Prikazujem sadržaj po oznakama: lokrum

Polaganjem vijenaca u more i kod križa na otoku Lokrumu obilježena je 160 obljetnica od eksplozije i potonuća ratnog broda Triton Austro -Ugarske u svibnju 1859. godine, koji je bio usidren u akvatoriju otoka Lokruma u misiji mira.

Hrvatsko - austrijsko društvo Dubrovnik ove je godine u suorganizaciji s Javnom ustanovom Rezervat Lokrum obilježilo potonuće ovog broda, a od 1999. godine obilježava obljetnice ove pomorske tragedije i to svakih deset godina.

Program obilježavanja započeo je polaskom broda Javne ustanove Rezervat Lokrum iz Porta, sa zaustavljanjem na mjestu potonuća broda Triton, uz bacanje vijenaca u more, a vijenci su potom položeni na križu podignutom u spomen na živote izgubljene u toj tragediji u akvatoriju Lokruma kada je poginulo 87 mornara.

DPP

Javna ustanova Rezervat Lokrum neće kupiti zgradu bivše kapetanije u Gružu, jer je povjerenstvo procijenilo da je preskupa. Rekao je to gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković na sjednici Gradskog vijeća odgovarajući na pitanje Katarine Doršner (HDZ) o kupovini te zgrade.

Obrazlažući kako po novom zakonu osim Grada i poduzeća i ustanove u gradskom vlasništvu moraju proći proceduru prije kupovine, u kojoj procjeniteljsko povjerenstvo utvrđuje je li neka nekretnina odgovarajuća cijenom ili nije, gradonačelnik Franković kazao je kako je to povjerenstvo utvrdilo da zgrada bivše kapetanije ne odgovara normamam po kojima bi Lokrum mogao kupiti tu nekretninu.

- Zanimljivo je da je onaj dan kada je posljednji put reagirao vijećnik Kristić (priopćenje u kojem se Kristić protivi kupovini zgrade kapetanije op.a.), upravo taj dan zasjedalo procjeniteljsko povjeretsvo, možda sat vremena iza njegove reakcije. Povjerenstvo koje je neovisno i koje radi cijeli niz procjena za Grad i nije prvi put da su rekli da je jedna nekretnina previše procijenjena, pa tako i u ovom slučaju po pitanju Lokruma. Stoga se u to ne može dalje ići. - kazao je gradonačelnik Franković.

- Zanimljiv taj strah ili briga vijećnika Kristića, posebno znajući da neki ljudi, njemu vrlo bliski, su zainteresirani za kupnju navedene zgrade. Pa evo, sad će oni moći kupiti zgradu i bit će sve u redu, a mi ćemo naći neku povoljniju. - rekao je Franković.

Botanički vrt na Lokrumu konačno će se obnoviti. Već sljedeću sezonu Botanički vrt trebao bi ponovo zasjati starim sjajem. Naime, kako u priopćenju i piše, „već dugi niz godina botanički vrt na otoku Lokrumu je u stanju stagnacije i propadanja ponajviše zbog prirodnih procesa”, no u tom priopćenju nema nimalo kritike prema Institutu za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku iz kojeg su svih ovih godina pokazali da nisu sposobni voditi brigu o ovom jedinstvenom vrtu, jer da jesu, ne bi bio u stanju u kakvom jest.

Tako je Javna ustanova Rezervat Lokrum tijekom prošle godine pokrenula projekt kako bi se, pišu, „u najkraćem mogućem roku unaprijedilo ukupno stanje vrta”.

„Botanički vrt na otoku Lokrumu uspostavljen je 60.-ih godina 20. stoljeća s ciljem praćenja prilagodbe egzotičnog bilja u uvjetima našeg podneblja kao svojevrsna znanstveno pokusna ploha. Danas, Institut za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku skrbi o ovom vrtu u znanstvenom i stručnom smislu. Nažalost, posljedice granatiranja tijekom Domovinskog rata te intenzivne nepovoljne meteorološke pojave tijekom zadnjih godina imale su značajan negativan utjecaj na vrt i biljni materijal te je bilo potrebno hitno poduzeti odgovarajuće mjere za revitalizaciju vrta.” - navode u priopćenju iz JU Rezervat Lokrum ističući kako su „preuzeli inicijativu i potaknuli postupak obnove vrta u svrhu očuvanja i kvalitetnije interpretacije te uložili značajna sredstva i rad u izradu potrebne dokumentacije kao i osigurali sredstva za obnovu”.

