Prikazujem sadržaj po oznakama: kruzeri

Subota, 18 Svibanj 2024 17:49

DUBROVAČKA GRETA

Tijekom rasprava na sjednicama Gradskog vijeća Grada Dubrovnika SDP-ova vijećnica Anita Bonačić Obradović često voli poklopac svakom loncu jer ona se u sve razumije. S govornice ne silazi čak ni onda kad ispadne smiješna, kao što joj se dogodilo na nedavnoj sjednici kada je, oplemenjena spoznajama jedne od neprovjerenih, odnosno tzv. studija, „provalila” kako jedan kruzer zagađuje koliko i milijun automobila.

Turizam, ekonomija, školstvo, socijala, zelene politike, u sve se to SDP-ovka Bonačić Obradović razumije. Kao da je sebi dala u zadatak na kraju aktualnog saziva dubrovačkog Gradskog vijeća biti najaktivnija vijećnica, a zaboravila da je puno važnije što se, a ne koliko se govori.

Inače, ima bit da političarke Bonačić imaju neki politički fetiš na kruzere. Dok su seniorki, Tatjani Šimac Bonačić, kruzeri smetali jer - trube na odlasku, juniorki, Aniti Bonačić Obradović, smetaju tako njihovi dimnjaci, odnosno plinovi i čestice koji kroz njih izlaze, ali je pri tome potpuno nerealna. Prošle sezone je inače primijećeno da dva - tri kruzera previše dime na vezu u gruškoj luci. Moraju dimiti jer se, dok su na vezu u Gružu, nemaju gdje priključiti na struju, a kako brodski sustav mora raditi i brod funkcionirati i dok je većina turista na kopnu, energijom se napajaju iz vlastitih generatora i pri tome, zamislimo samo – dime. Kako li se samo usuđuju, rekla bi Greta Thunberg i samo što to nije prozborila i njena dubrovačka inačica Anita Bonačić Obradović.

Doduše, Obradović Bonačić nije zastranila kao oni što tvrde da ih prskaju iz aviona, ali je, usavršavajući znanje prije sjednice Gradskog vijeća, pročitala jednu od online tzv. studija prema kojoj jedan kruzer zagađuje kao milijun auta. Neki od vijećnika pokušali su joj objasniti da govori nebuloze, ali ona se nije dala smesti. Štoviše, nastavila je kako je to istraživanje u tajnosti provela nekakva strana „NABU environmental grupacija”.

- U prostranstvu Interneta su milijuni studija i svaki čovjek nađe svoje zadovoljstvo da potvrdi svoju tezu. - uzvratio joj je predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica (HDZ) pa joj je pokušao na fino objasniti kakvu je glupost izrekla.

- Da jedan kruzer zagađuje koliko i milijun vozila, niti jedan nigdje ne bi vozio. Internet je, inače, idealno prostranstvo za razne studije i organizacije, pretežno one koje od svog zelenila ništa ne vide. - rekao je Potrebica.

Bonačić Obradović nije se dala smesti ni nakon što je ispravio vijećnik Jasmin Deraković (DDS), koji se kao profesor kemije ipak puno bolje razumije u ispušne plinove, zagađenja i kemijske spojeve.

- Prema studiji objavljenoj 4. svibnja jedan kruzer zagađuje koliko i 12 tisuća automobila. - rekao je Deraković, kojega je Obradović Bonačić nazvala demagogom dok je isticala kako to nisu njezini već podaci u toj nekoj NABU studiji pa je Potrebica opet morao inetrvenirati.

- Kao nekome tko se bavi znanstvenim radom, ne dozvoljavam da mi se amputira mozak. U Dubrovniku je prošle godine bilo 467 kruzera, što bi po toj logici bilo 467 milijuna vozila. - rekao je Potrebica koji je potom Aniti Bonačić Obradović plastično objasnio kakvi bi bili efekti zagađenja od gotovo pola milijarde auta.

- Pa da je to tako, mi se ne bi vidili. Bilo bi nam kao u Zenici. - objasnio joj je Potrebica, koji je Bonačić Obradović savjetovao:

- Nemojte se amputirati od zdravog mozga. Tvrdite da je zagađenje na razini 467 milijuna vozila. Kad bi to bilo tako svi bi se izvrnuli. - zaključio je Potrebica.

