Prikazujem sadržaj po oznakama: komolac

Na današnji dan prije 32 godine u obrani Dubrovnika poginula su jedanaestorica dragovoljaca Domovinskog rata i hrvatskih branitelja. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća danas je njima i svima poginulim na ovom području odana počast na mjestima njihovog stradavanja – u Komolcu i na Strinčjeri.

U ime Grada Dubrovnika vijence su položili pročelnik Upravnog odjela za financije Ante Vojvodić te gradski vijećnici Teo Grbić i Krešimir Marković.

Počast stradalim hrvatskim braniteljima odao je ravnatelj Uprave za savjetodavnu, psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć pri Ministarstvu hrvatskih branitelja Dinko Tandara, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Toma Medveda.
 
Uz predstavnike Dubrovačko-neretvanske županije, žrtvi branitelja poklonila se i državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Zrinka Raguž.
 
Vijence su položili članovi obitelji i suborci stradalih branitelja te predstavnici Policijske uprave dubrovačko-neretvanske te udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Dubrovnik.
 
Prigodnu službu riječi i blagoslov predvodio je policijski kapelan fra Ivica Kyril Pavlović. Komemorativni program organizirali su Policijska uprava dubrovačko-neretvanska, Udruga roditelja poginuh branitelja Domovinskog rata Dubrovnik i Grad Dubrovnik.
 
U Komolcu su 12. studenog 1991. poginula četvorica mladih dubrovačkih branitelja - Ivo Botica, Pero Nenada, Miho Klečak i Mario Mandić. Čak sedmorica hrvatskih branitelja poginula su isti dan na Strinčjeri - Zdenko Baričević, Tomislav Bender, Ante Landikušić, Božo Merčep, Ivan Raič, Siniša Tkalec i Vladimir Vuković, dva dana ranije, 10. studenoga 1991., poginuli su Mato Damjanović i Mario Matana, a 6. studenoga 1991. Mladenko Čavara.
 
U obrani Bosanke živote su 9. studenog 1991. izgubili dubrovački branitelji Vedran Ivošević, Hamdija Kovač, Mario Pezzi, Franci Lazibat, Željko Raguž i Antonio Vatović, dok je Željko Putica stradao 23. listopada, također u blizini Bosanke.

dpp

Radi velike plime poplavile su jutros i kuće na Tenturiji te širem području Gradskog kotara Komolac. Vodu je sekavao i predsjednik DVD-a Rijeka dubrovačka Marin Pavlović koji je istaknuo kako su stanovnici tog gradskog područja, koji su na poplave navikli, zapravo prepušteni sami sebi. Kad bi se korito rijeke konačno izjaružalo, plavljenja bi se, naglasio je Pavlović, zaustavila.

- Ovo je katastrofalno! Za svake južine, za svake kiše, nama redovito poplutaju kuće i poljoprivredni objekti i tako se dogodilo i danas, samo u jednoj ogromnoj mjeri jer već dugo godina nije bila ovolika voda. Najveća je tragedija što su se ljudi ovdje navikli pa više ne zovu ni vatrogasce, ni dežurne službe već se sami pumpama brane od vode. Naši ljudi iz DVD-a Rijeka dubrovačka su jutros pomagali ljudima u Rožatu. Problem je što se voda stalno diže i povlači. Dakle, cijeli niz od ACI marine do Tenturije pa od restorana prema mostu preko Omble te Rožata i Donji Prijevor su bili pod vodom. Plima je bila ekstremna i to se očekivalo, ali nas više brine nebriga lokalne uprave. - kazao je Pavlović koji smatra kako bi se problem s plavljenjem riješio kada bi se konačno korito rijeke izjaružalo.

- Jaružanje rijeke je nužno, a kako su na ovom prostoru proglasili pomorsko dobro, ono je sada u ingerenciji Županije i ona se o ovome treba skrbiti. Bilo bi dobro da se ljudima u priobalnom dijelu Prijevora, Rožata i Komolca preventivno podijele silikonske vreće, barem da zaštite glavne ulaze u kuće, a te vreće ne koštaju ne znam koliko. Da ljudi prođu jednu laganu obuku kako bi se znali zaštititi u slučaju poplava, ali kako je totalna nebriga od strane nadležnih, ljudi su se navikli na samopomoć. - rekao je Pavlović.

