Prikazujem sadržaj po oznakama: lokrum

Prepucavali su se Gradski odbor HDZ-a, gradonačelnik Mato Franković i Maro Kristić prekjučer doslovce cijeli dan priopćenjima za javnost. Jedan krene, drugi nastavi, cijeli dan trajala je ta javna polemika o bankomatima. Započela je zapravo još uoči sjednice Gradskog vijeća na kojoj je JU Rezervat Lokrum trebala dobiti suglasnost za kupnju i adaptaciju zgrade u Gružu u kojoj je donedavno bila smještena Lučka kapetanija.

Zgradu kapetanije koja je u međuvremenu vraćena stvarnim vlasnicima, Rezervat je trebao kupiti za 12 milijuna kuna te u njezinu adaptaciju utrošiti još 4,5 milijuna kuna. O njezinoj prodajnoj cijeni svakako se može polemizirati, no činjenica je da Lokrum ima novca kojim je može kupiti, kao što je i činjenica da ta Javna ustanova već godinama traži adekvatan prostor u koji bi se preselili iz derutnog prostora u kojemu djeluju na Pločama. No akti o kupnji i adaptaciji zgrade povučeni su sa sjednice, povukao ih je gradonačelnik uz obrazloženje kako se u međuvremenu mijenjao zakon pa prije suglasnosti Vijeća procjeniteljsko povjerenstvo treba izraditi eleborat, odnosno dati neku svoju suglasnost za tu kupnju.

Hoće li se točke se točke o kupnji i adaptaciji zgrade Kapetanije više uvrštavati na dnevni red Vijeća ili je obrazloženje gradonačelnika o potrebnom elaboratu samo poslužilo kao spin, nakon čega će se u javnost već plasirati nekakvo objašnjenje zašto se od kupnje odustaje. Lokrum, tj. gradonačelnik, koji je temeljem suglasnosti Vijeća kupnjom Gradu osigurao brojne vrijedne nekretnine, svakako ne bi trebao odustati od zgrade kapetanije čiji je potencijal iznimno velik. Gradonačelnik i JU Lokrum nemaju razlogaa ustuknuti pred Kristićevim prijetnjama ili ucjenama.

Inače, Kristić koji se toj kupnji protivi, prozivajući upravu Rezervata da se ponašaju kao pijani milijarderi, još je na sjednici kazao kako ta zgrada vrijedi puno manje od 12 milijuna kuna. Naglasio je kako ima vještvo koje to potkrepljuje, a koje će donijeti već na iduću sjednicu Gradskog vijeća.

No, pravo je pitanje što će Kristiću vještvo, zapravo procjena vrijednosti zgrade u Gružu u kojoj je donedavno bila smještena Kapetanija, ako nema nekih interesa, odnosno tko je tu procjenu izradio i tko ju je platio? Teško je za vjerovati da je sam Kristić samo radi Lokruma angažirao procjenitelja i platio procjenu ako nema nekih interesa koji nisu vezani uz veliku navodnu brigu gdje će Lokrum potrošiti novac. Procjene obično plaćaju oni koji su zainteresirani za kupnju nekretnine, a neobično je daje ta procjena došla baš do Kristića. Eto, do niti jednog drugog gradskog vijećnika, nego njega.

Jesu li se Kristić i HDZ zakačili baš zbog te zgrade i bankomata, je li u pozadini nešto treće ili se sve temelji na Kristićevim prevelikim političkim apetitima i željom za moći koja proizlazi iz političke pozicije?

Kristić je dobro profitirao na svojoj nekadašnjoj bliskosti s HDZ-om. Postao je u međuvremenu i stručnjak za sve i svašta. Razumije se u sve vrste koncesija, od onih na pomorskom dobru do koncesija za žičaru, usavršio se u taksi problematici, razumije se u ekologiju, zbrinjavanje otpada, ekonomiju, a usavršio se i na području nekretnina.

Ulazi li ozbiljna politička stranka, a što HDZ jest, s takvim ljudima u suradnju? Nije li ga HDZ zaposlio u Čistoći na mjesto zamjenika direktora? Nije li ga HDZ stavio u Upravno vijeće Zaklade Blaga u kojoj je itekako gurao svoje interese? Je li baš slučajno Orbico grupa, koja je inače bila najveći financijer Mosta, dobila prostor Zaklade na Stradunu iako njihova ponuda nije bila baš najbolja? Može li biti da je Kristić to malo pogurao, lobirao? Iz Zaklade u kojoj je na snazi „omerta” to vam nitko neće javno reći.