Objavljeno u Naslovna_d

Budući da autobusi koji vrše usluge tzv. shuttle prijevoza gostiju s kruzera itekako utječu na gužve oko dubrovačke povijesne jezgre, gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako se razmatra mogućnost ukidanja vinjeta ili njihovo redefiniranje radi nekih subjekata koji to zloupotrebljavaju. Nedavno je to predložio i bivši gradonačelnik, a danas nezavisni vijećnik Andro Vlahušić.

Gradonačelnik Franković je kazao i kako bi bilo najbolje da shuttle prijevoz u potpunosti preuzme Libertas.

- Znam da će me sad svi prozivati, ali bi bilo idealno i najbolje da Libertas u potpunosti preuzme shuttle prijevoz. Libertas sad nema te uvjete, ali bilo bi najbolje da voze goste u niskopodnim autobusima. Tako se smanjuju gužve i regulira se cijela ta priča. - rekao je Franković.

- Tužili su me, od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja pa dalje, međutim, u gradu ima posla za sve. Postoje neke strateške stvari važne za grad i mi ćemo morati ići restriktivnije po pitanju shuttlea. Može se donijeti uredba da moraju imati niskopodne autobuse, tzv. harmonike za shuttle vožnje. Kupite harmoniku i vozite. Moramo razmišljati i o shuttleu kao problemu. - kazao je Franković.

Objavljeno u Aktualno

„Na narednoj sjednici Gradskoga vijeća nalazi se prijedlog Odluke o prometnome režimu oko povijesne jezgre Grada. Odluka ima pozitivne elemente kao što su zabrana stranim vozilima koji nemaju osiguran privatni parking, kamp vozilima, kao i pokušaj smanjenja broja taxi vozila”, kaže danas u priopćenju nezavisni vijećnik Andro Vlahušić koji ističe kako postoje i loši dijelovi odluke, u prvom redu to je, navodi on, „isključenje dijela građana Dubrovnika i susjednih općina koji nemaju kupljene parkirne karte, čime ih se udaljava od Grada – povijesne jezgre, čak i za usluge dovoza ili odvoza članova obitelji koji idu u Grad na misu, kazalište, koncert, glazbenu školu ili gradsku upravu”.

„Pretvaranje Grada - povijesne jezgre u turistički resort, naglašena je i dijelom Odluke o prometnome režimu kojom se turističkim autobusima koji prevoze kruzerske goste iz Gruža na Pile, te autobusima koji prevoze goste na donju postaju žičare omogućava besplatan ili skoro besplatan prijevoz ulicama grada, te zaustavljanje i iskrcaj gosta na Pilama i Pločama.” - piše Vlahušić ističući kako su „zadnjih dvadeset godina turistički autobusi koji prevoze kruzerske goste iz Gruža do Pila najveći uzročnici prometnih gužvi”.

„Osigurali smo značajne prihode za grad Dubrovnik u ukupnom iznosu od sto milijuna kuna ili 14 milijuna eura”, podsjeća Vlahušić, ali navodeći dalje koje trenutno sve mogućnosti imaju kruzerski gosti za prijevoz do povijesne jezgre zaključuje kako je potrebno ukinuti vinjeti i uvesti naplatu po autobusu od dvjesto eura.

„Uspoređujući praksu mediteranskih i europskih gradova i luka za kruzere 2011. godine uveli smo naplatu od osamsto kuna za svako zaustavljanje svih turističkih autobusa oko Grada, na Pilama i Pločama, uključujući i kruzerske goste. Danas bi svako zaustavljanje na Pilama i donjoj stanici žičare trebalo naplaćivati 1500 kuna ili dvjesto eura, kako bi održali vrijednost naplate kada je uvedena. Prosječno turistički autobus preveze oko četrdeset putnika, pa je direktni prihod proračunu grada po svakome gostu bio dvadeset kuna ili tri eura. Novac dobiven od naplate zaustavljanja na Pilama i Pločama nije se oduzimao od zarade dubrovačkih autobusera, vodiča, ni lokalnih agencija nego direktno od zarade vlasnika kruzerskih kompanija. Uz cijenu od dvjesto eura po autobusu ili pet eura po putniku, za građane Dubrovnika, zarada vodiča, lokalnih autobusera i agencija ostala bi ista. Manje bi zaradili jedno bogati vlasnici kruzerskih kompanija.” - kaže Andro Vlahušić.