- Ako je ovaj naš prostor pod pomorskim dobrom tada bi Županija trebala jaružati. Jaružala je Marina prije nekoliko godina, ali manji dio, kako bi osigurali plovni put, a korito treba jaružati od izvora pa dalje jer otud dolazi mulj. Kad se rijeka dobro zamuti, tada po studijama koje je radio HEP, izbaci u jednom zamućenju oko 6.000 kubika mulja. To je ogromna snaga vode. Zamislite samo koliko je to kamiona i normalno da je nebriga desetljećima. Pustili su da se trstika raširi i normalno da se svake godine smanjuje korito. Sve to treba izjaružati. Znam da to ne može preko noći, ali se netko konačno toga treba uhvatiti. Vrijeme je da se osiguraju sredstva u proračunu i da se krene s jaružanjem. Na koncu konca, Županija to može riješiti s Hrvatskim vodama. Zadnji put se jaružala za vrijeme Austrije. U bivšoj državi se nije jaružalo, ali je tada rijeka bila puno šira i dublja jer se njeno korito mijenja radi nanosa. Smješteni između tri planinska lanca, osuđeni smo sami na sebe. Dakle, tu su planinski lanci Srđa, Golubova kamena i Pareža s kojih se sve slijeva u ovu našu kotlinu i kad se tome pridoda plima sve to djeluje katastrofalno na priobalno područje Rijeke dubrovačke i kuće uz rijeku. - rekao je Pavlović.

- Cijela marina je jutros poplutala. Sve je bilo pod vodom, a nikoga nigdje iz komunalnog odjela, a tu ima starijih ljudi. Nitko da nas dođe pitati kako i na koji način nam može pomoći. Mi smo na poplave navikli, ali žalosno je da se one ne bi trebale događati jer ima rješenje, rijeka se treba konačno izjaružati.- kazao je predsjednik DVD-a Rijeke dubrovačke Marin Pavlović.

Dubrovnik je noću ostao ovisan o jednoj benzinskoj crpki, onoj Ispod duba. Naime, INA crpka u Komolcu odnedavno više ne radi noću. Novo radno vrijeme pumpe je od 6 do 22 sata svih sedam dana u tjednu.

Kako su nam neslužbeno obrazložili sami zaposlenici na ovoj crpki, razlog ovom je nedostatak radne snage, nema tko popuniti „treću smjenu”.

Još samo prije možda deset godina ovaj razlog nazvali bismo bizarnim, ali to je danas Hrvatska stvarnost.

dm

Nakon što je završeno prethodno savjetovanje za dokumentaciju o nabavi, danas je pokrenut i postupak nabave za izvođenje radova sanacije Mosta Ombla, izvijestili su iz dubrovačke gradske uprave navodeći kako je rok za dostavu ponuda 6. listopada, nakon čega slijedi postupak odabira izvođača, a potom narvano i radovi.

Projekt sanacije Mosta Ombla, kojeg je izradio Građevinski fakultet u Splitu, predvidio je obnovu površinskog sloja, dok se u samu konstrukciju mosta, koja je u jako dobrom stanju, neće dirati. Uklonit će se asfalt, betonske ploče, dilatacije, izraditi nove armirano-betonske ploče, nova hidroizolacija mosta te izvesti novi asfaltni zastor, kao i sanacija nogostupa i pješačke ograde.

Procijenjena vrijednost ovih radova je oko 500.000 eura, a sredstva su osigurana u ovogodišnjem proračunu, navode iz Grada Dubrovnika.

Sukladno projektu, očekivano trajanje radova je 90 dana. Sami radovi morat će se izvoditi u vrijeme manjeg intenziteta bura, kada su u punoj funkciji alternativni pravci preko Mosta dr. Franja Tuđmana, s obzirom na to da će za vrijeme trajanja radova promet Mostom Ombla biti u potpunosti zatvoren.

dpp

Dubrovački vatrogasci smješteni su u derutnoj zgradi iz koje neće tako skoro iseliti jer u Prostornom planu ne postoji lokacija na kojoj bi se gradio novi vatrogasni dom, o čemu smo nedavno pisali OVDJE, a u ništa boljoj situaciji nisu ni pripadnici DVD-a Rijeka dubrovačka Komolac. Oni su naime smješteni u tuđim, odnosno prostorima HEP-a. Kako nitko ne voli biti podstanar, iz DVD-a Komolac dugo vremena već upozoravaju kako nemaju svoje prostore. Vlasti bi problem riješile kupnjom prostora od HEP-a, no to je izgleda na dugom štapu.

