Prikazujem sadržaj po oznakama: grad dubrovnik

Srijeda, 17 Veljača 2021 19:14

Grad prijavio Laus Centar inspekciji

Grad Dubrovnik je prijavio Laus Centar inspekciji zbog kućice koja je izgrađena na parceli na kojoj se očekuje izgradnja zgrade čiji je vizual nedavno ekskluzivno objavio portal Dubrovnikpress.hr. Oko parcele, koja je ju vlasništvu spomenute tvrtke, pojavili su se prijepori nakon što je Grad Dubrovnik, odlukom Gradskog vijeća, odlučio stazu koja je služila kao pješački spoj dvaju ulica proglasiti javnim dobrom. Laus centar u međuvremenu je stazu porušio, a izgrađena je i kućica za koju iz te tvrtke navode kako je riječ o objektu za čuvarsku službu.

„Nakon rušenja, a potom negiranja činjenice kako je pješačka staza kao javno dobro odnosno komunalna infrastruktura postojala već preko sedamdeset godina, investitor Laus centar d.o.o. svojim radnjama ponovno uzurpira javno dobro tako da je sada ilegalno sagradio manju građevinu. Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, čl. 2. stavak 2., a na koji se investitor poziva,  određuje da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta na građevnoj čestici ili obuhvatu zahvata u prostoru postojeće građevine ili zahvata u prostoru može graditi zgrada čuvarske službe tlocrtne površine do 12 m2 u skladu s tipskim projektom za kojega je doneseno rješenje na temelju članka 77. Zakona o gradnji ili tehnička ocjena sukladno posebnom zakonu.” - navode danas u priopćenju iz grada Dubrovnika.
 
“Dakle, navedenu građevinu moguće je prema gornjoj odredbi graditi samo na građevnoj čestici postojeće građevine, a što u konkretnom slučaju ne odgovara istini jer na predmetnoj čestici ne postoji postojeća građevina, već samo zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za gradnju garažno-poslovno-stambene građevine.” - pišu iz gradske uprave.
 
„Još jedna neistina i obmana u nizu od strane investitora tj. selektivno tumačenje zakona i očigledno uzurpiranje gradskog zemljišta. Iz svega navedenog razvidno je da je za opisanu gradnju (čuvarsku kućicu) potrebno ishoditi akt s pravom gradnje što isti nisu napravili te proizlazi da se radi o bespravnoj gradnji. Grad Dubrovnik je navedeno postupanje investitora prijavio Državnom inspektoratu, Uredu građevinske inspekcije-ispostavi Dubrovnik te očekujemo žurno postupanje nadležnih tijela.” - zaključio iz Grada Dubrovnika.

dm

Objavljeno u Aktualno

Dragi sugrađani, posljednjih dana svi ste svjedoci kako se od strane jednog investitora pokušava promijeniti povijest. Tako su, misleći da će izbrisati povijest, srušili pješačku stazu koja je tu namjenu imala najmanje 70 godina.

Danas smo svjedoci kako im ni to rušenje nije bilo dovoljno pa su odlučili izgraditi jednu kućicu upravo na toj parceli vodeći se onom kako će ona biti „starija i ljepša” od pješačke staze.

U ovom trenutku pozivamo Vas naše sugrađane, pozivamo sve političke aktere na zajedništvo. Jednim klikom potvrdite kako ste se upravo Vi barem jednom u životu koristili ovom javnom pješačkom stazom. Ovim pokazujemo kako smo zajedno i kako je javni interes nešto što nas veže, a ne razdvaja!

S obzirom da privatni investitor na zemljištu između Ulica dr. Ante Starčevića i Puta od Republike pokušava tvrditi kako pješački prolaz između ove dvije ulice nikada nije postojao, Grad Dubrovnik poziva sugrađane koji su ikada koristili navedeni pješački prolaz da svojim odgovorom podrže inicijativu na poveznici: https://www.facebook.com/236048013078565/posts/4307865262563466/

Sadržaj Grada Dubrovnika

Objavljeno u Aktualno

Usprkos brojim negativnim efektima Covid-19 pandemije, a koji su se posebno prelili na sredine čije gospodarstvo je snažno oslonjeno na turizam, Grad Dubrovnik u 2021. godinu ušao je financijski stabilan s podlogom za završetak započetih, ali i realizaciju novih investicija.
 
