Prikazujem sadržaj po oznakama: gornji horizonti

Gornji horizonti i zračna luka kod Trebinje projekti su u u susjednoj BiH koje realizira Republika Srpska, a koji su iznimno opasni za Dubrovačko – neretvansku županiju, odnosno Malostonski zaljev, plodnu dolinu Neretve i rijeku Omblu iz koje se dubrovačko područje nabavlja pitkom vodom.

Vijećnika Nikšu Sentića (HDZ) zanimalo je prati li Županija što se događa s tim projektima, a župan Nikola Dobroslavić istaknuo je:

- Naravno da pratimo što se događa s Gornjim horizontima i sa zračnom lukom Trebinje. Naše je pravo komentirati i raditi sve što je u interesu zaštite našeg područja, a događa se u susjednoj državi. - kazao je Dobroslavić, složivši se sa Sentićem kako su ta dva projekta prijetnja našoj državi, odnosno Županiji.

- Gornji horizonti su prijetnja Županiji. To su i stručnjaci davno utvrdili. Takvo je mišljenje i naših resornih ministarstava, a mi smo o tim projektima donijeli i deklaraciju iza koje stojimo. Ti projekti su ugroza i mi po ESPO konvenciji imamo pravo intervenirati u susjedstvu i to i radimo. Iz susjedne države nas moraju uvjeriti da se po izgradnji hidroelektrana u sustavu Gornji horizonti nama neće smanjiti dotok vode, da neće ugroziti dolinu Neretve ni priobalje. - rekao je Dobroslavić, istaknuvši kako jednaku ugrozu predstavlja izgradnja zračne luke kod Trebinja.

- Zračna luka kod Trebinja je ugroza za Dubrovnik i naša ministarstva nas podržavaju i reagiraju. Ta zračna luka je izravna ugroza za podzemne vode prema Ombli i mi smo izričito protiv tog projekta. Zračna luka Trebinje je problematična prvenstveno radi zaštite okoliša, a i strateška je prijetnja.- rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Objavljeno u Aktualno

Županijski vijećnik Ivo Karamatić (SDP) možda je prespavao proteklo razdoblje u kojem je ta tema zajedno s Dobrolavićem „iskakala iz paštete”. Naime, on je župana Nikolu Dobroslavića pitao zašto šuti dok se u susjednoj BiH u Republici Srpskoj na postrojenju hidroelektrane Dabar nastavljaju radovi na projektu Gornji horizonti. Najavio je inicijativu o sazivanju tematske sjednice Županijske skupštine.

- Neretva ostaje bez milijuna kubika vode, a Vlada, resorno Ministarstvo i vi, župane, šutite kao da se to događa negdje drugdje, a oko trebinjskog aerodroma ste sazivali izvanrednu sjednicu i donosili deklaracije, a ovo je opasnije za Neretvu nego utjecaj toga aerodroma. Inicirat ćemo izvanrednu sjednicu Skupštine i napraviti deklaraciju i vjerujem da će se tome pridružiti i vladajući i oporba. - najavio je Karamatić.

Gornji horizonti su veliki problem, odgovorio mu je župan te istaknuo kako o tom projektu ne šuti.

- Vrlo jasno sam veliki broj puta isticao i u kontaktu s Vladom i prije nekoliko dana kad je premijer Andrej Plenković bio u Dubrovniku, na sastanku sam među par projekata koji su za nas jako osjetljivi, istaknuo Gornje horozonte. - istaknuo je župan.

Dobroslavić je dodao kako iz RS-a Hrvatsku moraju uvjeriti da Gornji horizonti nisu štetan projekt.

- Moraju nas, kao susjednu državu, uvjeriti da taj projekt nije škodljiv za naše područje. Ministarstvo gospodarstva, koje pokriva taj segment, uputilo je već odavno zahtjev BiH, koja je potpisnica ESPO konvecije, kako nismo zadovoljni objašnjenjem da Gornji horizonti neće ugroziti vodotokove u Županiji. I od stručnjaka smo čuli da je to problematičan projekt i država stoji iza stava da je štetan na Županiju. - rekao je Dobroslavić.

- Rekao sam premijeru, postavlja se pitanje što ako se u susjedstvu baš ogluše, ako ne ispoštuju Konvenciju, to treba podići na višu razinu, na EU tijela, ali u Republici Srpskoj se baš puno ne obaziru na to što o nekim stvarima misli EU. Vidjeli ste Dodika kako se ponaša. - kazao je župan i dodao kako nema potrebe za sazivanjem izvanredne sjednice Skupštine.
- Mi ćemo ustrajati na našim stavovima i ne treba nam nikakva specijalna sjednica. Možemo je sazvati, ali na tome već trajno radimo i nije točno da smo posebnu pozornost dali zračnoj luci kod Trebinja jer taj je projekt sličan, ako ne i jednako štetan za okoliš kao i Gornji horizonti. - rekao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

Objavljeno u Aktualno

Ako entitetske vlasti u Republici Srpskoj ne priznaju ustavni sud Bosne Hercegovine, niti njegove odluke, ako ne priznaju odluke visokog predstavnika za BiH, iluzorno je očekivati da će poštivati interese Hrvatske kad je u pitanju projekt Gornji horizonti i njegovi štetni učinci po dolinu Neretve. Tako je teško vjerovati da će u RS, iako tvrde da sve rade prema standardima EU, dok nastavljajući radove na postrojenju hidroelektrane Dabar zapravo nastavljaju projekt Gornji horizonti, poštivati ESPO Konvenciju.