Da su pripadnici DVD-a Komolac podstanari u prostoru HEP-a još je u kampanji za kotarske izbore upozoravao nositelj Nezavisne liste Tomo Kristović. Problema je svjestan i zapovjednik JVP Dubrovački vatrogasci Stjepko Krilanović.

- Tu zgradu, u kojoj je DVD Komolac, dijele s HEP-om, a HEP ide u obnovu cijelog prostora, ali nema govora da ćemo mi sad negdje izmjestiti DVD. To je prostor HEP-a, ali ćemo se boriti da taj dio zgrade ostane za DVD. - rekao je Krilanović, istaknuvši kako je uloga DVD-a Komolac iznimno značajna u vatrogasnom sustavu.

- DVD Komolac respektabilno je vatrogasno društvo koje ima svoje područje odgovornosti. Naime, prema procjeni zaštite od požara, kad mi radi zagušenja prometa ne možemo doći do Mokošice ili tog dijela grada, oni prvi izlaze na intervenciju. Kad je u pitanju prostor u kojem djeluju, mi smo zadnjih pet godina decidirano isticali da iz tog prostora stvarno nemamo gdje iseliti i da je prostor krucijalan za svako dobrovoljno vatrogasno društvo. - kazao je Krilanović.

Kako Grad Dubrovnik zapravo ima zemljišta u Komolcu, nema razloga da tamošnji DVD bude podstanara u bilo čijem pa tako i u HEP-ovu prostoru. No očito o rješavanju tog pitanja nitko godinama nije vodio računa jer čemu mijenjati prostorno – plansku dokumentaciju, mučiti se s papirima, projektirati novi dom kad je lakše da DVD Komolac ostane podstanar.

Inače, osim DVD-a u, podstanar je i Limena glazba i Gradski kotar. Svi oni, da je volje i pameti, mogli bi i trebali bi biti smješteni u istom prostoru.

Zimi su jake bure, jesen i proljeće doba je kiša, a ljeti se zbog turističke sezone takva vrsta radova izbjegava. Pa kad je onda najbolje vrijeme za sanaciju mosta u Komolcu preko Omble?

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković kaže kako asfaltiranje tog mosta predstavlja izazov jer će on, dok na njemu traju radovi, morati biti zatvoren za promet. Ukoliko bi se most preko Omble, dok traje njegova sanacija, zatvorio za promet, jedina poveznica s Gradom ostao bi Most Dubrovnik, odnosno Most dr. Franja Tuđmana. No, u slučaju jake bure, promet preko njega bio bi zatvoren za određene kategorije vozila.

Iako je svjestan da most u Komolcu, zbog loše izvedenih radova prije nekoliko godina, vapi sa sanacijom, ni sam gradonačelnik izgleda ne zna kad će ga asfaltirati.

- To je jedna vrlo izazovna situacija. Ne smijemo provoditi asfaltiranje u vrijeme kad su veće bure. Ožujak, siječanj i veljača su mjeseci u kojima se očekuju jače bure i tada ne smijemo provoditi asfaltiranje, a u trenutku kad započnemo taj postupak, u toj zoni neće biti omogućeno prometovanje vozila i to je problem. - kazao je Franković.

- Jedino vrijeme kad možemo raditi je vrijeme manjeg intenziteta bura kad imamo alternativni pravac preko mosta dr. Franja Tuđmana. - rekao je Franković.

Kad sanacija mosta na Ombli započne, tada će, dodao je trebati pronaći rješenje za javni gradski prijevoz jer ni autobusi Libertasa kako ni ostala vozila neće moći prometovati preko mosta u Komolcu.

- Realizacija projekta značit će potpunu obustavu prometa preko mosta na Ombli i morat ćemo pronaći rješenje što se tiče autobusnog prijevoza i komunikacije ljudi s jedne na drugu stranu, dakle vrlo izazovan projekt. Imamo dokumentaciju i sve je spremno i izabrat ćemo najbolje moguće vrijeme za sanaciju mosta kako bi radovi što manje utjecali na kvalitetu života sugrađana. - kazao je.

