Prikazujem sadržaj po oznakama: ivan mataga

Prema nedavnom istraživanju Eurobarometra gotovo svaki drugi stanovnik Europske unije kaže da nikad ne vježba niti se bavi sportom. Nedostatak vremena glavni je razlog koji ispitanici navode kako bi opravdali činjenicu da ne vježbaju. Također, istraživanje je pokazalo da dobrostojeći više vježbaju od siromašnijih građana.

Na jugu imamo val mlađih čelnika lokalnih samouprava, načelnika, načelnica, gradonačelnika i gradonačelnica. A koliko su fizički aktivni i koliko vježbaju pojedini čelnici na jugu Hrvatske...

Joško Cebalo. Foto: JP/arhiva

- Važnost sportske aktivnosti za naše zdravlje je nemjerljiva i, naravno, vrlo je bitno to naglašavati. Između obaveza ja prvi rekreaciju često zaboravim, ali svjestan sam da to i nije baš dobro. U ovom trenutku nastojim se natjerati na određenu aktivnost, ali, ponavljam, to nije, nažalost, u onoj količini koju bih želio, a naravno i trebao. – tako je na naše pitanje o fizičkog aktivnosti odgovorio dubrovačko - neretvanski dožupan Joško Cebalo.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković kaže kako podržava vježbanje i smatra da je rekreacija iznimno važna.

Mato Franković opušta se u maslinama. Foto: FB / osobni album

- Što se mene osobno tiče, fizički dosta radim u polju i nedjeljom sam obično u brdima. - dodao je Franković.

- Najgori aspekt bavljenja politikom je što te svede u način života što ti izbije iz ruke vrijeme i prostor za bavljenje samim sobom. Zato je najbitnije odvojiti vrijeme za tjelovježbu što će čovjeku donijeti i više energije te smanjiti stres. Ne treba zapustiti vježbanje pravdajući se zauzetošću. Veliki broj ljudi stresne trenutke kompenzira češćim unošenjem hrane što dovodi do debljanja. Debljina više nije pokazatelj da netko dobro živi, već znači da živiš stresno. Stoga bi, da bi život bio kvalitetniji svaka osoba, pa tako i političari, trebala kad god ima vremena više vježbati i baviti se sobom. - riječi su to pločanskog gradonačelnika, liječnika po struci, Miša Krstičevića kojemu smo za postavili pitanje kako gleda na rekreaciju.

Mišo Krstičević. Foto: JP / arhiva

Za sebe kaže da se ne može puno pohvaliti vremenom provedenim na treningu, ali da uvijek nađe barem dijelić vremena kako bi koliko toliko ostao u formi.

- Moji treninzi su uglavnom individualni. Ljetni treniram jedno, zimi je druga vrsta treninga. To je uglavnom trčanje, teretana, a nogomet jako rijetko. – rekao je Krstičević, koji je prije puno aktivnije trenirao nogomet. Dodao je i kako se sa sportom ne smije stati te da mladi ljudi tek kad skupe neke godine shvate da im je to potrebno te pokušavaju naći poticaj i vrijeme za krenuti.

Nika Silić Maroević. Foto: Anđela Šćepanović / CROPIX

Gradonačelnica Korčule Nika Silić Maroević kazala je kako se rado rekreira te da voli kretanje i vožnju biciklom.

Načelnik Kule Norinske Nikola Krstičević je naglasio kako je čitav život u sportu.

Nikola Krstičević rado pohodi Polljud. Foto: FB / osobni album

- Igrao sam uvijek aktivno nogomet. Počeo sam u NK Maestral, pa Neretva, a kad sam studirao u Dubrovniku igrao sam i u GOŠK-u. Nogomet mi jako nedostaje pa s ekipom znam zaigrati rekreativno. Kako sam ozlijedio koljeno definitivno manje igram nogomet, ali idem na boks u prvom redu zbog rekreacije. – rekao je Krstičević.