Kad je taj projekt u pitanju, puno se očekuje od župana dubrovačko – neretvanskog Nikole Dobroslavića koji je već upozoravao na njegovu štetnost, a koji za Južni i Dubrovnikpress ističe kako iz Republike Srpske hrvatskim vlastima još nisu dostavili dokaze o neštetnosti Gornjih horizonata po vodotok Neretve, odnosno plodnu neretvansku dolinu, ali i Malostonski zaljev.

- Naša Vlada i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja su u kontaktu s investitorom, odnosno Republikom Srpskom te Bosnom i Hercegovinom,od kojih traže da ispune uvjete predviđene ESPO Konvencijom. To znači da prije nego započnu bilo kakve radove, u susjednoj zemlji moraju dokazati susjedima preko granice, u ovom slučaju nama, da je za nas taj projekt neškodljiv. Dakle, u ovom konkretnom slučaju, moraju nam dokazati da neće doći do smanjivana vode u tijek rijeke Neretve ili u bilo koji drugi vodotok u našoj Županiji. - kazao je župan Dobroslavić i dodao kako iz RS dokaze još nisu dostavili.

- Kako oni to nisu napravili, ponovo sam kontaktirao naše resorno Ministarstvo i ponovo su mi potvrdili da su oni istog stava kao i mi, a to znači da se ne smiju nastavit radovi na projektu Gornji horizonti. Teško je kontrolirati što se događa preko granice, ali oni moraju ispuniti ESPO Konvenciju jer je BiH njezina potpisnica. Upravo Konvencija štiti područje preko granice od negativnog utjecaja. Ako u susjednoj državi žele realizirati projekt koji je blizu naše granice i može imati negativan utjecaj na naše područje, dužni su izraditi studije utjecaja na okoliš. Dužni su obrazložiti i odgovoriti na sva sporna pitanja. - kazao je župan.

- Naše vlasti i Ministarstvo su od RS tražili dokaze o neškodljivim učincima za naše područje, odnosno da neće biti smanjenog dotoka vode u tok Neretve i bilo koji od vodotoka, i Omble i Palate, međutim, oni to nisu ispunili, a moraju prema ESPO konvenciji. Slično je i s projektom zračne luke koju planiraju u zaleđu rijeke Omble. - rekao je Dobroslavić.

- Naravno da nećemo ulaziti u to koje projekte žele naši susjedi, niti ćemo im govoriti jesu li dobri ili ne, ali ne možemo prešutjeti ako su neki projekti štetni za naše područje. Primjerice, kad je u pitanju zračna luka, čiju gradnju iz RS najavljuju, dokazivali smo da je taj projekt opasan za vode i na tome i dalje inzistiramo i to isto, na drugi način, vrijedi i za projekt Gornji horizonti. Naši ljudi kao i brojni stručnjaci stava su da će taj projekt imati negativan utjecaj na vodotokove Neretve, a na susjedima je da dokažu da neće biti negativnih utjecaja i posljedica. Dakle, oni moraju to iskomunicirati s našom stranom, prvenstveno našim Ministarstvom. Ako postoje negativni utjecaji tog projekta, ako se oni ne mogu otkloniti, tada u susjedstvu moraju od njega odustati. - stava je župan.

Pojasnio je manjkavosti ESPO Konvencije, ali i naveo kojim alatima Hrvatska može utjecati na projekt Gornji horiznoti.

- Kao i neki drugi EU propisi, ESPO Konvencija ne osigurava prisilu jednom području od druge ili treće strane i to je problem. Ako bi oni odlučili kršiti tu Konvenciju, mi možemo i tražit ćemo svoja prava. Ne možemo mi otići tamo i zaustaviti radove, ali budući da je BiH zemlja kandidatkinja za članstvo u EU, kad se bude razgovaralo o približavanju EU tada će ovaj projekt apsolutno za njih biti velika smetnja, ako bi na njemu ustrajali. - istaknuo je Dobroslavić.

- Mi ne smijemo imati štetu od susjednog područja. Nama je, naravno u interesu da se i susjedna područja razvijaju. Nije nam u interesu da se tamo ništa ne događa, da ljudi nemaju posla, da slabo žive, dapače, bilo bi nam drago da žive jednako dobro kao i mi u našoj Županiji, ali ne smiju nam raditi štetu. To je princip koji je poznat i prihvaćen svugdje u svijetu, kojega se i mi držimo jer je vrlo logičan i oni bi, ako bi mogli dokazati da je neki naš projekt za njih štetan, mogli tražiti od nas da ih stručno uvjerimo da to nije tako ili da projekt izmjenimo ili da od njega odustanemo. - kazao je župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić.

Objavljeno u Aktualno

Na negativne utjecaje mega hidoenergetskog projekta Gornji horizonti kojim bi se kaskadnim spletom tunela, brana i hidrolektrana Dabar, Nevesinje i Bileća dvije milijarde kubika vode iz rijeke Neretve te njenih pritoka Bune, Bunice i Bregave, prevelo u sliv rijeke Trebišnjice već godinama upozorava karstolog dr. sc. Ivo Lučić.

