Prikazujem sadržaj po oznakama: konavosko polje

Općina Konavle, kao nositelj komasacije, organizirala je sastanak s vlasnicima zemljišta na komasacijskom području u dijelu Konavoskog polja, a na kojem je prezentirana svrha i uvjeti pod kojima se provodi ovaj proces.

Komasacija je postupak kojim se poljoprivredno zemljište, rascjepkano na katastarske čestice male površine i nepravilna oblika, okrupnjava odnosno grupira u veće čestice. Cilj komasacije tj. okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta je ekonomičnije korištenje poljoprivrednog zemljišta, kako bi konkretno Konavosko polje uopće bilo moguće privesti poljoprivrednoj svrsi.

Predmetno komasacijsko područje dijela Konavoskog polja obuhvaća dijelove katastarskih općina Komaji, Pridvorje, Lovorno, Popovići, Gruda, Mihanići i Radovčići.

Sastanak s vlasnicima bio je podijeljen u dva dijela; u prvom dijelu su svoja izlaganja imali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Dubrovačko-neretvanske županije, Geodetskog zavoda Rijeka i Općine Konavle, a drugi dio protekao je u konstruktivnoj razmjeni razmišljanja i pitanjima sudionika.

dpp

Općina Konavle definitivno je jedna od uspješnijih, ako ne i najučinkovitija jedinica lokalne samouprave koja provodi postupak komasacije na svoj području. To je zahtjevan proces u prvom redu zbog rascjepkanosti parcela te velikog broja vlasnika, od kojih neki i ne znaju da su suvlasnici pojedinih zemljišta.

Općina Konavle, za razliku od drugih općina i gradova, odlučila se na postupak komasacije i do sada su uspjeli okrupniti dio zemljišta u Konavoskom polju površine oko 100 hektara, od čega je 70 posto u državnom vlasništvu.

- Bilo je potrebno napraviti analizu svih čestica i njihovih vlasnika. Tako smo došli do podatka da primjerice pojedinci imaju svega 10 centimetara kvadratnih vlasništva zemljišta. - rekao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić dodajući kako plan komasacije trebaju provjeriti i Državna geodetska uprava, zatim Ministarstvo pravosuđa, a potom i Ministarstvo poljoprivrede.

- Moramo isposlovati suglasnost vlasnika kako bismo se onda mogli javiti na natječaj Ministarstva poljoprivrede za potporu u provedbi postupka komasacije koji je otvoren do kraja godine. - rekao je Lasić dodajući kako su u zadnjih godinu dana napravili veliki posao u čemu im je financijski pomogla i Dubrovačko – neretvanska županija.

- Županija nam je bila pomogla s oko pola milijuna kuna, a dodatna sredstva očekujemo i od Ministarstva poljoprivrede. - pojasnio je konavoski načelnik dodajući kako je potrebno isplatiti i neke od vlasnika.

Da se taj postupak diljem Hrvatske ne provodi onako kako se to očekivalo u Dubrovniku je nedavno rekao i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek.

- Ministarstvo poljoprivrede je osiguralo oko 270 milijuna kuna za komasaciju, ali taj projekt nije baš dobro prošao u Hrvatskoj. Vjerujem da će ipak u Dubrovačko – neretvanskoj županiji biti postupaka komasacije koji će se uspjeti provesti do kraja. – rekao je Tušek.

Upravo je o planovi vezanim uz postupak komasacije u Konavoskom polju, načelnik Lasić, prošli tjedan razgovarao s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković.

- Obavijestio sam ministricu Vučković o našim planovima i sa svim radnjama koje smo proveli u posljednjih nekoliko godina, a najintenzivnije u zadnjih godinu dana. – rekao je također načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

Konavoski vijećnici donijeli su odluku o izradi prijedloga idejnog rješenja komasacije poljoprivrednog zemljišta na području Općine Konavle. Ovoj odluci prethodilo je provođenje analize vlasništva na području „komasacijske gromade Konavoskog polja” i utvrđeni su zakonom propisani uvjeti za pokretanje i provedbu komasacije.

A kako bi se proveo cjelokupni postupak potrebno je izraditi prijedlog idejnog rješenja komasacije poljoprivrednog zemljišta na području „komasacijske gromade Konavoskog polja”.