„Godišnji gubitak grada Dubrovnika ili direktna zarada vlasnika kruzerskih kompanija i dubrovačke žičare veća je od milijun eura godišnje zbog uvođenja vinjeta i oslobađanja plaćanja naplate zaustavljanja na Pilama i donjoj postaji žičare. I bez pandemijskih godina ukupna šteta prelazi osam milijuna eura ili šesdeset milijuna kuna. Budimo razumni, vjerujmo službenim podacima grada, donosimo odluke odgovorno prema građanima Dubrovnika i proračunu. Ukinimo Vinjete, naplaćujmo primjerenu cijenu za svako zaustavljanje i iskrcaj turista na Pilama i Pločama. Besplatan promet oko Grada omogućimo svim građanima Dubrovnika i susjednih općina, te turističkim autobusima čiji su svi gosti kupili Dubrovnikpass.” - zaključio je Vlahušić.

dm

Objavljeno u Aktualno

U okviru godišnjeg okupljanja predstavnika cruise industrije CLIA Europe, koji se od 11. do 14. ožujka održava u Genovi, zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić sudjelovala je na panelu kojem je glavna polazišna točka bila najnovija edicija Europske komisije o najboljim praksama za održivi turizam krstarenja. Dubrovnik je u ovom Izvještaju Europske komisije objavljenom u siječnju prošle godine, kao potpora procesu održivog cruise turizma, uvršten kao primjer dobre prakse.

Zamjenica Tepšić na panelu je govorila o tome što, nastavno na dobra iskustva, Dubrovnik radi dalje kako bi upravljanje turizmom dalo što bolje rezultate, ističući aktivnosti poput zone posebnog režima prometa, izrade Studije nosivog kapaciteta i boljeg rasporeda ticanja brodova tijekom cijele godine zahvaljujući čemu je puno manji pritisak na mjesece u špici sezone. Ujedno je izvijestila i o rezultatima druge procjene GSTC-a na kojoj je ocjena održivosti Dubrovnika visokih 86 posto, kao i o analizi Sveučilišta u Dubrovniku koja je, na temelju podataka iz 2017. i 2019. te usporednih iz 2022. ustvrdila pozitivne pomake u disperziji gostiju unutar povijesne jezgre.

Na panelu pod nazivom „Upravljanje kruzerskim turizmom u destinacijama i primjena najbolje prakse“, o cruise turizmu nakon COVID-a i razmatranju najboljih dostupnih praksi, uz zamjenicu Tepšić sudjelovali su i Ioannis Pappas, director regije Mediteran GSTC-a koji je radio na izradi procjene za Dubrovnik, potom Marika Mazzi Boém, projekt EU ECO-CRUISING FU TOUR, Gianluca Suprani, viši potpredsjednik za razvoj luka i priobalne aktivnosti MSC-a i Stephen Xuereb, operativni direktor Global Port Holdingsa.

Zaključeno je kako je krstarenje segment turizma koji se najbrže oporavlja od pandemije, međutim da će dinamika biti održiva samo ako je popraćena koordiniranim naporima operatera krstarenja, javnih vlasti i lokalnih dionika kako bi se pažljivo planiralo i uspješno upravljalo turističkim aktivnostima u destinacijama.

Skup u Genovi okupio je oko 1600 sudionika i 550 cruise kompanija, dok se prvi put održava i sajam „CLIA Europe Week - Innovation EXPO“ gdje više od 100 izlagača predstavlja rješenja i proizvode iz cijele Europe putem prezentacija i stručnih razgovora o održivom lancu opskrbe i inovacijama u kruzerskom ekosustavu.

Cruise promet za prošlu godinu bilježi porast od 6% u odnosu na 2019. i očekuje se i daljnji konzistentan rast. Ujedno se ulažu izuzetno velika sredstva u nove eko-tehnologije u brodskim sustavima kako bi bili u skladu s EU zelenim politikama.

Grad Dubrovnik

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

U sklopu svečane dodjele nagrada World Travel Awards 2024, koja se održala u Berlinu, Dubrovnik je osvojio visoko priznanje u kategoriji Vodeće europske destinacije za krstarenja 2024. (Europe's Leading Cruise Destination 2024: Dubrovnik, Croatia).

Nakon tri osvojene nagrade World Travel Awards u 2023. godini, Dubrovnik je tako iznova proglašen vodećom europskom kruzing destinacijom. Ovu nagradu naš grad prvi put je osvojio 2021. godine, a zatim i 2023. godine.