U nešto više od tri godine Grad Dubrovnik je uspio priskrbiti preko milijardu kuna bespovratnih europskih sredstava čime je osigurano financiranje iznimno velikih i složenih kapitalnih projekata, poput 70 milijuna kuna vrijedne rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale s očekivanim početkom radova u travnju, a čije izvođenje građane Dubrovnika neće stajati niti kune.
 
EU projekt razvoja sustava vodoopskrbe i odvodnje vrijedan 881.208.682 kuna, ulaganje je koje je Dubrovnik čekao desetljećima. Izgradit će se, sanirati i rekonstruirati ukupno više od 70 kilometara cjevovoda na širem području Dubrovnika te izgraditi brojni objekti, među njima novi pročistač otpadnih voda u Lapadu. I troškovi izgradnje funkcionalnog pročistača pitke vode u Komolcu također će se refinancirati kroz ovaj projekt. Jedanaest novih MAN-ovih autobusa za javni prijevoz na gradske prometnice stižu pred sezonu, a također je riječ o ulaganju koje ne traži financijsko sudjelovanje Grada Dubrovnika nego je u cijelosti podmireno iz EU i nacionalnih izvora.
 
Kreditiranje je također redovan način financiranja javnih i razvojnih projekata, a bez kreditnog zaduživanja teško je zamisliti realizaciju velikih kapitalnih i infrastrukturnih projekata, poput stanova, novih prometnica ili škola. –„Uz Dubrovnik se godinama neopravdano vezivao epitet nekakvog proračunskog Eldorada, što nikada nije odgovaralo istini te nam je u konačnici samo štetilo, a o odgovornom i racionalnom gospodarenju javnim novcem treba suditi u razdobljima krize, a ne u, uvjetno rečeno, blagostanju“, kaže gradonačelnik Mato Franković, ističući kako je Grad u korona krizi zadržao stabilnost i kontinuitet razvojnih projekata, dok je posebna pažnja posvećena socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti. Gradonačelnik podsjeća i da je na ime beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave uslijed pada prihoda iz državnog u gradski proračun  prosincu uplaćeno 38,6 milijuna kuna.
 
Kreditna sredstva Grad Dubrovnik koristi za realizaciju brojnih infrastrukturnih zahvata. Svi se realiziraju krajnje transparentno, isti su opipljivi i na korist su građanima. Od prva 43 stana za mlade obitelji u Mokošici, sustava oborinske odvodnje u ulicama Kardinala Stepinca i Vukovarskoj, preko vrtića Palčica i OŠ Montovjerna, prve novogradnje u obrazovanju još od sredine 80-ih godina prošlog stoljeća, pa do strateškog projekta cestogradnje od Mosta dr. Franja Tuđmana do Pobrežja, a kojim se stvaraju preduvjeti za širenje urbanog područja grada i brojnih drugih. Kreditnim zaduženjem u 2021. financirat će se i dom umirovljenika u Gružu, a investitor je hotel Gruž d.d., uz prethodno odobrenje Gradskog vijeća, kao uostalom i za sva zaduženja.
 
Uz spomenute EU projekte te one u fazi izvođenja, u Proračunu za 2021. godinu rezervirana su sredstva za dvoranu za borilačke sportove u Gospinom polju, za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za novu cestu Tamarić te, između ostalog, za završetak rekonstrukcije zgrade Jugovog bazena. Za 14 milijuna kuna vrijednu obnovu, uređenje i opremanje OŠ Marina Getaldića na dvije lokacije sredstva su osigurana donacijom zaklade Caboga Stiftung.
 
Grad Dubrovnik i u narednom razdoblju veliki značaj poklanja upravo vanproračunskim sredstvima pa je čitav niz projekata pripremljen i spreman za financiranje putem Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije. Među njima se ističu azil za životinje, Dom umirovljenika ispod Opće  bolnice, škola u Mokošici, vrtić Pčelica, stanovi Solitudo, ali i nova multi funkcionalna sportska dvorana u Gospinom polju, projekt koji je nedavno predstavljen javnosti.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Objavljeno u Aktualno

Uz nazočnost gradonačelnika Mata Frankovića, zamjenica Jelke Tepšić i Orlande Tokić, predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebicu te pročelnika i službenika gradske uprave, župnik katedralne župe Velike Gospe don Marin Lučić tradicionalno je jučer blagoslovio prostore Grada Dubrovnika za novu 2021. godinu.
 
Tom prigodom don Marin Lučić uputio je riječi molitve i blagoslova, poručivši kako nam je u ovim izazovnim vremenima i godini u koju smo ušli, prvenstvo potrebno zajedništvo i mir.
 