Franković je istaknuo kako će most biti saniran još u ovoj godini, iako nije precizirao kada.

- Vjerujem da ćemo to sigurno raditi u ovoj godini, ali još uvijek nismo odredili u kojem mjesecu.- rekao je Franković.

Gradonačelnik je inače još prošle godine istaknuo kako je nužna sanacija mosta preko Omble zbog prethodno loše izvedenih radova. Kazao je tada kako je sama konstrukcija mosta u jako dobrom stanju, ali su istraživanja pokazala da je njegov površinski sloj u poprilično lošem stanju.

Rješenje za sanaciju mosta Ombla povjereno je Građevinskom fakultetu iz Splita te je preostalo još samo započeti radove na mostu koji su zaista nužni. Kad, ne zna se.

Nakon sastanka gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića s predsjednikom Uprave Hrvatskih cesta Josipom Škorićem iz gradske uprave objavili su kako će se prije javne rasprave održati zbor građana na kojem će se govoriti o mogućnosti prolaska trase brze ceste preko Rijeke dubrovačke. Mogućnost organiziranja zbora, za koji iz gradske uprave ističu da će okupiti predstavnike nadležnih iz Hrvatskih cesta, Grada Dubrovnika te stručne i zainteresirane javnosti, za Dubrovnikpress i Južni prokomentirao je predsjednik Gradskog kotara Komolac Tomo Kristović.

- Mi iz Gradskog kotara Komolac krenuli smo peticijom i iskreno, nisam znao da je najavljen zbor građana, ali kad smo kao predstavnici Kotara bili kod gradonačelnika, spominjala se mogućnost zajedničkog zbora građana gradskih kotara Mokošica i Komolac, ali nas nitko oko toga u međuvremenu nije kontaktirao. - kazao je Kristović.

Većina stanovnika u Gradskom kotaru Komolac inače se protivi mogućnosti da trasa brze ceste prema Zračnoj luci u Čilipima prođe preko Rijeke dubrovačke. Nedavno su tako iz tog Gradskog kotara najavili peticiju kojom bi se usprotivili takvom prometnom rješenju. Protiv mogućnosti da trasa ceste prođe poviše Rijeke dubrovačke je i gradonačelnik Mato Franković. Ipak, konkretan datum kad bi se zbor građana trebao održati, još nije određen.

N. Metković

Na području pod upravom PU dubrovačko – neretvanske najveća novčana kazna protekli tjedan u iznosu od 3.583 eura izrečena je 20-godišnjem vozaču motocikla dubrovačkih registarskih oznaka koji je u srijedu, 12. travnja, oko 23:30 sati zaustavljen u Komolcu tijekom redovne kontrole prometa.

Utvrđeno je da vozilom upravlja prije stjecanja prava na upravljanje te da je istekla valjanost prometne dozvole za motocikl. Kod vozača je pronađena i manja količina marihuane koja je uz potvrdu oduzeta, a vozač se odbio testirati na ponuđene testove na prisutnost droga u organizmu. Osim toga vozač kod sebe nije imao osobnu iskaznicu.

Zbog počinjenih prometnih prekršaja vozač je prekršajno sankcioniran spomenutom novčanom kaznom te mu je određena tromjesečna zabrana upravljanja vozilima A kategorije, nakon što uopće položi naravno.

dpp

Poslije pobjede na kotarskim izborima, nakon što je konstituirano Vijeće, u Gradskom kotaru Komolac su se ozbiljno uhvatili posla. Predsjedniku Gradskog kotara Komolac Tomu Kristoviću ideja i volje za radom ne manjka, no svjestan je kako za veće projekte u tom najvećem gradskom kotaru, sluha prvenstveno mora imati Grad Dubrovnik. Kristovićeva lista u Komolcu je pobijedila HDZ koji je dugi niz godina imao većinu, a i na samoj listi bili su pojedini, sad već bivši članovi HDZ-a.