Dubrovnik je nagradu vodeće europske kruzing destinacije izborio u konkurenciji između još 10 gradova, a to su redom: Atena, Cannes, Kopenhagen, Edinburgh, Lisabon, Oslo, Venecija te tri turska grada - Bodrum, Izmir i Kuşadası. Glasovanje za europske kategorije dodjele nagrada World Travel Awards trajalo je do 4. veljače 2024., a glasali su profesionalci u turizmu, mediji i turistički potrošači.

Podsjetimo, Dubrovnik je prošle godine u sklopu World Travel Awards osvojio tri nagrade; u rujnu je u Gruziji proglašen Vodećom europskom destinacijom za krstarenja te Vodećom obalnom gradskom destinacijom u Europi, dok je u prosincu na završnoj ceremoniji u Dubaiju proglašen vodećom svjetskom obalnom gradskom destinacijom.

World Travel Awards predstavlja prestižni program nagrađivanja u području putovanja i turizma, a pobjeda u ovoj kategoriji prepoznata je kao vrhunsko priznanje zlatnog standarda diljem svijeta. Ova nagrada predstavlja poticaj destinaciji i svim dionicima za nastavak strateških aktivnosti koje vode daljnjem učvršćivanju pozicije Dubrovnika kao globalno prepoznatog promotora odgovornog upravljanja destinacijom na putu prema trajnoj održivosti.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Označeno u
Subota, 17 Veljača 2024 03:37

DUBROVNIK OSTAJE VODEĆA LUKA ZA KRUZERE

Kruzeri su u hrvatskom dijelu Jadrana u 2023. obavili 646 kružnih putovanja na kojima je bilo 868,5 tisuća putnika, što je 14 ili 2,2 posto više tih putovanja te 37,1 posto više putnika nego u 2022., podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Ukupno je u 2023. Jadranom plovilo 85 stranih kruzera, tri više nego 2022. godine. Osim više kružnih putovanja i više putnika na njima, ti brodovi su i dulje boravili u Hrvatskoj nego 2022. odnosno 1.474 dana ili 11,3 posto više.

Po mjesecima u 2023., s najviše kružnih putovanja stranih brodova, 107 i 102, izdvajaju se kolovoz i lipanj, a zatim sa 95 putovanja listopad te sa 86 i 88 srpanj i rujan.

Za razliku od pandemijskih godina, u 2023. su strani kruzeri u hrvatski Jadran doplovili u svakom mjesecu, a samo je u zadnja četiri, od rujna do prosinca, tih putovanja po mjesecima bilo više nego u 2022. Najveći porast pritom od čak 120 posto ostvaren je u prosincu sa 11 kružnih putovanja.

Kruzeri su u hrvatsko more u 2023. dolazili pod zastavama ukupno 14 zemalja, a sa Malte su, prema zastavi broda, ostvarili najviše kružnih putovanja, 191, na kojima je u Hrvatsku došlo 227,4 tisuće putnika.

Najviše putnika pak ili 247,6 tisuća stiglo je na kruzerima pod zastavom Bahama, koji su ostvarili 167 kružnih putovanja, dok su na trećem mjestu brodovi pod zastavom Paname sa 68 tih putovanja po Jadranu.

Iz DZS-a iznose i podatak da je u 2023. u hrvatskom Jadranu još uvijek bilo manje kružnih putovanja nego u 2019., za 11 posto, a i putnika je u odnsu na tu rekordnu predpandemijsku godinu bilo za 22,5 posto manje.

Kod luka pristajanja ništa se pak ne mijenja sve godine - i u 2023. strani kruzeri su na kružnim putovanjima najviše bili u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je ostvareno i 48 posto od svih 646 putovanja, dok je Dubrovnik bio najposjećenija luka sa 475 posjeta kruzera.

Splitsko-dalmatinska županija je na drugim mjestu jer je u njezinom akvatoriju bilo gotovo 27 posto od ukupnih putovanja, a svih preostalih 25 posto je bilo u Zadarskoj, Istarskoj, Šibensko-kninskoj i Primorsko-goranskoj županiji.

Dubrovnik među lukama slijedi Split sa 300 posjeta stranih kruzera, a zatim Zadar sa 160 posjeta, Hvar sa 110, Korčula sa 101, Šibenik sa 89 i Rovinj sa 63 posjeta.