Podsjetimo, s područja Dubrovačko-neretvanske županije samo je Općina Konavle pokazala interes za komasacijom i javila se na javni poziv Ministarstva poljoprivrede.

U iščekivanju novog Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta konavoski načelnik Božo Lasić je nedavno rekao kako bi Ministarstvo poljoprivrede trebalo pripremiti poseban pravni akt o komasaciji Konavoskog polja.

kšc

Poljoprivreda je u Planu razvoja Dubrovačko – neretvanske županije do 2027. prepoznata kao temeljna djelatnost koju je potrebno sustavno razvijati i u nju ulagati, mišljenja je županijski vijećnik HSS-a Perica Pušić. On naime upozorava kako u trenutku velikih poremećaj u opskrbnim lancima, koji su produkt krize izazvane pandemijom koronavirusa i rata u Ukrajini, moramo iskoristi, odnosno bržim koracima raditi na samodostatnosti u proizvodnji hrane. No, za brži razvoj, naglašava Pušić, potrebno je ostvariti određene preduvjete, a kao primjer navodi probleme u Konavoskom polju.

- Temeljni preduvjet sa snažan razvoj poljoprivrede u Županiji je razvijanje sustava navodnjavanja i komasacije poljoprivrednog zemljišta, posebno u Konavoskom polju. Dubrovačko – neretvanska županija je u suradnju s Hrvatskim vodama istraživala vodne potencijale poljoprivrednih površina i aktivno je uključena u proces komasacije Konavoskog polja. - rekao je Pušić.

Da je Županija s Hrvatskom vodama istraživala vodne potencijale u Konavlima potvrdio je i župan Dobroslavić, ali i naglasio kako se istražuju vodni potencijali na širem području Županije. Neka su istraživanja, naglasio je, dala odlične rezultate.

- Nakon turizma poljoprivreda je druga po važnosti gospodarska grana u Županiji i naravno da pokušavamo sve što je u našoj moći da potaknemo njen daljnji razvoj i olakšamo proizvođačima proces proizvodnje i plasman proizvoda. Jedan od preduvjeta je navodnjavanje i Županija je i kroz projekt Glog kod Opuzena stavila jednu poljoprivrednu površinu pod navodnjavanje. Radi se i na manjem projektu u Putnikovićima na Pelješcu, a istraživanja potencijala za vodu vrše se na brojnim područjima diljem Županije. U Čari na Korčuli su dobiveni iznenađujuće dobri rezultati i tamo ćemo svakako nastaviti istraživanja kako bismo osigurali velike količine vode za navodnjavanje, ali i druge namjene. Još je nekoliko lokacija na Korčuli koje su tijekom istraživanja dale određene ohrabrujuće rezultate i na njima će se dalje raditi. - kazao je Dobroslavić.

Osvrnuo se i na komasaciju konavoskog polja bez koje je razvoj poljoprivrede u njemu nemoguć.

- Inicijativa o komasaciji konavoskog polja je posebno aktivirana u zadnjem mandatu načelnika Boža Lasića i Županija tu inicijativu pozdravlja. Ministarstvo poljoprivrede ja na dobrom putu, zahvaljujući i Općini Konavle i načelniku Lasiću koji doista želi pomaknuti stvar s mrtve točke gdje su one zapravo ležale desetke godina. - rekao je Dobroslavić.

- Komasacija je veliki projekt koji će omogućiti preraspodjelu zemljišnih površina kako bi se dobile veće površine i čistija vlasnička slika, da bi državno zemljište bilo u jednom komadu te da svaki od privatnika dobije odgovarajući dio zemljišta koje mu pripada kako bi kasnije slijedom zakona Općina Konavle mogla ići u raspisivanje natječaja za korištenje tog poljoprivrednog zemljišta. Dakle, apsolutna potpora projektu i mi tu s Općinom Konavle stojimo rame uz rame. - rekao je dubrovačko – neretvanski župan Nikola Dobroslavić.

S područja Dubrovačko - neretvanske županije samo se Općina Konavle prijavila na Javni poziv jedinicama lokalne samouprave i jedinicama područne (regionalne) samouprave za iskazivanje interesa za sudjelovanje u provedbi komasacije, odnosno okrupnjivanja poljoprivrednog zemljišta.