Bio je to bolan poraz za HDZ na kotarskim izborima, ali nakon niza sastanaka s predstavnicima gradske uprave i gradskih tvrtki, Kristović nije nezadovoljan suradnjom s Gradom Dubrovnikom kojim upravlja HDZ-ova koalicija i HDZ-ov gradonačelnik Mato Franković. Ispada na koncu da HDZ za Komolac više brine otkako je tamo izbore – izgubio.

- Još smo u procesu obilaska svih upravnih odjela i komunalnih poduzeća. Puno se s ljudima razgovara i na području Kotara su već započeli manji radovi koji ne zahtijevaju velika novčana sredstva. - kazao je Kristović te se osvrnuo na veće investicije koje bi se trebale dogoditi u tom površinom najvećem gradskom kotaru.

Naime, još u kampanji, Kristović je kao kandidat nezavisne liste isticao kako je Komolac jedini gradski kotar bez ijednog dječjeg igrališta. Četiri mjeseca nakon izbora u planu su dva dječja igrališta.

- Kad su u pitanju veće investicije, ide dječje igralište kod Samostana u Rožatu, a postoji i idejni projekt za dječje igralište u Šumetu. - kazao je.

Komolac je inače kotar specifičan po brojnim ljetnikovcima iz Dubrovačke Republike. Cilj kotara je staviti ih u funkciju, no tako veliki projekti, ističe Kristović, zadaća su Grada Dubrovnika.

- Imamo idejni projekt za obnovu ljetnikovca Bozdari u Čajkovićima. U suradnji nadležnim Upravnim odjelom rješavamo imovinsko – pravne odnose za ljetnikovac Restić u Rožatu. - rekao je Kristović.

Komolac je inače kotar koji nema svoje radne prostorije. Podstanari su u ACI marini, a osim njih podstanari su i brojna društva i udruge s tog područja. Predsjednik GK Komolac Tomo Kristović ističe kako pomaka ima i po tom pitanju.

- Naravno, tražimo i prostor za ured Gradskog kotara. Imamo dvije čestice na području Komolca i nadležnim gradskim upravnim odjelima smo za domaći rad dali zadatak da ispitaju može li se na tim česticama graditi. U interesu nam je da imamo svoj prostor, da nismo u najmu. Osim nas ni DVD Rijeka dubrovačka nema svoj prostor već su u prostoru koji je u vlasništvu HEP-a. Ni Limena glazba nema svoj prostor. Možda je i to što smo svi podstanari jedna od specifičnosti našeg Kotara. Taj se problem može riješiti tako da svi budemo pod istim krovom. - kazao je Kristović.

Predsjednik Gradskog kotara Komolac Tomo Kristović evo sad već gotovo pet mjeseci od izbora nije nezadovoljan suradnjom s gradskom upravom i radom u kotarskom Vijeću.

- Na razini Kotara je lako donositi odluke i upravljati kad su u Vijeću razumni ljudi kojima je cilj isti, koji vjeruju da se u Kotaru puno toga može napraviti i tada nema problema. Što se tiče gradske uprave, zaista ima odličnih pročelnica i pročelnika upravnih odjela koji žele pomoći, koji su svjesni problema, ali ima i nekih kojima treba malo više napominjati da bi se nešto napravilo. Uspjeli smo, primjerice, opiturati sve ograde koje su godinama bile zapuštene. To su zapravo oni mali projekti za koje ne trebaju velika sredstva, a puno znače jer kotar izgleda puno ljepše. Vrtlar nam je odmah izašao u susret oko palmi, sadnje cvijeća, košnje zelenih površina. S predstavnicima Hrvatskih voda smo razgovarali o čišćenju kanala oborinske odvodnje jer su nam oni veliki problem. Evo, završen je i rukohvat put crkve Velike Gospe u Rožatu. Teritorijalno smo najveći kotar i problema ne manjka, ali zaista se radi, ide se naprijed i nadam se da će naša suradnja s Gradom Dubrovnikom biti sve bolja i bolja. - istaknuo je Kristović.

Jedna od većih želja članova vijeća u GK Komolac je šetnica, ne bilo kakva, već ona koja bi počela na Kantafigu.

- Zalažemo se i za lungo mare od Kantafiga pa sve do Sustjepana, Čajkovića i Komolca, da spojimo i Mokošicu. Zamislite koja bi to šetnica bila. - kazao je Kristović te predložio kako je realizirati.