Južni

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Donedavno najveći zagovornik kruzerskog turizma, bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić odjednom se uhvatio kritika na račun tog vida turizma uspoređujući ga s iznajmljivanjem apartmana.

Vlahušić se u zadnje vrijeme raspisao o apartmanima, a danas je imao i novo priopćenje u kojem navodi kako „jedan gost u privatnome smještaju troši u Dubrovniku koliko i deset gostiju sa kruzera, ostaje dan duže u gradu nego hotelski gost, te ne uzrokuje nikakvu gužvu u gradu”.

„Zašto ih onda zabranjivati?” - pita Vlahušić aludirajući na najave gradonačelnika Mata Frankovića kako će se ograničiti broj apartmana.

Vlahušić očito apsolutno ništa ne razumije o namjerama aktualnog gradonačelnika, a njegovo priopćenje pak možetenu nastvaku pročitati i integralnog obliku:

„Ususret očekivanoj tematskoj sjednici Gradskoga vijeća o turizmu , potrebno je napraviti pravu analizu baziranu na dokazima i podacima, te na temelju brojaka donositi Odluke i preporuke.

Prema izviješćima Turističke zajednice u Dubrovniku je protekle godine ostvareno 3.885.431 noćenja , plus Nautika 276.990 noćenja, što ukupno čini 4.16 milijuna noćenja. Hotelski gosti ostvarili su 1.996.822 noćenja, sa prosječnim boravkom od 2.94 dana. Privatni smještaj ostvario je 1.387.642 noćenja sa prosječnim boravkom od 3,94 dana ili jednim danom duže nego hotelski smještaj. Ž

Kao što je vidljivo iz službenih brojki privatni smještaj ostvario je 33 % ukupnih noćenja u Dubrovniku ili svako treće noćenje . Trideset i tri posto noćenja u privatnom smještaju daleko je najmanji udio koji privatni smještaj ostvaruje u bilo kome gradu, općini na Jadranu i u kontinentalnoj Hrvatskoj. U većini destinacija udio privatnoga smještaja čini 70 % noćenja ili više.

Mato Franković jedini je gradonačelnik ili načelnik u Hrvatskoj koji predstavlja mjere kojima bi udio broja noćenja u privatnome smještaju trebao pasti za jednu trećinu, te činiti svako peto noćenje u Dubrovniku.

Najvažnije pitanje u turizmu je koliko turisti troše u destinaciji, te kome ide zarada od turizma. Građanima ili stranim vlasnicima.

Dubrovačka turistička zajednica napravila je 2018. godine veliko TOMAS istraživanje o zadovoljstvu gostiju u Dubrovniku, te dnevnoj potrošnji koje je obuhvatilo tri skupine gostiju, hotelske goste, goste u privatnome smještaju i goste sa kruzera.

Prosječno dnevno stacionarni gosti u Dubrovniku trošili su 170 eura, a gosti sa kruzera 51.2 eura ili 3.3 puta manje. Istraživanje o dnevnoj potrošnji gostiju Dubrovnika u protekloj godini nije provedeno , ali postoje javni podaci o stopi inflacije po kojima se onda izračunava dnevna potrošnja turista protekle godine u odnosu na 2018. godinu. Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, kumulativna stopa inflacije od 2018. godine do kraja 2023. godine, iznosila je 27 % , iako su cijene hrane i smještaja rasle nešto više.

Kada primijenimo prilagođenu stopu inflacije , na TOMAS istraživanje iz 2018 . godine dobijemo prosječnu dnevnu potrošnju stacionarnih gostiju od 216 eura, dok su kruzerski gosti lani trošili 65 eura.

Prema ovim objektivnim pokazateljima, smještajni gosti, koji su ostvarili 4.16 milijuna noćenja dnevno su lani trošili 216 eura ili ukupno 900 milijuna eura. Kruzerski gosti njih 525 tisuća prosječno su dnevno trošili 65 eura i potrošili u gradu 35 milijuna eura. Ne treba zanemariti da najveći dio zarade od kruzerskih gostiju i njihove potrošnje u Dubrovniku uzimaju same kruzerske kompanije koje naplaćuju i pedeset posto provizije na Shuttle bus i organizirane izlete, a da istovremeno gradu Dubrovniku ne plaćaju ništa za vožnju Shuttle busa iz Gruža do Pila ili jako malo za turističko vodjenje svojih gostiju u povijesnoj jezgri.