Načelnica Općine Lumbarda Marija Klisura za sebe kaže kako nikad nije bila sklona grupnim sportovima te je istaknula:
- Više se volim rekreirati sama, volim hodati po stijenama, baviti se škrapingom. - kazala je Klisura. Sada je, kaže, upisala i tečaj ronjenja.

Marija Klisura. Foto: Anđela Šćepanović / CROPIX

- Svakako zagovaram činjenicu da bi se ljudi trebali više kretati i biti u prirodi. - rekla je načelnica Lumbarde.

Njezin kolega iz Blata Ante Šeparović je kazao da vježba i trenira kad god stigne.

Ante Šeparović. Foto: JP / arhiva

- Ako imam po ure, 20 minuta, ma nekad i 10 minuta slobodnog vremena odlučim se za nekakvu rekreaciju. To može biti šetnja ili vježba doma s jačim naporom, da se čovjek „isprazni“. – rekao je blatski načelnik dodajući kako se nikad nije bavio određenim sportom, ali da je uvijek volio biti fizički aktivan.

- Ljeti dosta veslam i plivam i rado se uključim u bilo kakvu fizičku aktivnost. Ljeti plivam i po dva kilometra. To mi je baš drago i smatram da bi se što više ljudi trebalo baviti bilo kakvom aktivnošću pa i kratka tjelovježba kućna je bolja nego ništa. – smatra načelnik Šeparović ističući kako treba ljeti bolje iskoristiti blagodati koje nam more nudi.

- Ponosna sam što je u Vela Luci zaživio sportski duh i što su i djeca neizostavni dio naših utrka jer je to ujedno i jedna od poruka koju želimo poslati djeci. Da treniraju, vježbaju, izaberu sport i zdravi način življenja. Mislim da je bavljenje sportom itekako važno. – smatra načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić.

Katarina Gugić s članovima udruge Trtajun tijekom manifestacije Vela Luka Outdoors. Foto: Anđela Šćepanović / CROPIX

Za sebe Gugić još kaže da je ranije trenirala rukomet, a zadnjih pet godina redovito se bavi trčanjem te se često odaziva na lokalne utrke, a ovisno o obavezama natječe se i na trkama izvan otoka.

Gradonačelnički mandat usporio je fizičke aktivnosti prvog čovjeka Opuzena Ivana Matage.

Ivanu Matagi nije mrsko ni ribanje. Foto: FB / osobni album

- Prije početka mandata šetao sam svako drugu večer u prosjeku 7 kilometara, većinom uz obalu male Neretve. Igrao sam košarku barem 2 puta tjedno, vikendom bih biciklirao prosječno oko 30 kilometara, a u zimskim mjesecima sam planinario. Sad sam to sve zapustio. Praktički jedino zimi ponekad prošetam tom svojom dionicom, ali više ne redovito. – kazao je Mataga dodajući kako sada počinje sezona berbe mandarina pa tu planira fizički aktivnije sudjelovati nakon posla, kako bi se opet vratio u formu.

- Planiram se u zimskim mjesecima opet vratiti rekreaciji i nastaviti sa šetnjom i planinarenjem, pa možda i košarkom. - kroz smijeh će gradonačelnik Opuzena Ivan Mataga.

S područja Dubrovačko - neretvanske županije samo je Općina Konavle pokazala interes za komasacijom, odnosno okrupnjivanjem zemljišta. Javni poziv uputilo je Ministarstvo poljoprivrede kako bi se utvrdila područja na kojem će se provoditi komasacija poljoprivrednog zemljišta po novom zakonu. Iznenađujuće je da se nije javio nitko primjerice iz doline Neretve, gdje je poljoprivreda i dalje jedna od važnijih djelatnosti. Na području tri grada i četiri općine ukupno je oko 2200 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, pa se očekivao i njihov interes za komasaciju.

Neretvanski gradovi i općine trenutno se bave regulacijom korištenja državnog zemljišta, što je u Pločama dovelo do najave da će biti podnesena kaznana prijava protiv nadležnih u gradskoj upravi.

