Prikazujem sadržaj po oznakama: izborni zakon

Premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak, predstavljajući novi Zakon o izbornim jedinicama, da će 22 posto građana svoje pravo glasa konzumirati u nekoj drugoj izbornoj jedinici, a najveća promjena je u Zagrebu, koji se umjesto na četiri sada dijeli na tri jedinice.

- Zagreb je umjesto na četiri jedinice podijeljen na tri, sada je u 1., 2. i 6. izbornoj jedinici. Otklanja se prigovor da stanovnici na Jarunu ili Brezovici glasuju s biračima koji su na obali Jadranskog mora, te specifičnosti više nema. - rekao je premijer.

Plenković je za prijedlog Zakona o izbornim jedinicama rekao da se radi o "manjoj modifikaciji postojeće karte" te naveo da će čak 78 posto birača, odnosno četiri petine, ostati u izbornim jedinicama u kojima se trenutno nalaze.

- Sve jedinice imaju svoju geografsku koheziju. - naglasio je ponovivši kako će samo 22 posto birača svoje pravo glasanja konzumirati u nekoj drugoj izbornoj jedinici.

Plenković je istaknuo da su željeli zadržati postojeći model od 10 jedinica u kojima se bira 14 zastupnika.

Trenutno su najveća odstupanja u 4. izbornoj jedinici koja ima najmanje birača, a najviše birača je u 9. izbornoj jedinici, one su bile na polovima tog nesrazmjera.

Temeljem predloženih izmjena izbornih jedinica najveće odstupanje od prosječnog broja birača po izbornoj jedinici (364.664) iznosit će samo 2,2 posto u X. izbornoj jedinici (372.712), a sve ostalo je unutar 2,2 posto.

- U budućem sustavu najmanje je odstupanje u prvoj izbornoj jedinici (356.866), a razlika je u oko 15.000 ljudi. - rekao je.

Plenković kaže kako su nastojali da izborne jedinice budu što sličnije po broju birača zbog budućih demografskih trendova.

- Da osiguramo da sustav koji predlažemo ne doživi modifikacije nakon godinu dana kada se krenu održavati izbori. - poručio je.

- Ovakvu strukturu kakvu mi imamo nema baš puno zemalja i to uvjetuje kako će izgledati izborne jedinice. Dubrovačko-neretvanska nema kuda, pa će biti u 10. izbornoj jedinici. - kazao je Plenković.

Geografski najveća je sedma izborna jedinica, ali je riječ o krajevima koji imaju najveći efekt depopulacije. Tu su cijela Ličko-senjska, Karlovačka, najveći dio Sisačko-moslavačke, sjeverni dio Zadarske te sjeverni i istočni dio Primorsko-goranske županije.

Slavonskim županijama, koje su do sada imale najveća odstupanja, u njihovim izbornim jedinicama pridodani su dijelovi sisačko-moslavačke (peta izborna jedinica), odnosno Koprivničko-križevačke (četvrta).

Premijer je na novinarski upit kazao da su zakon pripremili stručnjaci u Ministarstvu pravosuđa i uprave, bez stranačke skupine, te je odbacio kao neistinita nagađanja da su na njemu radili Vladimir Šeks i Karlo Ressler.

Ocijenio je kako je prijedlog "kulturan, pristojan, fer i jednak prema svima, nema privilegiranja i nekoherentnosti geografskog karaktera, te je riješen problem geografskog deficita, odnosno suficita koji je prije postojao".

- Ovdje nema ništa ekstra novoga, niti jednoj političkoj stranci nije zahtjevno prilagoditi se. Nema ništa što je povoljnije stranci x, a nepovoljnije stranci y. - ustvrdio je Plenković.

Prijedlog novih izbornih jedinica izrađen je na temelju registra birača u kojem ima oko 500.000 ljudi više nego što je punoljetnih građana u Hrvatskoj, kao što je pokazao popis stanovništva iz 2021.godine.

Unatoč tome, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica smatra da su podaci iz registra birača vjerodostojni, s obzirom da se svakodnevno ažuriraju i povlače podaci iz evidencije prebivališta koje vodi MUP.

- Popis stanovništva je rađen 2021.godine, a izbori bi trebali biti tijekom 2024. Tijekom tri godine se sigurno događaju određene migracije. U predloženom modelu smo analizirali kako bi to izgledalo s obzirom na popis punoljetnih stanovnika. U odnosu na ove izborne jedinice, njih devet je ispod pet posto odstupanja, a jedna malo iznad pet posto. - kazao je Malenica.

Iako MUP vodi evidenciju prebivališta, znatno mu je otežano raditi odjavu prebivališta po službenoj dužnosti, napomenuo je.