Dok je donošenje novog zakona u tijeku, načelnik Općine Konavle Božo Lasić smatra i kako bi trebalo pripremiti poseban pravni akt o komasaciji Konavoskog polja.

- Mi smo u Konavlima najviše u Hrvatskoj napravili u pripremi komasacije, ali se nismo oslanjali na zakon iz 2015. godine jer nije bio provediv. Konavosko polje je specifično jer ima 460 hektara i preko tisuću i pol vlasnika i suvlasnika, od kojih neki imaju tek po dva, tri metra kvadratna. Prva stvar je bila odvojiti zemljište koje bi se moglo komasirati, napraviti detekciju i popis čestica u okviru tzv. komasacijske gromade. Uspjeli smo to napraviti na 100 hektara zemljišta, od kojih je 70 posto u državnom vlasništvu. – rekao je Lasić dodajući kako sada Hrvatske vode rade evidentiranje svih tamošnjih vodotoka u cilju rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

- Prva faza tog procesa je gotova, a na Zemljišno - knjižni odjel Općinskog suda u Dubrovniku podnesen je zahtjev da se na jednom dijelu Konavoskog polja evidentiraju vodne građevine. Sve su to koraci koji prethode uspješnoj komasaciji. U pripremi su i idejna rješenja za navodnjavanje, što će sufinancirati Dubrovačko -neretvanska županija, kako bi se odabrao najučinkovitiji model navodnjavanja. Jedna od ideja je uređenje umjetnog jezera koji bi se koristio ne samo za navodnjavanje već i za rekreaciju. – pojasnio je Lasić te nastavio:

- Zbog silnog imovinskog nereda smatram da je potreban poseban zakon o komasaciji Konavskog polja. Ta je zemlja bila oduzimana, pa vraćana vlasnicima, odnosno njihovim nasljednicima, a jako je teško utvrditi i vodotokove. U nekim momentima sve to nam se čini neizvodivim, ali i dalje provodimo postupak za pripremu komasacije u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede. – kazao je Lasić.

Specifikum Konavoskog polja, prema Lasićevim riječima, je i činjenica da te parcele iako značajno manje od onih u unutrašnjosti Hrvatske, ipak imaju puno veću vrijednost.

- Za razliku od Slavonije gdje ima dosta zemlje, kod nas je nema toliko i ovo što imamo trebamo održavati i oplemeniti. - govori konavoski načelnik dodajući kako je „bitno ljudima, koji se žele ozbiljno baviti poljoprivredom, to i omogućiti”, smatra Lasić, otklanjajući mogućnost da se sve to radi kako bi se stvorile predispozicije za prodaju zemljišta stranim vlasnicima.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić i pročelnik UO za ruralni razvoj, gospodarstvo i EU fondove Perica Pušić sastali su se u Zagrebu s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković sa suradnicima na temu rješavanja imovinsko - pravnih odnosa u Konavoskom polju.

Na sastanku je postignut dogovor oko načina suradnje i potpore koje će Ministarstvo poljoprivrede dati u rješavanju ove dugogodišnje problematike, a sudionici razgovora složili su se kako je riječ o kompleksnom poslu koji je nužno što prije početi rješavati.

U tu svrhu pri Ministarstvu poljoprivrede određena je posebna koordinatorica kako bi komunikacija i procesi vezani uz razrješenje pitanja Konavoskog polja tekli što je brže moguće.

Također, Ministarstvo će u najkraćem mogućem roku definirati konkretan model financijske potpore projektu, kako bi se dovršio započeti proces analize vlasništva, koji je završni korak pred okrupnjavanje, u koje će biti uključeni svi privatni vlasnici zemlje i dionici projekta.

dpp

Obilna kiša koja je padala na širem dubrovačkom području poplavila je Konavosko polje, ali i zamutila more pod Konavoskim stijenama na mjestu gdje tunel koji skuplja vodu iz Konavoskog polja, prolazeći Popovićima, ponire u more. Slike poplavljenog Konavoskog polja, ogromne količine vode koja protiče te zamućenog mora pod konavoskim stijenama, portalu Dubrovnikpress.hr ustupio je čitatelj Vlaho Dragić zajedno s videom utoka Konavčice u Ljutu i izlijevanje vode u more iz tunela pokraj Pasjače, a koji je, između ostalog naveo kako se voda u polju nakon obilnih kiša znala zadržati i po nekoliko mjeseci.