- Kroz ovu godinu će se na našem području početi izvoditi radovi planirani kroz Aglomeraciju i zašto ne bismo iskoristili mogućnost da kroz taj projekt napravimo lungo mare od Kantafiga do Komolca. Nisam stručnjak, ali mislim da bi ta šetnica super izgledala. Promijenila bi izgled Kotara. Zamislite samo taj lungo mare! Kroz taj projekt mogli bi se urediti i svi ti divlji vezovi na području Rijeke dubrovačke i sve bi ljepše izgledalo. U konačnici bi i Grad od toga imao više imovinske koristi. - kazao je predsjednik Gradskog kotara Komolac Tomo Kristović.

Inače, u međuvremenu Grad Dubrovnik je ishodovao pravomoćnu lokacijsku dozvolu za rekonstrukciju i izmještanje postojeće nerazvrstane ceste u Komolcu, kako bi se otvorio prostor za izgradnju dječjeg vrtića. Planiranom dvosmjernom prometnicom omogućit će se siguran i adekvatan pristup vrtiću, a u sklopu projekta izgradit će se i potrebni priključci na instalacije javne i komunalne infrastrukture, kao i sustav javne rasvjete. Sam vrtić predviđen je za 260 polaznika.

Grad Dubrovnik je ishodio pravomoćnu lokacijsku dozvolu za rekonstrukciju i izmještanje postojeće nerazvrstane ceste u Komolcu, kako bi se otvorio prostor za izgradnju dječjeg vrtića. Planiranom dvosmjernom prometnicom omogućit će se siguran i adekvatan pristup vrtiću, a u sklopu projekta izgradit će se i potrebni priključci na instalacije javne i komunalne infrastrukture, kao i sustav javne rasvjete.

„U tijeku je izrada parcelacijskog elaborata, nakon čega će se pristupiti izvlaštenju, što je preduvjet za podnošenje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole”, navode danas u priopćenju iz gradske uprave.

„Objekt vrtića na tri etaže primat će ukupno 260 polaznika te je u potpunosti osmišljen prema pedagoškim standardima predškolskog odgoja i naobrazbe. Prema idejnom rješenju arhitektonskog studija TLO d.o.o., predviđeni su unutarnji i vanjski kapaciteti za smještaj četiri jasličke i devet vrtićkih grupa, a zgrada će biti opremljena svim potrebnim sadržajima za adekvatan odgoj i razvoj. Također, planirana je i izgradnja višenamjenske dvorane u prizemlju objekta gdje će se organizirati razni oblici tjelesne nastave i zdravstvene kulture, stvaralačke igre i priredbe. Osim dvorane i jedinice za boravak djece, u prizemlju će se nalaziti uredski i pomoćni prostori za osoblje te kuhinjski pogon.” - piše u priopćenju.

„Vanjski prostori koji su dio idejnog rješenja poput igrališta moraju biti ograđeni i sigurni, sadržavati pritom zelene površine, te osunčane i hladovite prostore za igru. Osim igrališta, od vanjskih prostora planira se izgradnja pristupnih puteva, slobodnih površina, gospodarskog dvorišta te parkirališta. Idejno rješenje obuhvatilo je i cjelovito krajobrazno i hortikulturno uređenje, uz maksimalno zadržavanje postojećeg zelenila.” - navode iz Grada.

„Grad Dubrovnik je u posljednjih šest godina u dječje vrtiće i osnovne škole ukupno uložio više od 200 milijuna kuna te otvorio više od 280 novih mjesta u gradskim vrtićima. Vrtić „Palčica” dograđen je dodatnom zgradom, a u vrtiću „Mala kuća” izvršena je adaptacija postojeće zgrade te je otvoren novi dio vrtića u Zatonu. Među planiranim investicijama, uz Komolac ističe se dogradnja i nadogradnja vrtića Pčelica, za koju je već ishođena građevinska dozvola. Uz kontinuirani infrastrukturni razvoj, prioritet u ovom segmentu je i ostvarenje pedagoškog standarda svakog vrtića i stvaranje uvjeta koji će omogućiti svakom djetetu brz i efikasan upis u vrtić ili jaslice.” - podsjećaju na kraju iz gradske uprave.

dpp