MATAGA: ZA KOMASACIJU NISMO SPREMNI JER IMA DOSTA RASCJEPKANIH ZEMLJIŠTA

Ističući kako po pitanju poljoprivrednog zemljišta ništa nije napravljeno od 90- tih godina gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević je rekao kako želi zaustaviti agrokriminal „pred kojim Državno odvjetništvo i Ministarstvo poljoprivrede godinama zatvaraju oči“.

- Postoje određeni ljudi koji su agresivnim pristupom uzeli državnu zemlju i dali je drugima u zakup, pa im sad ne odgovara da gradska uprava želi uvesti red i prijete kaznenim prijavama. - rekao je Krstičević.

Njegov opuzenski kolega Ivan Mataga također provodi reguliranje ugovora o privremenom korištenju državnog poljoprivrednom zemljišta, ali u mirnijoj atmosferi.

- Pozvali smo sve korisnike koji su u mirnom posjedu i imaju podmirene sve obveze prema Gradu da nam se jave i podnesu zahtjev za produljenjem ugovora na dvije godine, odnosno do raspisivanja natječaja za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. - rekao je Mataga.

Objašnjavajući zašto se u neretvanskoj dolini nitko nije javio za komasaciju gradonačelnik Opuzena je rekao:
- Mi još nismo spremni za komasaciju jer imamo dosta rascjepkanih zemljišta u posjedima korisnika i to je zahtjevan i dugotrajan proces. Prvi korak prema tome je udruživanje proizvođača, pa onda možemo o tome početi pričati. Mi smo kao gradska uprava već pokrenuli poziv za iskazom interesa za udruženjem, bilo u vidu udruge, zadruge ili proizvođačke organizacije. To mora ubuduće biti prioritet proizvođačima u prvom redu radi lakšeg zajedničkog plasmana, pregovora s kupcima, jeftinije nabave repromaterijala od dobavljača te na kraju lakšeg apliciranja na sredstva EU, jer će sredstva iz novog programskog razdoblja uglavnom biti fokusirana na udruženja. – pojasnio je gradonačelnik Opuzena Ivan Mataga.

JAMBO: KOMASACIJA U DOLINI NERETVE VEĆ JE PROVEDENA NA PET TISUĆA HEKTARA

S druge strane Stipe Gabrić Jambo, bivši višegodišnji gradonačenik Metkovića i magistar agronomije, tvrdi kako je komasacija u dolini Neretvne već odavno provedena na oko pet tisuća hektara koje je koristio PIK Neretva.

- To su optimalne parcele, dobivene melioracijom i na kojima je riješena odvodnja. - pojašnjava Jambo, dodajući kako je jedini problem što su neke parcele, koje su vraćene nasljednicima bivših vlasnika, sad zapuštene.

- U svim uređenim državama, a što Hrvatska nije i ne znam kad će biti, komasacija je odavno napravljena i tu nema bojazni. Evo na primjer, ja imam manje nasade mandarina na više mjesta, a da su mi na jednoj ili dvije parcele bilo bi lakše za obrađivati i imao bih manje troškove. Ne bojim se velikih igrača jer nitko neće odnijet zemlju u Italiju ili Nizozemsku. Bolje je da netko zemlju uzme u koncesiju i obrađuje je nego da stoji ledina. S ovakvom klimom imamo uvjete za proizvodnju svega. Dostatni smo samo u žitaricama i uljaricama, te jabukama i mandarinima, a uvozimo svu ostalu hranu, što je sramota jer možemo proizvoditi stotine tisuća tona. – rekao je Jambo, dodajući kako je komasacija potreba u prvom redu za Konavosko polje, gdje su parcele male i raštrkane.

BELJAK: SVE MI TO IZGLEDA KAO KONAČNA DEVASTACIJA HRVATSKOG SELA

Da provođenje zakona neće štimati upozorili su nedavno oporbeni saborski zastupnici naglasivši kako postoji puno prepreka za realizaciju, od neriješeno imovinsko - pravnih odnosa do složenosti administrativnih postupaka, te da bi proces trebala voditi država, a ne gradovi i općine.