- Imali smo odluku Ustavnog suda iz srpnja prošle godine, u kojoj kaže da je odjava prebivališta po službenoj dužnosti koje provodi MUP u jednom konkretnom predmetu bila utvrđena kao povreda prava na slobodu kretanja. - rekao je Malenica.

Južni

Objavljeno u Aktualno

Ministarstvo uprave i pravosuđa u javno je savjetovanje uputilo paket zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi koji ima za cilj smanjiti broj lokalnih dužnosnika. Prema zakonskim izmjenama već će se na lokalnim izborima u svibnju birati 618 dužnosnika manje, odnosno umjesto dosadašnjih 1 321 biralo bi se 703 dužnosnika.

Osim što će gradonačelnik Dubrovnika imati jednog zamjenika, smanjit će se i broj članova predstavničkih tijela i to za 10 posto (najavljivalo se i 20, ali je prijedlog ipak 10 posto) pa bi u novom sazivu Gradskog vijeća Grada Dubrovnika umjesto dosadašnjih 25 trebalo biti 23 vijećnika.

No, što bi se u dubrovačkom Gradskom vijeću nakon zakonskih izmjena promijenilo, tko bi u broju vijećničkih mandata profitirao, a tko gubio? Kada bi na izbore u Dubrovniku izašao jednak broj birača kao na prošlim lokalnim izborima, a broj stranaka koje će se natjecati ostao nepromijenjen HDZ bi ponovo bio izborni pobjednik, a većinu bi, baš kao i na prošlim izborima formirao s DUSTRA - om.

Na izborima 2017. HDZ-u su 5 873 biračka glasa donijela 10 mandata u aktualnom sazivu Gradskog vijeća. HNS je u to vrijeme po snazi bio najveća oporbena stranka. S 2 095 glasova pripala su im tri vijećnička mjesta. DUSTRA - in doseg bio je 1 870 glasova i tri mandata. Jednak broj mandata osvojio je i DDS s 1 750 glasova. Most je imao 1 568 glasova i dva mandata. SDP - u su 1 463 glasa donijela dva mandata. SJG osvojio je jedan mandat s 1 159 glasova dok je HSS - u jedan mandat donijelo 1 100 glasova birača. HSU sa 700 i ŽZ s 347 glasova birača ostali su ispod izbornog praga.

Prema rezultatima izbora iz svibnja 2017. u sazivu Gradskog vijeća s 23 vijećnika, većina bi se formirala s 12 vijećnika, a HDZ, koji bi osvojio devet mandata, većinu bi ponovo mogao formirati s DUSTRA - om koja bi ponovo osvojila tri mandata.

gv 23 vijecnika 111120

Naravno, posve je iluzorno očekivati da će omjeri snaga u Gradskom vijeću koje će se formirati nakon svibanjskih lokalnih izbora ostati isti jer osim o broju birača koji će se odazvati izborima, na njihov će ishod, odnosno na saziv novog Vijeća itekako ovisiti predizborne koalicije stranaka koje će se vjerojatno formirati. Na ishod izbora svakako će utjecati i neke nove stranke i liste koje će se na njima natjecati.

Naime, Domovinski pokret već je najavio kako će u Dubrovniku izaći na lokalne izbore. Na njima će se s listom natjecati i bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, a pitanje je koliko je moguće da on na izbore izađe s HNS - om i HSLS - om. Vlahušić može računati i na podršku članova Glasa, koji s njime na izbore neće, ali bi nešto članova te stranke koji su napustili HNS kad i Vlahušić, mogao za njega glasati. Svakako mu je sklon i dio SDP-ovih glasača, samo je pitanje koliko njih.

Pitanje je i hoće li se formirati lijeva koalicija koji bi trebao predvoditi SDP u kojem računaju na HSS i Glas, ali i HNS, iako se dobar dio lokalnih SDP - ovaca koaliciji s HNS - om protivi. Špekulira se i kako su u SDP-u već razgovarali s Mostom o mogućoj koaliciji, no ta lijevo-desna koalicija SDP - u zasigurno ne bi donijela ništa dobroga.

Ukoliko do dogovora ne dođe, jer jasno je da će male stranke, poput Glasa, na koje računa SDP, tražiti visoka mjesta na listi, iako za njih nemaju izbornog potencijala, na vodstvu SDP je da prosudi hoće li po tko zna koji put dosad svoje mandate podrediti malima čiji je izborni doseg gotovo pa zanemariv.

Konstrukcije o predizbornoj suradnji Mosta i bivšeg direktora Zračne luke Dubrovnik Roka Tolića ili Tolića i Vlahušićam, iako nisu nemoguće su tragikomične.

DDS će tradicionalno na izbore sam pa što bude bude, baš kao i SJG. DUSTRA bi mogla sama, a mogla bi i s HDZ - om.

 

Objavljeno u Aktualno