvi izbori u Hrvatskoj su održani netom nakon pristupanja Europskoj uniji, 2013. godine, a mandat je tadašnjima zastupnicima trajao godinu dana s obzirom da su 2014. godine bili redovni izbori za sve zemlje EU, pa tako i Hrvatsku. Europski izbori inače se održavaju svako pet godina.

Ove izborne godine birači će u Hrvatskoj izaći na birališta 26. svibnja, a kampanja počinje 11. travnja. Na listićima birač može zaokružiti i kandidata/kandidatkinju na listi koju je zaokružio i tako mu dati preferirani glas. U cijeloj Europskoj uniji bit će izabrano 705 zastupnika/zastupnica od kojih 12 mjesta pripada Hrvatskoj, jedno više nego na izborima prije pet godina.

Objavljeno u Aktualno
Četvrtak, 04 Travanj 2019 15:02

Tko će zabiti bolji eurogol, Šuica ili Vlahušić?

Nataša Gabričević, Belka Elezović, Pero Mrnarević, Mato Tomljanović i Andro Vlahušić. Kandidati su s dubrovačkog područja koji će se na raznoraznim stranačkim listama natjecati na euroizborima. Iako HDZ svoju listu s 12 imena još nije objavio posve je jasno da će se na njoj naći aktualna europarlamentarka Dubravka Šuica. Po još uvijek neslužbenim informacijama Šuica bi trebala predvoditi HDZ-ovu listu.

Od šest kandidata s dubrovačkog područja najviše šansi da u novom sazivu Europskog parlamenta dobije svoje mjesto ima upravo Dubravka Šuica. Kako predizborne ankete ne predviđaju prolaz Reformista na euroizborima Andro Vlahušić teško će u Europski parlament. No, on je i sam istaknuo kako ga mjesto u tom tijelu niti ne zanima već je rekao da mu je cilj tijekom kampanje ukazati na apsurdnost hrvatskih zakona prema kojima se može kandidirati na euroizborima, a ne može na lokalnim, iako nakon isteka rehabilitacijskog roka i to sad može. U svakom slučaju, budući da se na euroizborima može i preferencijalno glasati bit će zanimljivo pratiti konačni izborni „score” bivših gradonačelnika Dubrovnika Andra Vlahušića i Dubravke Šuice.

Dubravka Šuica, na euroizborima 2014. godine kao druga kandidatkinja na listi, pozicionirana odmah ispod Andreja Plenkovića, osvojila je na nivou države 15 776 ili 4,23 posto preferencijalnih glasova birača. No, i Šuicu i Plenkovića koji je tada pobrao nešto više od 70 tisuća glasova birača, pomela je tada šesta kandidatkinja Ruža Tomašić sa 107 206 glasova birača.

Na razini Dubrovačko-neretvanske županije Šuici je potporu dalo 2 939 ili preferencijalno 19,97 posto birača. U Gradu Dubrovniku njezin je rezultat iznosio 1 153 glasa, odnosno izravno ju je zaokruživši preferencijalno poduprlo 29,36 posto birača.

Zanimljivo je istaknuti kako je od Šuice i na razini Županiji kao i na razini Grada Dubrovnika nešto više glasova osvojio SDP-ov kandidat Tonino Picula.

Može li Vlahušić bolje od Šuice? Tko će zabiti bolji eurogol? Euroizbori birače u Hrvatskoj u principu i ne zanimaju previše pa se zbog iznimno male izlaznosti ne mogu uspoređivati s drugim izborima, pogotovo ne s lokalnima, ali svakako će biti zanimljiv konačni ishod tih izbora, odnosno broj preferencijalnih glasova koje će osvojiti Šuica i Vlahušić, odnosno tko će ih od njih dvoje osvojiti više.

Bivši gradonačelnički dvojac Dubravka Šuica i Andro Vlahušić, svakako su imali oscilacija u odnosima, ali teško bi se moglo reći da su ikada bili pravi politički rivali, osim u vrijeme kampanje 2009. kada je to političko rivalstvo bilo glumljeno i sa Šuičine i s Vlahušićeve strane.

Nešto malo je Vlahušić, nakon što je na prvim neposrednim izborima 2009. izabran za gradonačelnika Dubrovnika, lupao po Šuici zbog dugova koje je iza sebe ostavila te nešto kostura koji su nakon njezinog odlaska iz gradske uprave poispadali iz par ormara. Ni Šuica se pretjerano nije suprotstavljala Vlahušiću, osim kad je s figom u špagu najavljivala referendum treba li zidinama upravljati Grad ili DPDS.

U konačnici, Šuica je zbog Vlahušića, odnosno zbog podržavanja nekih akata koje je predlagao Vijeću, a za što nije imala odobrenje GO HDZ-a 2014. umalo isključena iz stranke, no spasio ju je sam vrh HDZ-a, kojeg je u to vrijeme vodio Tomislav Karamarko. Koncem 2014. raznim političkim igrama pokušala je spasiti Vlahušićev proračun. Tijekom glasanja tada je ostala suzdržana, istaknuvši kako je proračun dobar, ali da HDZ ipak teče njenim venama, ali je zato, kako bi podržala Vlahušićev proračun, Dubravka Marunčić, bliska Šuičina suradnica, istupila iz HDZ-a. No njezina ruka bila je beznačajna jer je falila još jedna pa je proračun pao, a Vlahušić izašao na prve prijevremene izbore u svom gradonačelničkom mandatu.

Šuicu je potom put odveo u Europski parlament, a i kad bi davala izjave o Vlahušiću, radila je to oprezno, dok je Vlahušić o Šuici nastavio i dalje u pohvalnom tonu dok o njezinu nasljedniku predsjedniku GO HDZ-a i gradonačelniku Matu Frankoviću ne bira riječi.

Ni tijekom duge 45-dnevne kampanje za euroizbore Vlahušić i Šuica neće se razračunavati. Naime, Šuica će se fokusirati na europske teme, a Vlahušić će u svom tonu ukazivati na apsurdnost zakonodavstva. No, kako mu je istekao rehabilitacijski rok svakako će tijekom ove kampanje testirati svoj rejting na dubrovačkom području na kojem će se vjerojatno opet na lokalnim izborima natjecati na gradonačelnika Dubrovnika.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 2 od 3