Naime, dok postoji bojazan da će prevođenjem voda plodna dolina Neretve zaslaniti i presušiti te bi mogao biti ugrožen i Malostonski zaljev u kojem su uzgajališta školjki, kamenica i mušula, dr.sc. Lučić smatra kako je za oduzimanje vode iz Trebišnjice isključivo odgovorna HE Dubrovnik.

Iako je kroz projekt Gornji horizonti potrebno izgraditi tri hidroelektrane, za taj sustav najvažnija je HE Dabar. Izgradnja dovodnog tunela za HE Dabar započela je još 2016., a nakon što je 12 kilometara dug tunel probijen u njemu se zapravo izvode završni radovi koji bi trebali biti gotovi do proljeća 2023. U posao bi potom trebali biti uvedeni Kinezi kojima je povjerena izgranja brane i HE Dabar. Taj bi posao trebao biti okonačan kroz četiri godine.

NISAM VIDIO NITI JEDNU DRŽAVNU ODLUKU KOJA BI ZAGOVARALA IZMJENE ILI PONIŠTAVANJE PROJEKTA

I dok se u susjednoj državi intenzivno izvode radovi, dr.sc Ivo Lučič smatra kako hrvatske vlasti nisu dovoljno učinile kako bi zaštitile Malostonski zaljev i dolinu Neretve od negativnih, moguće i katastrofalnih utjecaja projekta Gornji horizonti.

- Vlasti s obje strane granice dijele iste vrijednosti, a u slučaju projekta Hidrosistem na Trebišnjici (HST) dijele i zajedničke interese i zajedničku dobit. Jedino u čemu se razlikuju je nešto razvijenija javnost u Hrvatskoj, koja na nekim mjestima i nekim pitanjima utoliko utječe na ponašanje vlasti. Projekt HST-a zajednički je dogovoran između BiH i Hrvatske još od '50-tih do '80-tih godina i nisam vidio ni jednu državnu odluku koja bi zagovarala izmjene ili poništavanje toga projekta. Sjetimo se kako je Radimir Čačić još kao ministar u Milanovićevoj vladi išao u Banja Luku dogovarati povećanje kapaciteta HE Dubrovnik u Platu, što je izvorno i planirano prema projektu Gornji horizonti. - kaže dr. sc. Ivo Lučć.

- Upravo je HE Dubrovnik isključivo odgovorna za dosadašnje oduzimanje vode iz Trebišnjice donjem toku Neretve! Sve ostale vode iz Trebišnjice idu u Neretvu, Omblu ili vrulje između Stona i Slanog. Dok nije došlo do tragične havarije u Platu prije tri godine, zbog čega je HE Dubrovnik prestala raditi, jedina voda iz Trebišnjice koja nije završavala na svojim prirodnim lokacijama je Plat. - kazao je Lučić.

NERETVANI SU SAMI ODBILI PROGLASITI PARK PRIRODE

Ekološki sustav donje Neretve, smatra Lučić, jedno od središta iznimnog geo i biodiverziteta, koji se sustavno napada kroz prošlo i ovo stoljeće.

- Najprije su isušene četiri petine tamošnje močvare, a taj proces divljeg zaposjedanja tla traje i danas. Potom je na Neretvi izgrađen sustav hidroelektrana i još će se neke izgraditi. One su tu bistru planinsku rijeku pretvorile u muljevite jezerske terase koje više ne mogu udovoljiti izvornom živom svijetu. Te su rijeke smanjile pronos ogromnih količina materijala iz divlje planinske unutrašnjosti. Zato se neke akumulacije pune i smanjuje im se radni volumen pa ih treba prazniti. Taj materijal je prije brana održavao ravnotežu između utjecaja mora i donje Neretve, kako je raslo more, tako se podizalo tlo. Uz to, velika eksploatacija pijeska s ušća Neretve taj je sustav otvorila moru čija je snaga neusporedivo veća. Dakle, problemi su veliki i vrlo komplicirani i nepošteno ih je svesti na Gornje horizonte. - smatra dr.sc Lučić i dodaje kako su se u dolini Neretve propustili opredijeliti za ekološki razvoj, koji, mišljenja je, jedini može koliko - toliko pomoći.

- Odbili su prijedlog uvođenja parka prirode. Ne kažem da bi park sam po sebi spasio stvar, ali bi bio znak da se ondje shvaća da ne možeš raditi toliko protiv prirode, a da dobro završi. Vlast nije uspjela nametnuti taj zaokret, nego je odustala i zadovoljila se proglašenjem par krpica prostora koje nikome ne smetaju nekakvim rezervatom prirode. - kazao je Lučić te se osvrnuo na negativne utjecaje projekta Gornji horizonti na prirodne vrijednosti i okoliš u Hrvatskoj.