Protekle godine turisti koji dolaze na jednodnevne izlete iz drugih dijelova županije ili regije, potrošili su još oko 25 milijuna eura.

Ukupna turistička potrošnja u gradu Dubrovniku, protekle 2023. godine po dostupnim službenim podacima iznosila je 960 milijuna eura. Devetsto milijuna eura ili 93 % potrošnje ostvarili su stacionarni gosti, trideset pet milijuna eura ili 4 % gosti sa kruzera, te dvadeset pet milijuna eura ili 3 % ostali gosti.

Prema podacima Zračne luke Dubrovnik preko koje dolazi 85 % svih dolazaka turista u Dubrovnik , ove godine očekuje se u gradu Dubrovniku 1.5 milijuna dolazaka turista koji će ukupno ostvariti oko 5 milijuna noćenja. Broj kruzerskih putnika očekuje se nešto veći i iznositi će oko 600 tisuća putnika.

Turistička potrošnja u gradu Dubrovniku pod uvjetom da cijene ostanu iste, a ostvari se povećanje broja gostiju narasti će sa 960 milijuna eura na 1.150 milijuna eura. Stacionarni gosti potrošiti će miljardu i osamdeset milijuna eura, dok će kruzerski i jednodnevni gosti potrošiti oko sedamdeset milijuna eura.

Za kraj ostaje pitanje za sve nas građane Dubrovnika, gradske vijećnike i samoga gradonačelnika. Zašto smanjivati privatni smještaj u gradu Dubrovniku, te kažnjavati građane Dubrovnika koji iznajmljivanjem svoje imovine i svojim radom zaradjuju kruh naš svagdašnji za sebe , svoje obitelji i svoju djecu? Ne zapošljavaju strane radnike, a njihovi gosti troše deset puta više nego kruzerski gosti, ostaju dan duže u gradu nego hotelski gosti , te ne uzrokuju nikakve ili jako male prometne gužve na prometnicama i povijesnoj jezgri grada.” - napisao je Andro Vlahušić.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Srijeda, 08 Studeni 2023 19:25

SJG: KRUZERI I EKOLOGIJA – MITOVI I ČINJENICE

Prije nekoliko dana iz medija smo doznali kako je Grad Dubrovnik, u suradnji s Međunarodnim udruženjem kruzerskih kompanija CLIA-om i kompanijom Royal Caribbean Group, organizirao obilazak broda Celebrity Beyond. Na toj, kako je nazvaše, „ekološkoj turi“, nazočni gradski vijećnici te predstavnici gradske uprave i društava, dubrovačke Turističke zajednice, Sveučilišta, Lučke uprave i Županije, imali su priliku vidjeti na koji način kruzer ovog tipa gospodari otpadom, kao i „sve postupke i sustave koji podržavaju i unapređuju napore prema održivijem općem poslovanju“. Bajkovitu ljubavnu idilu između Grada Dubrovnika i industrije krstarenja tom prigodom nije mogla riječima ne posvjedočiti niti generalna direktorica CLIA-e za Europu, Marie-Caroline Laurent, pohvalivši Grad Dubrovnik kao predvodnika u odgovornom upravljanju turizmom. Respect the City, što bismo rekli. - piše danas Srđ je Grad u priopćenju koje prenosimo dalje u cijelosti:

A kako stvari zapravo stoje

Prema podacima nevladine udruge Transport i okoliš (Transport&Environment) objavljenima u lipnju 2023. godine u izvještaju Povratak kruzera, kruzeri koji pristaju u europske luke, njih 218, prošle su godine u atmosferu ispustili 4,4 puta više sumpornih oksida od svih automobila koji su te godine vozili cestama diljem Europe. Za neupućene, sumporni je dioksid ključna komponenta kiselih kiša, a na ljudski organizam djeluje tako da uzrokuje niz kardiovaskularnih i respiratornih smetnji.

Potaknute negativnim publicitetom mnoge se kruzerske kompanije postepeno prebacuju na LNG gorivo kao čišću alternativu nafti, hvaleći se kako najnoviji brodovi pogonjeni plinom gotovo pa eliminiraju prijetnju koju sa sobom donosi emisija sumpornih oksida. No, umjesto sumpornih oksida, kruzeri na LNG gorivo, zbog nepotpunog sagorijevanja plina u motorima ispuštaju metan, koji je višestruko odgovorniji za klimatske promjene od ugljičnog dioksida. Primjerice, jedan takav kruzer emitira godišnje istu količinu metana kao 10.500 grla stoke. To je, prema stručnjacima Transport&Environmenta, kao da ovisnost o cigaretama zamjenjujete ovisnošću o alkoholu.