No, kad iz Gradskog odbora HDZ-a navode kako je „riječ o čovjeku koji ne preže ni od čega kako bi zadovoljio vlastiti interes” očito je suradnji s Kristićem došao kraj.

Javna ustanova Rezervat Lokrum očito će malo odgoditi kupnju zgrade u kojoj je u Gružu donedavno djelovala Lučka Kapetanija. Naime, gradonačelnik Mato Franković povukao je s dnevnoga reda sjednice Gradskog vijeća točke koje su se odnosile na suglasnosti Vijeća za kupnju i i provedbu postupka javne nabave te zaključenje ugovora s najpovoljnijim ponuditeljem za izvođenje radova sanacije i adaptacije zgrade bivše Lučke kapetanije.

Povlačenje ovih točaka s dnevnoga reda sjednice, gradonačelnik je obrazložio stupanjem na snagu nove odredbe prema kojoj je procjeniteljsko vijeće trebalo procijeniti i dati suglasnost za kupnju ove nekretnine.

-Moramo poštovati pravilnik koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. i kada procjeniteljsko vijeće napravi procjenu raspravit ćemo ove točke na nekoj od idućih sjednica. – kazao je Franković

JU Rezervat Lokrum, zgradu u kojoj je u Gružu donedavno bila smještena Lučka kapetanija, a koja je nedavno vraćena vlasniku, trebao je kupiti za oko 12 milijuna kuna, dok je u adaptaciju zgrade planirano uložiti 4,5 milijuna kuna.

N.Metković

Javna ustanova Rezervat Lokrum čeka odobrenje Grada Dubrovnika, odnosno Gradskog vijeća za kupovinu zgrade u Gružu u kojoje je donedavno bila Lučka kapetanija. Naime, uredi Lokruma trenutno su na Pločama i uistinu nisu zadovoljavajući, no SDP se protivi tome da JU rezervat Lokrum za 16 i pol milijuna kuna kupi spomenutu kuću u Gružu i da dobije odobrenje Grada za tu investiciju.

„Nismo protivni da administrativni dio ustanove Lokrum riješi pitanje adekvatnog uredskog smještaja, ali ovakva odluka predstavlja čisto rasipništvo, odnosno neracionalno trošenje javnog novca.
Procijenjeno je da će kupovina ove nekretnine – ex. „Lučke kapetanije” - i njezina adaptacija u uredske prostore stajati čak 6.500 eura po metru kvadratnom. Takva svota nipošto nije odgovarajuća ni racionalna za propagiranu namjenu javne ustanove.” - piše tako danas u priopćenju predsjednik dubrovačkog SDP-a Jadran Barač.

„Nadalje, njezina lokacija ne korelira s potrebama Javne ustanove Lokrum budući su sve aktivnosti ustanove usmjerene iz stare gradske luke prema Lokrumu, a ne prema gruškom akvatoriju. Špekulacije Gradonačelnika o korištenju dijela navedene nekretnine za komercijalne namjene (podnajam) su potpuno deplasirane budući Javna ustanova Rezervat Lokrum ne bi trebala razvijati trgovačke ni ugostiteljske djelatnosti izvan lokacije Lokruma niti to ova nekretnina adekvatno omogućava.” - napisao je Barač.

„Grad Dubrovnik i prateće javne ustanove trebaju biti servis građanima odnosno rješavati potrebe građana na razini lokalne zajednice, a ne djelovati kao agencija za otkup (i to po najvišim tržišnim cijenama) i komercijalno iznajmljivanje nekretnina.” - navodi Barač.

Predsjednik dubrovačkog SDP-a ima i prijedlog za gradonačelnika Frankovića:
„Prema tome, ako Gradonačelnik želi ustanovi Rezervat Lokrum omogućiti adekvatni radni prostor, predlažemo da vladajući HDZ vrati Gradu Dubrovniku ekskluzivne uredske prostorije na adresi Petilovrijenci 2 površine 90 m2 s pogledom na Stradun te ih potom ustupi na korištenje ustanovi Lokrum. Najam spomenutih visokovrijednih uredskih prostorija HDZ trenutno plaća Gradu svega 2.700 kuna mjesečno, dok, nasuprot tome, godišnje iz proračuna dobiva 424.200 kuna.” - predložio je Barač.