HIDROELEKTRANE NE PRIPADAJU ODRŽIVIM IZVORIMA ENERGIJE

Gornji horizonti se odnose na zahvate na Nevesinjskom, Dabarskom i Fatničkom polju. Ta su polja dosad bila rubno zahvećana izvođenjem HST-a. Nešto vode, koja je prirodno pripadala Dabarskom polju pa Bregavi i dalje Neretvi, već ranije je prevedeno tunelom u Fatničko polje pa u Trebišnjicu. No sada se gradi HE Dabar koja će sve vode prirodnih slivova Bune, Bunice i Bregave, koje im bude moguće, preusmjeriti u sliv Trebišnjice, gdje će se još graditi HE Bileća. Tehničkim rječnikom oni to zovu preusmjeravanje, ali to je doslovce krađa, jer njezine korisnike nitko za to nije pitao niti su se oni s tim složili. Utjecaj Gornjih horizonata na donju Neretvu bit će izraženiji nego što se planira zbog sve većih klimatskih zatopljenja i jačih ekstrema suše. - rekao je Lučić.

ivolucic241222dr.sc. Ivo Lučić. Foto: Dora Lučić

- Zagovornici Gornjih horizonata kažu da će oduzeti oko 20 kubičnih metara vode u sekundi ili 30 posto vodne bilance Bune, Bunice i Bregave. Ostalo im srećom bježi u podzemlje i ne mogu ga dohvatiti. To je malo manje od cijele Omble. Oni kažu kako će to donijeti dosta dobroga, da će se područja navodnjavati, da će podići razinu Bregave ljeti kad presušuje. Inače je kroz projekte Donji i Gornji horizonti planirano sedam hidroelektrana, šest brana, šest tunela dužine oko 60 kilometara, 63 kilometara betoniranog korita Trebišnjice, te oko 10 kilometara kanala. Dosad su napravljene HE Trebinje I i II, HE Dubrovnik, crpna HE Čapljina; priprema se gradnja HE Dabar i planira još HE Bileća. Dosadašnji zahvati zadržali su na površini oko četiri milijarde kubičnih metara vode, ali neki političari krivo tumače da je to oduzeto donjoj Neretvi. U planu je da se još oduzme polovica toga, dvije milijarde kubika. Nigdje do sada nije učinjeno toliko štete podzemnim ekosistemima, koji su pri tome sjedište najbogatije endemske podzemne faune na svijetu. - kazao je dr.sc. Lučić te upozorio kako je svaka kap vode prožeta životom, mikroorganizmima od kojih žive veći organizmi.

- Svako uništenje nižih organizama izaziva kolaps viših oblika. Nikad nisu pitali ekologe što to znači za ekosistem, pa čak i kad su koristili njihova znanja, to je bilo samo da potvrde neke mehaničke teze sustava. U tome je i kvaka o tobožnjoj prihvatljivosti energije iz hidroelektrana. Za nju kažu da je iz obnovljivih izvora, suprotstavljajući je neobnovljivim izvorima kao npr. fosilnim gorivima. Međutim, to za biodiverzitet ne znači puno, jer one nisu održiva energija. Naše brane su strašna nesreća za živi svijet. Zamislite bilo koji ekološki sustav kojem ćete oduzeti trećinu uvjeta za život. Zamislite da se radi o mom ili vašem organizmu?! Da od danas imate pravo koristiti samo dvije trećine zraka ili vode koji su vam nužni za život. Pa koja bi budala mogla reći da će to biti bolje?! - zapitao se na kraju karstolog dr.sc. Ivo Lučić.

Izvor: Južni / Juzni.hr / Sadržaj je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.

Objavljeno u Aktualno

Već godinama, još dok je bio član Građanske inicijative Srđ je naš, a danas kao gradski vijećnik stranke Srđ je Grad u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika, Đuro Capor upozorava na loše strane projekta Gornji horizonti jer, naglašava, ozbiljna istraživanja o utjecaju prevođenja sliva Neretve u sliv Trebišnjice, nikada nisu provedena. Vrlo važna u tom projektu, kazao je Capor, je hidroelektrana Dubrovnik, odnosno HE Dubrovnik II koju se planira realizirati, a zbog koje bi neretvanska plodna dolina mogla isušiti.

- Radi se o projektu koji je svoje konture dobio još kasnih pedesetih godina prošlog stoljeća, i to u vrijeme kad se nije vodilo računa o utjecajima takvih zahvata na okoliš, niti na ljude i poljoprivredu. Promjene će, doduše, direktno osjetiti najveći broj ljudi u dolini Neretve koji su vezani uz poljoprivredu. No, promjene koje se već događaju u krškom podzemlju tiču sesvih nas od Prevlake do doline Neretve. - kazao je Capor te istaknuo kako su jednako kao i za Donje horizonte, istražne radnje za hidroenergetski projekt Gornji horizonti, rađene u vremenu kad su vrijedili posve drugi standardi, odnosno nisu se vršila dovoljno ozbiljna istraživanja.

- Gornji horizonti su zastarjeli projekt kojim se vode iz jednog sliva, iz jedne rijeke, pokušavaju ugurati u sliv druge rijeke, odnosno u Platski zaljev na objekte koji su tamo izgrađeni. Krško podzemlje i svi naši izvori, potoci i vodnosnici, njima ta voda prirodno treba i kad se ona oduzima iz podzemlja radimo nesagledive štete za to krško podzemlje koje ima najbogatiji biodiverzitet još od vremena zadnjeg ledenog doba. - rekao je Capor.