„Na temelju geodetske podloge vrta, izrađeni su idejni i izvedbeni projekt te su ishođena sva potrebna dopuštenja i suglasnosti nadležnih tijela iz područja zaštite prirode i kulturne baštine. Tako je krajem prošle godine izrađena projektna dokumentacija uređenja i opremanja vrta i staza čija je ukupna vrijednost izvođenja radova cca 3,8 milijuna kuna.
Projektom se predviđa opremanje postojećih staza i postava elemenata interpretacije unutar vrta sa svrhom povećanja standarda materijalne opremljenosti botaničkog vrta i cijelog zaštićenog područja. Također, osigurava se povećanje broja educiranih i informiranih posjetitelja o ulozi i važnosti šumskih ekosustava, kao i pružanje informacija o porodicama i vrstama biljnog materijala na području botaničkog vrta i cijelog rezervata.” - piše u priopćenju.

„Tijekom 2019. godine provedena su tri postupka javne nabave. Obzirom da su tijekom prva dva postupka iznosi bili neodgovarajući, Javna ustanova provela je i treći postupak i konačno je potpisan ugovor početkom ljeta s tvrtkom Araucaria d.o.o. iz Zagreba. Predviđeno trajanje obnove je 6 mjeseci počevši od 1. rujna s napomenom da radovi u vrtu neće početi prije listopada. Sa svim radnjama i činjenicama je upoznato Sveučilište u Dubrovniku čija je djelatnica dr. sc. Katija Dolina stručna savjetnica u Botaničkom vrtu na Lokrumu, aktivno sudjelovala u izradi dokumentacije tijekom koje je uvaženo njeno stručno mišljenje i smjernice.” - navode iz JU Rezervat Lokrum.

„U okviru ovog projekta obnove predviđa se sanacija i uređenje postojećih staza dužine oko 725 m, uklanjanje oštećenog biljnog materijala i sadnja 195 novih biljnih vrsta s ukupnim brojem 1466 sadnica na 13 polja u vrtu. Također će se postaviti i nova urbana oprema (klupe, informacijske i interpretacijske ploče, ulazni portal). Botanički vrt će u novu sezonu ući u svom potpuno novom ruhu kako bi dočekao sve koji Lokrum izaberu kao omiljenu destinaciju prilikom svog posjeta.” - zaključuje se u priopćenju.

D.M.

Čak 11 vrsta šišmiša nastanjuje otok Lokrum što je uistinu impozantna brojka s obzirom na njegovu veličinu. Otok Lokrum zaštićen je kao poseban rezervat šumske vegetacije prije više od 70 godina zbog jedinstvene šume česvine koju nastanjuju brojne vrste. Putopisci i istraživači posjećivali su Lokrum i bilježili nalaze vrsta. Ipak, podaci o šišmišima bili su skromni sve do 2016. godine kad su započela istraživanja u kojima zajedno sudjeluju istraživači iz Hrvatske i Velike Britanije, a otkrili su ukupno 11 vrsta šišmiša.

Stoga će u ponedjeljak u 17:15 sati na Lokrumu, u benediktinskom samostanu biti otvorena izložba „Tehnologije u biologiji: šišmiši”. Brod Javne ustanove Rezervat Lokrum za posjetitelje ove izložbe kreće iz Gradske luke u 17:00 sati, a potrebno je najaviti dolazak na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Ova izložba ostvarena je suradnjom Javne ustanove Rezervat Lokrum i Tehničkog muzeja Nikola Tesla s ciljem približavanja svijeta šišmiša i tehnologija koje se koriste za njihovo istraživanje.
Lokrum je izuzetno važno stanište za kolonije dviju vrsta šišmiša — Kolombatovićevog dugoušana i malog potkovnjaka.

Dok međusobno „pričaju”, šišmiši koriste zvukove koje ljudsko uho može čuti, ali su zvukovi eholokacije, koju koriste dok lete, u većini slučajeva nečujni za čovjeka. Uređaj koji omogućuje utvrđivanje prisutnosti šišmiša pretvarajući njihovo glasanje, tj. eholokaciju, u zvukove koje može čuti čovjek naziva se ultrazvučnim detektorom ili „bat detektorom”.