Katedralni župnik don Marin Lučić pred okupljenim službenicima istaknuo je kako je iznimno važno da upravo na ovom mjestu gdje se donose važne odluke i traže najbolja rješenja za dobrobit građana Dubrovnika treba vladati sloga, razumijevanje i strpljivost koji će nas voditi u bolju budućnost.

dpp

Objavljeno u esPRESSo

Postoji nešto što se zove solidarnost. Svi zaposleni u Republici Hrvatskoj, htjeli ne htjeli, svakog mjeseca su solidarni, onog dana kada im poslodavci isplate plaće, a dio od tih plaća se uplati u državni mirovinski i zdravstveni fond. Kada bi sustav bio drukčiji, kada bi se ti novci uplaćivali samo u privatne mirovinske fondove i privatna zdravstvena osiguranja, kada bi dakle sami radnici isključivo odlučivali o tome koliko i gdje uplatiti, uz mentalitet na ovim prostorima, vjerojatno bi jedan fini dio njih dočekao starost bez penzije, a život, do prve ozbiljnije bolesti, proživio bez zdravstvenog osiguranja. S druge strane država ne bi imala za isplatu mirovina za koje ionako sredstva valja redovno nadokrešit, a ionako bijedan zdravstveni sustav srušio bi se do kraja.

I sad može netko reći, a što bi ja plaćao tisuće kuna u mirovinski fond ili u obavezno zdravstveno osiguranje da bi drugi imali mirovine i liječili se. Pa zato što postoji ta – solidarnost, koja se većine nas kad - tad u životu tiče, jer niti ćemo biti vječno mladi niti vječno zdravi.

Hrvatska nikada nije bila u goroj ekonomskoj krizi, čini se ni u vrijeme Domovinskog rata kada su još uvijek postojale brojne tvornice. U međuvremenu državna ekonomija došla je u poziciju da je gotovo u potpunosti bazirana na broju turista, a turista nema.

Nastavi li se korona kriza, sasvim izvjesno, brojni će naši sugrađani za nekoliko mjeseci biti doslovno gladni.

Sit gladnome ne vjeruje, a političari i od jednog i od drugog redovno traže glasove. Kako gladnima nisu sposobni i inače pomoći, pojedini političari okreću se tako sitima, gladnima će obećavati u travnju, pred izbore. Tako je kmečanje o neisplati božićnica u Gradu Dubrovniku i gradskim tvrtkama već lagano preraslo u perverziju.

Dok drugi ostaju bez posla ili žive od minimalca, dok traže odgode rata kredita, a nastavi li se korona kriza, gubit će se i kuće i stanovi, gradske tvrtke, koje po tvrdnjama gradonačelnika stoje trenutno jako dobro, prema dijelu oporbe trebale bi potrošiti milijune kuna na božićnice, regrese i darove za djecu.

No, ne stoje svi dobro, evo, za primjer uzmimo samo Libertas gdje djelatnici žele 3.600 kuna ovog Božića, dio od božićnice, dio od regresa, dio od „uskrsnice” koju nisu dobili. Kažu, tako je po kolektivnom ugovoru. Dakle, njih 307 u tvrtki gubitašu trebali bi ovog Božića dobiti oko 1,1 milijun kuna, jer tako je, je li, po kolektivnom ugovoru. I boli njih briga što Libertas stvara gubitke, kolektivni ugovor je svetinja.

Ne znam je li po kolektivnom ugovoru ili po nekakvom balkanskom stečenom pravu, ali od tih 307 u Libertasu, pa dalje u ostalim gradskim poduzećima gdje stignemo do ukupne brojke, koju je sam gradonačelnik Franković iznio, od 1.193 zaposlena u Gradu i gradskim tvrtkama, najveći dio njih zaposlio se uz vezu ili stranačku iskaznicu, nemojmo se lagati ni praviti ludi. Poneko s iskaznicom HNS – a, netko s iskaznicom SDP – a, pa HDZ – a, DDS – a, DUSTRA – e i tako redom. Ili je tamo jednostavno jer mu tetka pozna Pera, a Pero pozna Đura, pa amo maloga/malu zaposliti, a posao nek mu/joj bude da primi plaću i svrne na izbore, slika listić.

U gradskim tvrtkama, baš kao i u gradskoj upravi itekako ima viška zaposlenih, ne znam je li u kolektivni ugovor uključeno i brojanje zjaka tijekom radnog vremena, ali znam da pojedinci uistinu nemaju ni obraza ni srama, a još manje one spomenute – solidarnosti, osim nametnute, jer plaće su im u krizi nešto manje, odlukom gradske uprave i poslodavaca.