Naglasio je kako je za Gornje horizonte iznimno važna hidroelektrana Dubrovnik, koju bi trebalo nadograditi. Naime, hidroelektrana Dubrovnik u Platu pokraj Dubrovnika, zadnja je hidroelektrana na slivu Trebišnjice. Ta akumulacijska hidroelektrana je specifična jer se njezina brana, umjetno jezero i dio tlačnog cjevovoda nalazi u BiH, dok su ostali dijelovi postrojenja u Hrvatskoj. Vodu Trebišnjice HE Dubrovnik koristi iz umjetnog Bilećkog jezera koje je nastalo izgradnjom brane Grančarevo, dok je zahvat vode ostvaren izgradnjom brane Gorica, koja stvara kompenzacijski bazen. Brana Gorica je nizvodno od HE Trebinje pa je ona donja voda od HE Trebinje, a gornja voda HE Dubrovnik. HE Dubrovnik ima instaliranu snagu od 216 MW, odnosno ima dvije vodne turbine od po 108 MW, od kojih jedna radi za Hrvatsku, a druga za Bosnu i Hercegovinu

HE Dubrovnik godišnje proizvede 1 321 GWH električne energije pa je već godinama planirana druga faza hidrolekrane ili Dubrovnik II, čime bi se instaliralo još 200 MW snage. Taj zahvat već se godinama planira i odgađa. No, 2012. tadašnji potpredsjednik Vlade Radimir Čačić i tadašnji premijer Republike Srpske Aleksandar Džombić dogovorili su zajednički izgradnju HE Dubrovnik II vrijednu 170 milijuna eura. Iako su bili zadani rokovi do kada bi HE Dubrovnik II trebala biti realizirana, to se još uvijek nije dogodilo.

capor080123Foto: Davor Mladošić

Vijećnik Srđ je grad u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika Đuro Capor stava je da će se HE Dubrovnik II ipak graditi.

- Možemo primijetiti da neovisno koje su vlade na vlasti, lijeve ili desne, smjer kojim su hrvatske Vlade išle bio je prema izgradnji HE Dubrovnik II, dakle druge faze hidrolektrane u Platu i zato je izgrađena trafostanica iznad Plata. Čak je i tadašnji potpredsjednik Vlade Radimir Čačić potpisao neke međunarodne ugovore s Elektroprivredom RS-a. Moj je dojam da se od tog projekta nije odustalo nego se samo čeka povoljan trenutak da ga se predstavi kao nekakvo spasonosno rješenje. - kazao je Capor.

Dok je za energetske stručnjake isplativost gradnje HE Dubrovnik II neupitna, ekološke udruge s obje strane granice već dugo upozoravaju kako bi intervencije u podzemnom slivu rijeke Trebišnjice, bez kojih je nemoguće realizirati HE Dubrovnik II, dovele do isušivanja sliva rijeke Neretve, što bi uništilo daljnji razvoj poljoprivrede u toj plodnoj dolini u Dubrovačko – neretvanskoj županiji.

- Ne smijemo zaboraviti da niti javne rasprave ili procjene utjecaja na okoliš tog projekta, koje su se vodile u BiH, nisu zadovoljile niti minimalne zakonske uvjete da bi se istražio utjecaj projekta na dolinu Neretve gdje će oduzimanjem toliko vode Neretvi i njenim pritocima apsolutno utjecati na poljoprivredne kulture u dolini Neretve. - rekao je Capor te se osvrnuo na utjecaj Gornjih horizonata na Malostonski zaljev i tamošnja uzgajališta školjaka.

- Već godinama imamo pomor periski na cijelom Jadranu jer su školjke osjetljive na bilo kakve promjene u eko sustavu tako da nije teško predvidjeti što mogu manipulacije s vodom u zaleđu izazvati za proizvodnju školjaka u Malostonskom zaljevu. - kazao je Capor te naglasio kako odgovornost snosi i hrvatska strana.

- Bilo bi lako prigovarati susjedima kako ne vode računa o prirodi, ali nismo ni mi bez grijeha jer mi smo prvi koji zbog Centra za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju direktno ugrožavamo opstanak školjkarstva i to radimo na potpuno neznanstevnim osnovama, tako da je i s jedne i druge strane granice zajednički taj prezir prema znanosti i prema prirodi koja se nastoji konzumirati i unovčiti.- rekao je gradski vijećnik SJG u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika koji još od vremena kad je bio član Građanske inicijative Srđ je naš upozorava na loše strane projekta Gornji horizonti.

Izvor: Južni/juzni.hr - Sadržaj je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.

Objavljeno u Aktualno

Malostonski je zaljev zbog povoljnih hidrografskih uvjeta idealan za uzgoj i razvoj školjkarstva pa se baš u njemu i uzgoji 95 posto kamenica u Hrvatskoj. Za uzgoj kamenica hidroenergetski projekt Gornji horizonti, kojega Republika Srpska postupno realizira, mogao bi biti poguban.

Magistar akvakulture Vedran Kunica upozorava kako na uvjete važne za uzgoj kamenica u Malostonskom zaljevu najviše utječu snažni podvodni izvori slatke vode.

- Promjene na kamenicama primijećene su još 70-tih godina prošlog stoljeća i mislim da je najveći šok za eko sustav Malostonskog zaljeva bilo uređenje toka Trebišnjice, odnosno sprečavanje plavljena Popova polja u BiH. To je bio najveći šok koji je zaljev doživio u svojoj prošlosti. Tada je spriječeno da ogromne količine pitke vode utječu u Malostonski zaljev. Primjer je dio zaljeva na Bistrini gdje su bile dvije ogromne podzemne vrulje, koje više skoro uopće nisu vidljive, a u prošlosti su bile stalno aktivne, posebno u razdobljima kad bi poplavilo Popovo polje. - kazao je Kunica.

KAKO SMANJENJE DOTOKA SLATKE VODE UTJEČE NA ŠKOLJKE...