Na otoku Lokrumu istraživači su primjenjivali još jednu metodu proučavanja šišmiša i otkrivanja njihovih putanja leta, njihovih skloništa i vremena aktivnosti. Ta se metoda naziva telemetrijom. Tijekom istraživanja se na pojedine jedinke šišmiša pričvrsti vrlo mali radio odašiljač koji šišmiši odbacuju za oko deset dana. U tom razdoblju, istraživači opremljeni radio prijemnicima i usmjerenim antenama mogu pratiti šišmiše i odrediti njihov položaj u prirodi. Prikupljeni se podatci obrađuju te se izrađuju karte njihova kretanja.

Istraživanja šišmiša na Lokrumu suvremenim tehnologijama kao što su primjena bat detektora i telemetrije bit će prikazana na izložbi filmom, pri čemu se čuje i glasanje šišmiša snimljeno pomoću bat detektora. Ovaj film u trajanju od 14 minuta moći će pogledati svi posjetitelji Lokruma i pri tome se upoznati s načinima istraživanja i očuvanja šišmiša na ovom području.

DPP

Od ove subote 22. lipnja, ponovno počinje ploviti „Dubrovački vaporetto“. Brod „Argosy” povezivat će subotom i nedjeljom Mokošicu s Lokrumom s polaskom iz Stare Mokošice u 10 sati s rive kraj igrališta (operativni dio obale Županijske Lučke Uprave). Povratak s Lokruma prema Mokošici bit će u 18:30 sati.

Na ovaj način Grad Dubrovnik i Rezervat Lokrum nastavljaju s pogodnostima i za sugrađane s područja Mokošice koji na ovakav način direktno morskim putem stižu na svoj omiljeni otok.

„Dubrovački Vaporetto” će ploviti samo vikendima dok će ostale dane u tjednu stanovnici Mokošice moći koristiti redovne linije prema Lokrumu iz Porta.

Za plovidbu „Dubrovačkim vaporettom” vrijede ista pravila kao i za plovidbu brodovima Rezervata Lokrum koji plove na relaciji Grad - Lokrum.

DPP

U sklopu projekta „ReDu - provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika”” djelatnice Čistoće održale su na Lokrumu eko radionicu za učenike Osnovne škole Antuna Masle iz Orašca.

Na radionici su učenici naučili kakve posljedice otpad, ako nije pravilno zbrinut, ostavlja na prirodu i ljudsko zdravlje te na koji način mogu doprinijeti očuvanju ekosustava.

Aktivnim učenjem te izravnim susretom s okolišem, usvojena znanja o otpadu i njegovom zbrinjavanju djeca su mogla uočiti probleme, te pronalaziti načine njihova rješavanja. Na ovaj način se od najranijih dana kod djece razvija ekološka osviještenost te potiče na ispravno reagiranje na posljedice ljudskog nemara prema prirodi što je i cilj ovoga projekta.

Naime, projektom „ReDu“ i provedbom njegovih aktivnosti želi se doprinijeti povećanju stope odvojeno prikupljenog komunalnog otpada, smanjenju količine otpada koji se odlaže na odlagališta i izgradnji svijesti građana grada Dubrovnika o važnosti gospodarenja komunalnog otpada. Također, predviđene su mnoge informativno - izobrazne aktivnosti kojima će se ciljne skupine projekta cjelovito informirati i upoznati s ciljevima gospodarenja otpadom te ih motivirati za njihovo ostvarivanje.

Projekt „ReDu – provedba Programa izobrazno - informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika” ukupno je vrijedan 1,39 milijuna kuna, od čega Europska unija putem Kohezijskog fonda, kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. sufinancira 1.17 milijuna kuna.

DPP

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić i ravnatelj JU Rezervat Lokrum Ivica Grilec potpisali su ugovor kojim se stanovnicima Konavala omogućuju besplatne pokazne karte za Lokrum.

Pokazne karte za Lokrum mogu se preuzeti u zgradi Općine Konavle u Cavtatu od ponedjeljka, 17. lipnja svakim radnim danom u vremenu od 9 do 12 sati.