„Sredinom pedesetih dovršen je proboj tunela kojim se je omogućilo isušivanje Konavoskog polja,a koje je redovito bilo poplavljivano svake godine i voda bi se na njemu zadržavala više mjeseci. Dobro od poplava je bio da bi se zamućena voda staložila i talog ostao u polju a onda je bistra voda postepeno otjecala u more kroz takozvane jazove.

Struka je također predvidjela vrata na tunelu kada bi se poslije plavljenja bistra voda ispuštala u more. Također je bila i planirana komasacija, ali onda su „pametni” političari rekli ne i vratima i komasaciji. Od tada pa do danas nastavlja se erozija Konavoskog polja. Možda je baba Vanga predvidjela isušivanje Jadrana i nastajanja novog polja ispod konavoskih stijena. Tko zna,možda?Uslijedila je ekspropiracija i danas je stanje u polju koje ne odgovara nikom.

Polje nikada nije bilo dovedeno u stanje koje je bilo predviđeno eksproprijacijom. Dolaskom Republike Hrvatske predviđen je povrat oduzete imovine poništenjem eksproprijacije, jer polje nikada nije privedeno svrsi za koju je i oduzeto. Kada se počela pomalo vraćati zemlja po ovom zakonu zakon je stavljen van snage. Stop povratu. Danas polje uz poticaje uživaju pojedinci koji nemaju niti kvadratni milimetar zemlje u polju.” - naveo je Vlaho Dragić.

Inače na dubrovačkom području u protekla je 24 sata palo najviše kiše. Na mjernoj postaji DHMZ-a Dubrovnik izmjereno je 62,7 litara kiše po metru kvadratnom.

Ako se uzme u obzir da je na mjernoj stanici Dubrovnik aerodrom u posljednja 24 sata izmjereno 118,4 litara kiše po metru kvadratnom, nije ni čudo što je dobar dio Konavoskog polja po vodom.

Polje, je baš kao što navodi čitatelj portala Dubrovnikpress.hr plavilo i prije. Prosječno se inače, prema podacima „Geografskog glasnika” iz 1958. voda u Konavoskom polju u prosjeku podizala na 52,5 metara nadmroske visine. Prema istoj studiji iz „Geografskog glasnika” za velikih poplava 1901. i 1915. voda se podigla na 55 metara nadmorske visine. Najveća poplava u Konavoskom polju zabilježena je 1889. kada se razina vode podigla na nepunih 60 metara nadmorske visine. No, što ta nadmorska visina znači u dubini vode koja se nakupila u Konavoskom polju.. Jezero koje se formiralo u polju tada je kod ponora bilo duboko skoro 20 metara, a površina mu je iznosila 12 kvadratnih kilometara.

Prvu studiju o problemu odvodnjavanja Konavoskog polja 1892. izradio je inženjer Tomino dok je projekt odvodnjavanja Konavoskog polja 1940. izradio inženjer Mamatzi prema kojemu voda otiče dva kilometra dugim tunelom kroz greben koji odvaja polje od morske obale. Prema tom projektu započelo je bušenje tunela, a radovi su nekoliko puta prekidani. Potom je pitanje odvodnje i melioracije Konavoskog polja pokrenuo JAT pa inženjer Gjurović, u ondašnjem Inženjersko projektnom zavodu u Zagrebu, izrađuje novi idejni projekt odvodnje Konavoskog polja po kojem su nastavljeni radovi. Probijanje tunela završeno je u proljeće 1958.

Na sjednici Općine Konavle vijećnik Jure Magud (HDZ) pitao je što je s komasacijom zamljišta u Konavoskom polju.

Načelnik Lasić istaknuo je kako je odlučeno da se eksperimentalno napravi komasacija Konavoskog polja na 100 hektara površine.

- Sada je nemoguća obrada Konavoskog polja s obzirom na strukturu vlasništva. Zakon o komasaciji se skoro i ne može provesti, ali zakon se može promijeniti. - rekao je Lasić te istaknuo kako postoji plan da se poplavi dio Konavoskog polja tijekom zime kako bi se zaustavila erozija tla kroz tunel u Popovićima.

D.M.