Nešto starije generacije kruzera, kojima je glavno pogonsko gorivo nafta, hvale se da eliminiraju emisije sumpornih oksida korištenjem ispirača plinova, odnosno skrubera. Ispirači plinova rade tako da upumpavaju morsku vodu pod tlakom u ispušne cijevi. Morska je voda alkalna te na sebe veže sumporni dioksid, pa upotreba skrubera smanjuje količinu sumpornih oksida koja se otpušta u zrak. Međutim, što se događa s tom vodom? U reakciji s alkalnom vodom sumporni dioksid stvara sumpornu kiselinu. Takva, sada kisela voda na koncu završava u moru. Voda koju skruberi otpuštaju u more ima veoma štetne posljedice za morske organizme jer mijenja kemijsku ravnotežu morske vode, a znanstvenici koji su radili na projektu Emerge ustanovili su da su posljedice veoma štetne i kod najmanjih koncentracija sumporne kiseline u vodi.

Istina, postoje i tzv. closed-loop skruberi, kod kojih se kisela voda dodatno kemijski obrađuje da bi njene vrijednosti prije ispuštanja u more bile u skladu s IMO (International Maritime Organization) propisima. Ova je tehnologija dostupna, ali i daleko skuplja od gore opisanih open-loop skrubera i koristi se na brodovima koji uplovljavaju u mora i luke zemalja koje su zabranile ispuštanje kisele vode iz scrubera u more. Dakako, na popisu tih zemalja nećete naći Hrvatsku.

„Recikliranje je ključna komponenta napora cruise kompanija članica CLIA-e za smanjenje otpada na najmanju moguću mjeru“, kaže se, nadalje, u priopćenju s „ekološke ture“. Ako je to ključna komponenta, onda smo baš u problemu! Prema istraživanju provedenom 2021. godine i objavljenom na ScienceDirect kruzer srednje veličine godišnje proizvede 140.808 m3 otpada. Osam posto toga se reciklira, dva posto pali, a 90% završava u svjetskim morima, tako da su kruzeri odgovorni za ¼ ukupnog otpada što kruži morima i oceanima. Što je najžalosnije, to je izgleda sasvim legalno.

Na koncu, prema Istraživanju provedenom 2019. godine, kruzeri znatno doprinose svjetlosnom zagađenju i zagađenju bukom, što ima negativne posljedice ne samo na ljude koji žive u blizini luka, nego i na brojnu faunu izvan i u zaštićenim područjima.

Zaključimo riječima Josepa Lloreta, ravnatelja Oceans and Human Health Chaira pri Sveučilištu Girona, koji nedvosmisleno navodi da su kruzeri, unatoč tehnološkom napretku i pojačanom nadzoru, ne samo i dalje glavni izvor zagađenja zraka, voda i tla te da imaju loš utjecaj na osjetljiva staništa, područja, životinjske i biljne vrste, nego da predstavljaju potencijalni rizik tjelesnom i mentalnom zdravlju ljudi.

Može li se po tom pitanju išta učiniti? Naravno da može. Za početak, istraživanja su pokazala da se emisije plinova mogu smanjiti i do 24% ukoliko brodovi smanje brzinu pri krstarenju na otvorenom moru. Električni priključci u lukama u znatnoj mjeri smanjuju emisiju štetnih plinova dok su brodovi na vezu. Međutim, ako je suditi na primjeru Venecije, najviše i najbrže se može učiniti zabranom uplovljavanja velikih kruzera. Još 2019. godine, Venecija je bila treća najzagađenija luka u Europi, ali zahvaljujući zabrani uplovljavanja velikih kruzera iz 2021. godine, smanjila je emisije sumpornih oksida za 80%.

Čini se da je drastično smanjenje broja kruzera u Sredozemlju jedino rješenje, i to ne samo kako bi se smanjila razina zagađenja, sačuvao okoliš, autohtona flora i fauna, nego i kako bi se eliminirali brojni faktori rizika za tjelesno i mentalno zdravlje lokalnog stanovništva u lukama. - piše u priopćenju Srđ je Grad.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković održao je u Hamburgu sastanak s čelnicima vodećih svjetskih društava za kružna putovanja, članovima udruženja Cruise Lines International Association (CLIA).