Za ostvariti pravo na besplatnu pokaznu kartu potrebno je donijeti fotokopiju osobne iskaznice i jednu malu fotografiju.

Općina Konavle će u Turističkoj zajednici distribuirati brošure Rezervata i na taj način u Konavlima promovirati Lokrum.

DPP

Načelnik Općine Župa dubrovačka Silvio Nardelli i ravnatelje JU Rezervat Lokrum Ivica Grilec potpisali su ugovor kojim se omogućuju besplatne karte za odlazak na Lokrum stanovnicima Župe.

Pokazne karte za Lokrum mogu se preuzeti u pisarnici u prizemlju Općine Župa dubrovačka do 21. lipnja, u vremenu od 9 do 12 sati, kao i u prostorima Rezervata na Peskariji svakim radnim danom od 8 do 13 sati. Za ostvariti pravo na besplatnu pokaznu kartu potrebno je donijeti fotokopiju osobne iskaznice i jednu malu fotografiju.

Općina Župa dubrovačka će u Turističkoj zajednici distribuirati brošure Rezervata i na taj način dodatno doprinositi promociji Lokruma na svom području, na kojem i ove sezone boravi veliki broj turista.

D.M.

Sidrenje kruzera u akvatoriju između Lokruma i Grada u budućnosti će biti u potpunosti zabranjeno, najavio je to gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković na današnjoj konferenciji za novinare uz dvije godine mandata.

Franković je istaknuo kako je Grad u zadnje dvije godine učinio puno po pitanju uređenja kruzerskog prometa.

- Ako se itko uhvatio u koštac, ne u Dubrovniku, nego u svijetu, s kruz kompanijamam, onda je to ova gradska uprava. Napravili smo uistinu veliki napredak u odnosima i mislim da to svi vide. - kazao je Franković.

- To što netko ne želi vidjeti, meni je žao. Potpisivat povelje s gradovima koji nisu napravili niti jedan posto onog što smo mi napravili je nekad i smiješno. - poručio je Franković tzv. srđevcima dodavši kako je smiješno upoređivati Veneciju i Dubrovnik.

- Uspoređivati nas s Venecijom u kojoj je dnevno po deset kruzera i koja nije imala snage napraviti ono što je Dubrovnik napravio i ono što će napraviti je smiješno. Ispred nas je 2020. kada će biti maksimalno četiri tisuće posjetitelja. To nije napravila ni jedna jedina destinacija u svijetu osim nas. Uvažavam svačije mišljenje, a cijela javnost vidi pomak, neki ne žele vidjeti. Ako smo u jednom periodu imali pet do deset, a sad maksimum dva kruzera, u kritičnom periodu se pojavljuje treći plus home port, a home port nije problem, onda mi žao što to neki nazivaju marketinškim trikom. Nemamo idealnu, ali je pozicija puno bolja nego prije. - rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

- Idemo prema tome da se zabrani sidrenje kruzera ispred Lokruma, da tu u budućnosti budu manje brodice i barke, a nikako da bude sidrište za velike brodove. Dakle, poštivat ćemo odluku UNESCO-a, ali i to ima svoj put. - kazao je Franković.

Dubrovnikpress.hr inače je jutros objavio napis o utjecaju kruzera na podmorje u lokrumskom kanalu koji možetew pročitati OVDJE.

Vikend za nama politički je protekao u znaku sukoba tzv. srđevaca i gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića oko kruzera. Ukratko, „srđevci” su podržali Zajedničku deklaraciju Mreže civilnih organizacija mediteranskih povijesnih gradova kojom se, između ostalog traži zabrana sidrenja kruzera u akvatoriju između Lokruma i Grada te ograničenje sidrenja i plovidbe drugih plovila, a gradonačelnik Franković je „srđevce”, prigodom posjete kruzeru „Norwegian star” (na kojem je kapetan Dubrovčanin teo Grbić) u jednoj svojoj izjavi prozvao najvećim neprijateljima Grada, pa su, kako to već u prepucavanjima ide, „srđevci” opet odgovarali.