Apsolutno da u gradskoj upravi, a još manje u gradskim tvrtkama, nisu svi ljudi uhljebi, ma kako god došli do svojih radnih mjesta. Veliki je broj vrijednih ljudi.

No, ipak... Neprilično je trenutku, a i inače, prolijevanje floskula u populističke svrhe kako eto sad mi ostali građani moramo biti jako zahvalni djelatnicima gradskih tvrtki jer oni rade da bi, evo citirat ću Natašu Garbičević iz HNS – a, koja danas pokušava priopćenjem pokupiti koji poen, „naše ulice bile čiste, voda uredno tekla špinama, djeca u vrtićima bila sretna i sigurna, a javni prijevoz i dalje funkcionirao”.

Ma zaboga niti sam im zahvalan niti sam nezahvalan, s obzirom da je riječ o javnim tvrtkama mogu biti jedino zadovoljan ili nezadovoljan kako obavljaju svoj posao za koji, a to je ono što je najvažnije – na svoj tekući račun redovno dobiju plaću. Dakle, rade taj posao da bi za njega bili plaćeni, a ne iz humanitarnih pobuda pa da im mi zahvaljujemo.

Prekinimo stoga jednom više bljutit o nekakvoj zahvalnosti i nezahvalnosti ljudima koji su plaćeni da rade to što rade. Što bi bilo tko od nas trebao više biti zahvalan npr. čistaču ulice od prodavačice u Konzuma?!

Je li tko od lokalnih političara uopće pitao jesu li djelatnici u privatnom sektoru dobili božićnice, „uskrsnice”, darove za djecu, regres? Najlakše je doslovno prdit ludijeh o gradskim tvrtkama i navodnoj zahvalnosti zaposlenicima, umjesto da bude upravo obratno, da ti oporbeni političari, koji uglavnom dolaze iz stranki koje su kao socijalno nastrojene, a u socijal - demokratskim strankama solidarnost je itekako bitan pojam, pokažu da razumiju što je ta – solidarnost.

Možda Franković na kraju i popusti, možda dopusti isplatu božićnica, ali u konačnici za gradske tvrtke i ne radi se samo o solidarnosti, riječ je jednostavno o poslovnom procesu, jer ako novca sad ima pa i za božićnice, ne znači da će ga sutra biti, a još uvijek je valjda bolje redovno primati plaću nego jednokratno božićnicu. Zaposleni u gradskoj upravi i tvrtkama će je i dalje primati, i mogu se lupat nogama u guzicu od sreće, jer s druge strane, zaposleni u privatnom sektoru nemaju tu „privilegiju” da znaju da će im i za par mjeseci primanja „sjesti” na tekući i trenutno žive u potpunoj neizvjesnosti. Zato je cjelokupno natezanje oko božićnica jednostavno - neprimijereno, eto da ne kažem gadljivo.

P.S.
Onako tek usput... Nego, gdje su bili svi ti silni zagovaratelji isplate božićnice dok su u svim gradskim tvrtkama djelatnici dobivali božićnice, a radnici Vrtlara prst u oko.

Objavljeno u Aktualno

U gradu Dubrovniku je trenutačno 181 korisnik-nositelj zajamčene minimalne naknade koja se ostvaruje putem Centra za socijalnu skrb Dubrovnik. Od toga je 149 samaca i 32 višečlana kućanstava, dok su ukupno 244 korisnika.
 
Grad Dubrovnik osigurao je iznos od 50.000 kuna kako bi se ovoj najugroženijoj kategoriji građana isplatile božićnice i tako pomoglo učiniti blagdane radosnijima. Ukupan iznos uplaćen je Centru za socijalnu skrb Dubrovnik koji će obaviti pojedinačne isplate korisnicima.
 
Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi Grad Dubrovnik korisnicima zajamčene minimalne naknade financira mjesečno troškove stanovanja koji se odnose na režijske troškove i troškove najamnine. U 2020. godini za ovu je namjenu Grad Dubrovnik isplatio ukupno 854.636,00 kuna.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Objavljeno u Aktualno

Grad Dubrovnik kontinuirano obilježava Međunarodni dan borbe protiv plastičnih vrećica u prosincu s ciljem edukacije javnosti o štetnosti plastičnih vrećica i zamjeni istih.
 
Upravni odjel za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika organizirao je dijeljenje platnenih vrećica prihvatljivih za okoliš s prigodnim natpisom "Dubrovnik - Grad bez plastičnih vrećica" na Stradunu.
 