„Dugogodišnja suradnja i treći po redu sastanak u Hamburgu na temu održivog turizma rezultirao je rekapitulacijom svega napravljenog od 2017. godine do danas. Usuglašeno je kako je napravljen veliki napredak po pitanju boljeg rasporeda dolazak brodova kao i njihovog duljeg boravka u gruškoj luci. Naime, u odnosu na nekadašnji prosječni boravak od samo četiri sata u Dubrovniku danas brodovi za kružna putovanja borave minimalno osam sati na vezu, a nerijetko i duže.” - piše danas u priopćenju Grada Dubrovnika uz spomenuti sastanak na kojem je gradonačelnik Franković istaknuo kako je u 2023. godini tek nekoliko puta, zbog loših vremenskih uvjeta, zabilježen dolazak trećeg kruzera u Luku Gruž.

- U nijednom trenutku u 2023. godini nije došlo do enormnih gužvi u povijesnoj jezgri koje su kao nekad prije blokirale izlaske i ulaske iz povijesne jezgre. Takve slike danas su za nas daleka prošlost. Međutim, iako smo napravili uistinu značajne iskorake po pitanju održivosti, naš posao nije gotov te trebamo i dalje kontinuirano raditi na održivosti našeg turizma kako bi i dalje u svijetu bili prepoznati kao grad pionir održivog turizma. - reako je gradonačelnik Frankovića čelnicima kruzerskih kompanija.

„Nastavno na dugogodišnju aktivno partnerstvo s CLIA-om, postignut je dogovor o zajedničkoj suradnji prilikom izgradnje budućeg cruise terminala, čijom bi realizacijom Dubrovnik postao home port destinacija što bi u konačnici dubrovačko gospodarstvo dodatno razvilo u više različitih segmenata.” - navode iz gradske uprave.

Objavljeno u Aktualno

Grad Dubrovnik, Turistička zajednica grada Dubrovnika i Lučka uprava Dubrovnik potpisali su danas Sporazum sa Sveučilištem u Dubrovniku o znanstveno - stručnoj suradnji u istraživanju i razvoju. Riječ je o istraživačkim aktivnostima koje su od strateškog značaja za postizanje održivog i uravnoteženog razvitka grada i izradi dokumentacije sukladno Planu upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a. Između ostalog, provest će se istraživanje vezano za nosivi kapacitet, diversifikaciju turističkog proizvoda, procjenu troškova i koristi kruzing turizma, nakon čega će na temelju analiza i stručnih studija Sveučilište izraditi i nacrt prijedloga Strategije integriranog upravljanja održivim turizmom grada Dubrovnika.

Gradonačelnik Mato Franković, koji je u ime Grada Dubrovnika potpisao Sporazum, istaknuo je kako će ova suradnja donijeti dodanu vrijednost svim naporima koje Dubrovnik, kroz svoj projekt Respect the City i provedbu Plana upravljanja, ulaže u postizanje održivog turizma i boljeg života za svoje građane.

sporazum kruzing istrazivanje 170723 min

U ime Sveučilišta Sporazum je potpisao rektor prof. dr. sc. Nikša Burum, u ime Turističke zajednice direktor Miro Drašković te u ime Lučke uprave Dubrovnik ravnatelj Blaž Pezo.

Sporazum je potpisan za razdoblje do 31. prosinca 2026. godine, a njegov sadržaj prethodno je prihvaćen na prošlotjednoj 22. sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Ukupno je vrijedan 300.000 eura, od čega 237.000 eura sufinanciraju Grad Dubrovnik u udjelu 50%, Turistička zajednica 40% i Lučka uprava 10%, dok preostalih 62.500 eura sufinancira Sveučilište.
 
„Navedena istraživanja nastavak su aktivnosti provedbe Plana upravljanja temeljem kojeg su već provedene brojne odrednice poput odluka o regulaciji buke u povijesnoj jezgri, organizaciji dostave, dodjele stanova za mlade obitelji i nove škole u zidinama, osiguravanja većih sredstava Zavodu za obnovu, veće uključivanje građana kroz participativno budžetiranje i Vox-populi, pokrenute izrade planova te komunalnih i zelenih projekta.” - navode danas u priopćenju iz Grada Dubrovnika uz potpisivanje ugovora.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Stranica 1 od 7