Uglavnom, u svemu tome i „srđevci” i Franković, kao i cjelokupna dubrovačka javnost, kad je riječ o sidrenju kruzera u kanalu između Grada i Lokruma, sve ove godine zanemaruju jedan drugi veliki problem koji to sidrenje nosi, a nije riječ o sigurnosnom problemu plovidbe.

Postoje određeni rizici prolaska kruzera lokrumskim kanalom i plovidbe preblizu samim zidinama, a uostalom povod zadnjoj spomenutoj deklaraciji i jest havarija koju je u Veneciji imao brod MSC-a „Opera” koji se zbog kvara na motoru zabio u rivu. Kvarovi i nesreće nešto su što se ne može kontrolirati tek tako, događaju se i događat će se, ali može se prevenirati da se one ne dogode na najrizičnijim lokacijama. Nije baš potrebno da se kruzeri sidre u lokrumskom kanalu i da plove ponekad i na stotinjak metara, pa čak i manje, od samih zidina, a oni to čine.

To su pitanja sigurnosti plovidbe, no dok se nesreća može dogoditi, ali i ne mora, ono što se konstantno događa, ne od jučer, prekjučer ili zadnjih godina, već od ekspanzije kruzer turizma na dubrovačkom području jest uništavanje podmorja u lokrumskom kanalu za koje su najveći krivac upravo mega kruzeri.

Kruzeri u Dubrovnik stižu još od 1844. godine, kada je u grušku luku uplovio parobrod „Barone Stuermaer”, a na brodu su bila 153 putnika. Nisu dakle oni ništa novo u našem akvatoriju, od „Stuermaera” do početka 90. - tih godina prošlog stoljeća nagledali su se u predratno vrijeme Dubrovčani raznih brodova, no, iako su se kruzeri oduvijek i redovno sidravali i u lokrumskom kanalu, ekspanzija koja se dogodila nakon 90. - tih godina znatno je ugrozila podmorje akvatorija lokrumskog kanala.

Kruzeri već odavno nisu povremena ljetna slika u akvatoriju između Lokruma i Grada, već svakodnevna, a niti su više poput parobroda „Barone Stuermaer”, pa je umjesto 153, na njima po nekoliko tisuća putnika i stotine članova posada, a svojom veličinom nalik su manjim gradovima. Sukladno tome njihova sidra teže kao manji brodovi.

Stoga je uistinu porazno da godinama stručnjaci koji bi trebali dizati glas protiv sidrenja kruzera u lokrumskom akvatoriju šute. Naime, znanstvenicima je jako dobro poznato kako (je)izgleda(lo) podmorje lokrumskog kanala izrazito bogato livadama posidonije, odnosno voge. Uz to što je mediteranska endemska vrsta, livade voge u Mediteranu su ono što su amazonske prašume u Južnoj Americi. U njima buja život, a kvadratni metar voge dnevno proizvede i 14 litara kisika. Rast posidonije je izrazito spor, a obnova livada još sporiji proces. Ipak, dubrovački znanstvenici o tome u javnosti skromno govore. Razlog zašto češće ne upozoravaju na ovaj problem valjda je poznat samo njima.

S druge strane nije potrebno biti znanstvenik za zaključiti što jedno obično sidrenje mega kruzera učini tim livadama i koliko voge jedan kruzer koji se usidri u lokrumskom kanalu iščupa, ono što je bitno, zajedno s korijenom. Inače, korijen voge, koji zna biti star i stotine godina, može ići i do nekoliko metara u tlo, odnosno dno, pa je manji brodovi, s manjim i lakšim sidrima i znatno manje ugrožavaju, dok sidrenje barki ima gotovo pa zanemariv učinak. Stoga nije potrebno ni pretjerivati u zabranama, kako bi to činili „srđevci” pa se po njima ni s barkom ne bi moglo sidrat kala Lokruma, no s druge strane ukopavanje sidra mega kruzera čini štetu koja neće biti popravljiva desetljećima i potrebno je sačuvati podmorski život ovog akvatorija barem u ovom današnjem obimu.

Da bi se to napravilo, iako je broj kruzera u akvatoriju Lokruma smanjen, za zaštitu podmorja on se mora svesti gotovo na nulu, odnosno u potpunosti zabraniti sidrenje brodova koji prelaze određenu veličinu i tonažu. Jedino na taj način nešto se može postići.