- Mislim da će se komasacija teško provesti jer je sav posao prebačen na jedinice lokalne samouprave koje nemaju kapaciteta ni mogućnosti za to. Možda bi komasacija i imala smisla kad bi postojalo povjerenje u lokalnu, regionalnu i državnu vlast, ali ljudi poučeni dugogodišnjim iskustvom ne vjeruju ništa. Sve mi to izgleda kao konačna devastacija hrvatskog sela. – rekao je za Južni saborski zastupnik i predsjednik HSS-a Krešo Beljak. On nadalje smatra kako je cilj novog Zakona o komasaciji okrupnjivanje i priprema zemljišta za strane kupce, jer 1. siječnja iduće godine ističe moratorij o zabrani prodavanja poljoprivrednog zemljišta strancima.

- Isti takav proces prošle su i hrvatske banke i sve što je u ovoj državi vrijedilo. - rekao je Beljak.

LASIĆ: BILO BI DOBRO DONIJETI POSEBAN ZAKON O KOMASACIJI KONAVOSKOG POLJA

Tvrdnje o pripremama zemljišta za strane vlasnike, načelnik Općine Konavle Božo Lasić smatra netočnima. Po njemu je komasacija potrebna, ali uz dobru zakonsku regulativu.

Konavljani zapravo, neovisno o zakonu koji je na snazi, već godina pokušavaju komasirati, odnosno okrupniti dio zemljišta u Konavoskom polju, i do sada im je, prema riječima načelnika Boža Lasića, uspjelo riješiti oko 100 hektara zemljišta, od čega je 70 posto u državnom vlasništvu.

- Mi smo u Konavlima nažalost najviše u Hrvatskoj napravili u pripremi komasacije, ali se nismo oslanjali na zakon iz 2015. godine koji nije provediv za naše područje. Konavosko polje je specifično jer ima 460 hektra i preko tisuću i pol vlasnika i suvlasnika, od kojih neki imaju tek po dva, tri metra kvadratna. Prva stvar je bila odvojiti zemljište koje bi se moglo komasirati, napraviti detekciju i popis čestica u okviru tzv. komasacijske gromade. – rekao je Lasić dodajući kako sada Hrvatske vode rade evidentiranje svih tamošnjih vodotoka u cilju rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

- Prva faza tog procesa je gotova, a na Zemljišno - knjižni odjel Općinskog suda u Dubrovniku podnesen je zahtjev da se na jednom dijelu Konavoskog polja evidentiraju vodne građevine. Sve su to koraci koji prethode uspješnoj komasaciji. U pripremi su i idejna rješenja za navodnjavanje, što će sufinancirati Dubrovačko -neretvanska županija, kako bi se odabrao najučinkovitij model navodnjavanja. Jedan od ideja, je uređenje umjetnog jezera koji bi se koristio ne samo za navodnjavanje već i za rekreaciju. – pojasnio je Lasić te nastavio:

- Zbog silnog imovinskog nereda smatram da je potreban poseban zakon o komasaciji Konavskog polja. Ta je zemlja bila oduzimana, pa vraćana vlasnicima, odnosno njihovim nasljednicima, a jako je teško utvrditi i vodotokove. U nekim momentima sve to nam se čini neizvodivim, ali i dalje provodimo postupak za pripremu komasacije u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede. – kazao je Lasić.

Specifikum Konavoskom polja, prema Lasićevim riječima, je i činjenica da te parcele iako značajno manje od onih u unutrašnjosti Hrvatske, ipak imaju puno veću vrijednost.

Inače, novi Zakon je nedavno u Saboru predstavila ministrica poljoprivede Marija Vučković koja je naglasila kako je komasacija, odnosno okrupnjivanje od strateškog interesa za Hrvatsku.