I dok naglašava kako bi svaki dodatni udarac bio loš za Malostonski zaljev, u Republici Srpskoj zbog korištenja potencijala voda za proizvodnju struje, vode iz sliva Neretve spletom tunela, kanala i brana postupno prevode u sliv Trebišnjice. Smanjenje dotoka pitke vode iz Nertve u Malostonski zaljev, ističe Kunica, itekako će utjecati na uzgoj kamenica.

- Malostonski zaljev je specifičan jer veliki dotok slatke vode utječe na ekosustav na način da regulira temperaturu vode i donosi hranjive tvari. Kad je Trebišnjica obuzdana kanalima kako bi se spriječilo plavljene Popova polja bilo je to jako stresno za eko sustav Malostonskog zaljeva jer su tada primijećene velike negativne promjene na školjkama. Smanjenje dotoka slatke vode iz Neretve imalo bi dodatno loš utjecaj na zaljev jer bi smanjenje vode vuče sa sobom smanjenje hranjivih tvari, posebno kroz segment termoregulacije jer je naš zaljev različit od ostatka okolnog mora upravo zbog temperaturnih razlika i količine hranjivih tvari koje su posljedica dotoka slatke vode. - kazao je Kunica.

- Definitivno neće doći do pomora kamenica, ali će biti dodatnih problema za školjkare jer smanjenjem dotoka slatke vode dolazi do temperaturnih razlika koje utječu na mortalitet školjki. Zbog pojačane slanosti vode pojavljuju se neki novi obraštajni organizmi. Oni povećavaju rad koji je potrebno uložiti da bi se došlo do konzumne veličine školjke. Niz je faktora koji utječu na uzgoj kamenica, a definitvno mogu zaključiti da nema pozitivnog već samo negativnog učinka na školjke. Nama ostaje za nadati se da oni ipak neće biti toliko negativni, odnosno da neće dovesti do prekida tradicije uzgoja školjki u Malostonskom zaljevu. - kazao je Kunica i dodao kako su promjene na školjkama vidljive zadnjih 40-tak godina.

RAST KAMENICA SE USPORAVA

- Promjene se već događaju zadnjih 40 – tak godina. Rast kamenica se usporava, a posebno je izražena prisutnost obraštajnih organizama, odnosno njihov spektar jer pojavljuju se nove vrste tih organizama. - kazao je i dodao kako obraštajni organizmi školjkarima u uzgajalištima kamenica stvaraju velike probleme.

- Školjkari moraju ulagati puno više truda i rada u čišćenje obraštajnih organizama nego što su to radili 70–tih i 80–tih godina prošlog stoleća. U potpunosti se mijenja način rada i znatno se povećala količina truda oko čišćenja tih obraštajnih organizmama koji jako utječu na brzina rasta školjkaša što ukazuje na količinu hranjivih tvari. - rekao je Kunica.

skoljkari 020123Foto: Denis Jerković / CROPIX

- Obraštajni organizmi nisu štetni organizmi, oni se prirodno pojavljuju u različitim eko sustavima, ali neki od njih, koji ranijih godina nisu bili prisutni u Malostonskom zaljevu, pojavljuju se posljednjih godina i razmnožili su se u velikim količinama. Nisu to invazivni strani organizimi, ali njihova prisutnost je jako povećana tijekom zadnjih desetljeća, a njihova količina na samim uzgajalištima i školjkašima je značajno veća i to nekad izgleda jako, jako loše i zbog njih dolazi do blokade rasta školjkaša, a u većim količinama obraštajni organizmi dovode i do pomora samih kamenica. - naglasio je Kunica te dodao kako školjkama treba što više slatke vode.

- Kroz slatku vodu školjke dobivaju nutrijente koji s tom vodom dolaze je su oni temelj i osnova za rast i razmnožavanje fitoplanktona koji je hrana kamenicama. Osim što je iznimno važna za stvaranje fitoplanktona, pitka voda, odnosno njezin izostanak u Malostonskom zaljevu, mijenja i njegovu termiku, temperaturu. Promjene temperatura s druge strane potiču i strujanja, sve su to karakteristike koje razlikuju Malostonski zaljev od ostatka mora, a posljedica su značajnog dotoka slatke vode. - pojasnio je Kunica.

- Malostonski zaljev je kao jedan ogroman sakupljač oborinskih i podzemnih voda, s jedne strane Pelješca, s druge strane Primorja, odakle se voda kroz podzemlje i s bočnih brda, zajedno s nadzemnim tokom Neretve slijeva u zaljev. Bez tih voda Malostonski zaljev bio bi slaniji. Specifičan je upravo zbog dotoka slatke vode. - rekao je magistar akvakulture Vedran Kunica.

Izvor: Juzni.hr / Projekt poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije

Objavljeno u Aktualno

Izgradnja zračne luke kod Trebinja nije samo ekološko već i sigurnosno pitanje, rekao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić na sjednici Županijske skupštine. Istaknuvši kako ne zna za koga se gradi zračna luka s pistom većom od one na dubrovačkom aerodromu, Dobroslavić je kazao kako je zadnji put Republika Srbija na našim granicama bila s Užičkim korpusom koji je iza sebe ostavio spaljeno šire dubrovačko područje te vojne i civilne žrtve.