Procjenjuje se kako se u svijetu godišnje koristi nekoliko stotina milijardi plastičnih vrećica, a obzirom da recikliranje nije u potpunosti zaživjelo, velike količine vrećica odlažu se nepravilno u okoliš, na kopnu i u moru. Oceanima danas plovi skoro 270 000 tona plastičnog otpada, od kojeg stradavaju i ugibaju mnoge jedinke ribe, morskih kornjača, ptica i sisavaca, a isti negativno utječe i na zdravlje čovjeka.
 
Promjenom navika i korištenjem višekratne ambalaže kao što su platnene vrećice izravno se doprinosi zaštiti okoliša.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Objavljeno u esPRESSo

Općina Mljet namjerava poslovne udjele u Vodovodu, Vrtlaru, Libertasu, Boninovu, Sanitatu i Čistoći prodati Gradu Dubrovniku Tako će dubrovačko Gradsko vijeće na sjednici u četvrtak odlučivati o usvajanju Prijedloga zaključka o prihvaćanju teksta predugovora o prijenosu poslovnih udjela s Općinom Mljet.

Općina Mljet još je početkom ožujka Gradu Dubrovniku i direktorima gradskih tvrtku uputila dopis o namjeri istupanja iz društava u vlasništvu Grada, prodajom pripadajućih udjela. Grad je tada iskazao interes za kupnjom udjela koje Općina Mljet ima u gradskim tvrtkama, ali je zbog krize koja je nastala kao posljedica pandemije koronavirusa otkup udjela odgođen do stabilizacije proračuna.

U Vrtlaru, Vodovodu, Libertasu, Boninovu, Sanitatu i Čistoći, Općina Mljet ima po jedan vlasnički udio.

Vlasnički udio Općine Mljet u Vodovodu vrijedi tri milijuna kuna. U Libertasu 238.600 kuna. Udio u Boninovu iznosi 9.700 kuna, u Vrtlaru 760 tisuća kuna. Vlasnički udio Općine Mljet u Sanitatu iznosi 109.600 kuna, a u Čistoći 227.800 kuna.

Iznos za vlasnički udio u svakom od društava, prema prijedlogu Općine Mljet, Grad Dubrovnik isplatio bi u tri godišnja obroka.

N. Metković

Objavljeno u Aktualno

Iz Grada Dubrovnika zasad nema službenog komentara na tužbu koju je podnijela tvrtka Razvoj golf, a koja potražuje 2,7 milijuna kuna od Grada, ne uključujući kamate, koliko su „golferi” platili 38 tisuća kvadrata zemljišta na Srđu, koje na kraju nisu mogli uknjižiti jer Grad nije imao pravo tu zemlju prodati o čemu možete čitati OVDJE.

Iz gradske uprave tek su u kratkom priopćenju napisali kako su angažirali odvjetničko društvo Škurla nakon što su dobili obavijest o tužbi

„Sukladno navedenom, a s obzirom da je tužba zaprimljena u Gradu Dubrovniku s jučerašnjim danom, u ovom trenutku o konkretnom predmetu ne možemo više reći.” - piše u dopisu gradske uprave.

dm

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Tvrtka Razvoj golf tužila je Grad Dubrovnik zbog štete nastale prigodom kupoprodaje zemljišta za koje je naknadno uspostavljeno da ga Grad nije smio prodati te je Razvoj golf ostao i bez zemljišta i bez uplaćenog novca. Radi se o 38 tisuća kvadrata poljoprivrednog zemljišta na Srđu za koje je Razvoj Golf Gradu Dubrovniku platio 2,7 milijuna kuna.

„Povod pokretanja sudskog postupka je pravna situacija iz 2009. godine kada je Razvoj golf d.o.o. na javnom natječaju od grada Dubrovnika kupio nekretnine, za koje se nakon 11 godišnjeg sudskog postupka, koji je pokrenula Republika Hrvatska, ispostavilo da ih grad Dubrovnik nije imao pravo prodati. S obzirom na izostanak mirnog rješenja i predstojeću zastaru, Razvoj golf je radi zaštite svojih prava pokrenuo sudski postupak.” - navodi se kratkom priopćenju iz Razvoj Golfa u kojem napominju kako su bez obzira na postupak u tijeku, spremni na mirno rješenje.

Drugim riječima Razvoj Golf potražuje 2,7 milijuna kuna od Grada, a tome treba pridodati i kamate.

dm

Objavljeno u Aktualno
Stranica 7 od 14

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019