– Usprotivili smo se zračnoj luci kod Trebinja jer je ona ugroza za Dubrovačko – neretvansku županiju. To što naši susjedi rade, to je njihova stvar, njihov rizik i njihova poduzetnička logika i ne dolazi u obzir da mi komentiramo bilo što što oni tamo rade
dok to za nas ne predstavlja ugrozu. Ta zračna luka je ugroza, prvenstveno ekološka. Zračna luka na osam kilometar uzvodno od izvorišta Ombla gdje idu svi podzemni tokovi je ugroza i mi na to moramo i jesmo upozorili.- rekao je Dobroslavić.

Osim na zračnu luku kod Trebinja osvrnuo se na Gornje horizonte, projekt koji također predstavlja ugrozu za Dubrovačko – neretvansku županiju.

- Resorna ministarstva su se obratila tijelima BiH i tražili su da se prema ESPO konvenciji projekti Republike Srpske usuglase s nama, oni moraju pokazati da ne prave štetu susjedima, što bi se po nama moglo ili će se sigurno dogoditi. Odgovor od ministarstava iz BiH je da će se strogo primijeniti ESPO konvencija, ali to se nije dosad dogodilo u pogledu projekta Gornji horizonti jer naš zahtjev da se temeljem ESPO konvencije očituju o tom projektu još nije dobio odgovor i s naše strane će o tome biti postavljeno ozbiljno pitanja prema Europskoj komisiji.- najavio je Dobroslavić.

Dobroslavić je ocijenio kako je zračna luka kod Trebinja koju bi gradila Republika Srbija, osim ekološke predstavlja i sigurnosnu ugrozu.

- Bit ću vrlo otvoren i jasan, nije nam drago da Srbija gradi na granici BiH i Hrvatske. Nije nam drago da gradi zračnu luku za koju tvrde da će imati veću pistu od zagrebačke i dubrovačke zračne luke i ne znam kome ona treba. Zadnji put kad je Republika Srbija bila ovdje na granici, to je bilo s Užičkim korpusom, koji je iza sebe ostavio spaljene Konavle, Župu dubrovačku, prigradski dio Dubrovnika i Dubrovačko primorje s vojnim i civilnim žrtvama, a mi ne želimo nikakve reprize, niti ćemo ih dopustiti. - naglasio je Dobroslavić te iznio stav Županije o gradnji trebinjske zračne luke, ali i poruku Srbiji i Republici Srpskoj.

- Gradite što mislite da vam treba, ne smijete nas ugrožavati, ni ekološki, ni sigurnosno, jer to nećemo dozvoliti. - istaknuo je Dobroslavić.

Dodavši kako oko projekta zračne luke kod Trebinja postoje brojne špekulacije, kazao je kako Županiji nije smetao projekt izgradnje zračne luke na Zupcima, koji je u međuvremenu propao.

- Dok je bila inicijativa da grade zračnu luku na Zupcima mi se nismo protivili, nismo s time imali problema jer je rečeno da ona ne bi prijetila vodama u Županiji. Ako je to zračna luka koja nema pretenzija i u kojoj Republika Srbija nema što raditi, neka je grad, ali ovo je nešto drugo i zato se protivimo. - rekao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

Objavljeno u Aktualno

Nakon što su vlasti u Republici Srpskoj Kinezima dale kreditna jamstva i povjerile im radove na izgradnji HE Dabar, jasno je da nemaju namjeru odustati od projekta Gornji horizonti.

Karstolog dr. sc. Ivo Lučić u razgovoru za Južni tvrdi kako vlasti u Hrvatskoj na Gornje horizonte ne reagiraju jer taj projekt ne vide kao problem. Podsjeća kako je još kao ministar u Milanovićevoj vladi Radimir Čačić u Banja Luci dogovarao uduplavanje hidroelektrane u Platu. Za oduzimanje voda iz Trebišnjice, smatra Lučić, isključivo je odgovorna HE Dubrovnik.

- Upravo je HE Dubrovnik isključivo odgovorna za dosadašnje oduzimanje vode iz Trebišnjice donjem toku Neretve! Sve ostale vode iz Trebišnjice idu u Neretvu, Omblu ili vrulje između Stona i Slanog. Dok nije došlo do tragične havarije u Platu prije tri godine, zbog čega je HE Dubrovnik prestala raditi, jedina voda iz Trebišnjice koja nije završavala na svojim prirodnim lokacijama je Plat. Trebinje je užasno nerviralo što dugo nisu znali kad će se taj nedolični partner HEP oporaviti, a lova „beskorisno odlaziti u more“ pa su obnovili suradnju s HE Čapljina koju su dugo držali za vratima. Tako su opet počeli znatno više vode upućivati preko Popova polja u HEČ i Neretvu. - rekao je u Tjednom razgovoru portala Južni kojeg možete pročitati OVDJE.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Povoljni hidrografskih uvjeti učinili su Malostonski zaljev idealnim za stoljetni uzgoj i razvoj školjkarstva pa ni ne čudi što se baš u tom zaljevu proizvede 95 posto kamenica u Hrvatskoj. No, projekt Gornji horizonti, koji se postupno realizira još od vremena bivše države, a koji nastavljaju vlasti u Republici Srpskoj, mogao bi biti poguban za daljnji uzgoj kamenica. Naime, na hidrofizičke uvjete u Malostonskom zaljevu najviše utječu snažni podvodni izvori slatke vode.

Vedran Kunica iz Udruge Stonski školjkari podsjeća kako su promjene na kamenicama primijećene još 70. -tih godina prošlog stoljeća kada je zbog radova na obrani od poplava Popova polja smanjen dotok slatke vode u Malostonski zaljev. Koliko još udaraca Zaljev može izdržati i koji će za njega biti poguban, pita se Kunica.

- Vratiti ću se nekoliko desetljeća unazad, kada su se 70. -tih godina prošlog stoljeća izvodili radovi na uređivanju toka rijeke Trebišnjice u Popovu polju kako bi se spriječilo njegovo plavljenje. Nakon tih radova smanjio se dotok slatke vode što je imalo značajan utjecaj na Malostonski zaljev jer jedna od karakteristika važnih za razvoj školjki je utjecaj slatke vode. Naime, slatka voda je svojevrstan regulator saliniteta, a donosi i hranjive tvari koje su temelj hranidbenog lanca školjki, odnosno te primarne produkcije. Nakon tih radova u Popovu polju, koji su imali značajan utjecaj na eko sustav, primjećen je sporiji rast i uginuća kamenica, ali eko sustav se na neki način s vremenom prilagodio, Zaljev je nastavio funkcionirati. No pitanje je koliko će takvih udaraca Malostonski zaljev moći preživjeti i koji će od tih udaraca koji slijede biti posljednji. - rekao je Kunica.

- Jedan od tih posljednjih udaraca mogao bi biti upravo nastavak projekta Gornji horizonti jer će se njegovom realizacijom dotok pitke vode iz Neretve u Malostonski zaljev dodatno smanjiti jer osim malobrojnih vruja i izvora, značaj dio slatke vode iz Neretve dolazi u Zaljev. Pitanje je kad će doći do onog prelijevanja čaše, odnosno uništavanja tog eko sustava. - kazao je Kunica.

Istaknuo je kako su radnje u RR -u pogubne za dio Hrvatske, odnosno dio Dubrovačko – neretvanske županije te da treba reagirati država.

- Ovo je međunarodno pitanje i nemojmo zaboraviti da će Gornji horizonti utjecati i na cijelu deltu Neretve za koju će daljnji prodor morske vode biti katastrofalan. - rekao je Kunica.

- Čudno je da s državne razine još nema nikakvih reakcija i smatram da bi se mi školjkari trebali priključiti bilo kojoj inicijativi kojoj je cilj zaštiti naše interese i u dolini Neretve i Malostonskom zaljevu. Takvu inicijativu, ako se dogodi, trebaju podržati ekološke i udruge poljoprivrednika, ali i jedinice lokalne samouprave. Mi školjkari svakako moramo biti jedan od faktora koji će pomoći u sprječavanju štete koja za sve nas može biti kobna. Svi zajedno trebamo apelirati na Vladu da nešto napravi. - kazao je Kunica.

- Važno je naglasiti kako cjelokupno stanovništvo u Općini Ston vezano za Malostonski zaljev. Restorani, gastro ponuda sve je vezano uz školjke. Da ne govorimo o novom trendu organiziranja izleta brodovima, obilazak zaljeva i degustacije kamenica. Zbog Gornjih horizonata mogla bi nam se dogoditi jedna kaskadna reakcija koja bi bila pogubna. Mi smo i inače u više navrata upozoravali na neke projekte koji predstavljaju veliki rizik za Malostonski zaljev u kojem se proizvede 95 posto kamenica u Hrvatskoj i 70 posto europske plosnate kamenice na Mediteranu. - rekao je Vedran Kunica iz Udruge Stonski školjkari.

Objavljeno u Aktualno

Nakon što je posljednjeg dana prosinca vlada Republike Srpske s predstavnicima kineske tvrtke China Energy Gezhouba Group potpisala ugovor o financiranju i izgradnji Hidroelektrane Dabar, koja je sastavni dio projekta Gornji horizonti, u Dubrovačko – neretvanskoj županiji zavladala je zabrinutost.

Naime, već godinama se govori kako je utjecaj projekta Gornji horizonti po našu Županiju, konkretno dolinu Neretve i Malostonski zaljev mogao biti katastrofalan. Aktivnosti u susjedstvu brinu i načelnika Općine Ston Vedrana Antunicu čije je stanovništvo mahom orijentirano na uzgoj školjaka. On za Južni i Dubrovnikpress ističe kako Hrvatska mora iskoristiti sve mehanizme ne bi li spriječila taj projekt.

- Gornji horizonti su definitivno projekt koji će imati jako negativne utjecaje na dolinu Neretve i Malostonski zaljev i mi kao država moramo iskoristiti sve mehanizme da bismo taj projekt spriječili. - kazao je Antunica.

- Gornji horizonti su velika opasnost za Malostonski zaljev, a ne Lučino razdolje. Prema mojim saznanjima Županija je posljednjih godina bila aktivna po tom pitanju, reagiralo se preko Ministarstva vanjskih poslova i preko Županije direktno treba vidjeti koje aktivnosti poduzimati jer taj će projekt svakako imati utjecaj na Malostonski zaljev i opstanak školjkarstva. Mi kao lokalne zajednice možemo i trebamo potencirati rješavanje ovog pitanja s veće razine, odnosno da se sukladno međudržavnim ugovorima i sporazumima taj projekt spriječi, odnosno da se zaštitimo od njegovih negativnih utjecaja na hrvatsko tj. područje Dubrovačko – neretvanske županije, konkretno područje doline Neretve i Malostonskog zaljeva. - rekao je načelnik Općine Ston Vedran Antunica.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 1 od 2