„Takav potez bi građanima uštedio 16 i pol milijuna kuna (!), a taj iznos bi se mogao svrsishodnije upotrijebiti za razvoj i održavanje objekata te prirodne i povijesne baštine otoka Lokruma.” - zaključio je predsjednik GO SDP-a Dubrovnik Jadran Barač.

D.M.

Projekt "Povijesni vrtovi dubrovačkog područja" predstavljen je danas u gradskoj vijećnici na konferenciji za medije. O projektu su govorili Ivan Šimić, upravitelj Arboretuma Trsteno Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti koja provodi projekt te predstavnici projektnih partnera - Javne ustanova Rezervat Lokrum, Grada Dubrovnika, Turističke zajednice Grada Dubrovnika i Dubrovačke udruge ART bez granica. Cilj je pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju i podizanju svijesti o važnosti zaštite prirodne baštine i okoliša.

Trogodišnji projekt vrijedan 15.5 milijuna kuna započeo je 1. prosinca 2018. a sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 70 posto, naglasio je ravnatelj JU Rezervat Lokrum Ivica Grilec. Najavio je i niz projektnih aktivnosti.

- Cilj je stvoriti novi turistički proizvod na temelju dvije krajobrazne prirodno baštinske vrijednosti – Arboretum Trsteno i Botanički vrt na Lokrumu. Uspostavit ćemo novu liniju između ove dvije lokacije novim brodom s hibridnim pogonom, kapaciteta 50 putnika i vrijednosti 2.2 milijuna kuna, s ciljem povećanja broja posjetitelja u Arboretumu. – izjavio je ravnatelj Grilec.

Pročelnica UO za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž istaknula je vrijednost najavljenih aktivnosti u kontekstu gradskog projekta Poštujmo Grad.
- Ova gradska uprava dokazala je svoju orijentiranost ka korištenju europskih sredstava, koja se proširila i na naše ustanove. Veseli me što je u pitanju JU Rezervat Lokrum i što će se ovaj projekt nasloniti na gradski projekt Respect the City jer će nam omogućiti disperziju turističke ponude. Vjerujem da će realizacija biti uspješna na dobrobit domaćeg stanovništa, ali i brojnih gostiju koji posjećuju naš Grad. – naglasila je pročelnica Raguž.

Upravitelj Arboretuma Trsteno Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Ivan Šimić naglasio je kako je povezivanje ova dva povijesna područja izuzetno važno za povećanje broja posjetitelja u Arboretumu. Od projektnih aktivnosti izdvojio je uspostavu tematsko-poučne staze u povijesnom masliniku Arboretuma Trsteno i obnovu zgrade Pojate u kojoj će biti smješten Centar za edukaciju i multimedijalnu prezentaciju, kao i radionice uzgoja vinove loze, maslina i aromatičnog bilja uz pomoć udruge DART.

Direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Romana Vlašić objasnila je ulogu TZ-a u projektu, kroz osmišljavanje tri turistička paketa koja će se ponuditi turističkim agencijama, a koji će sadržavati sve projektne aktivnosti.

Projekt će obuhvatiti i korištenje suvremenih tehnologija za interpretaciju i praćenje sastavnica prirodne baštine, kao što je web aplikacija koja posjetitelje upućuje u najpovoljnije klimatske zone otoka Lokruma, omogućuje komunikaciju s upravom te edukativne radionice uz aktivno sudjelovanje posjetitelja. Ulaganjima će doći do izravnog povećanja broja novozaposlenih, jedna osoba će se zaposliti u Arboretumu Trsteno i tri u Rezervatu Lokrum.

DPP

Ravnatelj Rezervata Lokrum Ivica Grilec na sjednici Gradskog vijeća na kojoj se raspravljalo i o Prijedlogu Zaključka o prihvaćanju Izvješća o ostvarivanju godišnjeg programa zaštite održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja posebnog rezervata šumske vegetacije „Otok Lokrum“ za 2018. godinu, koji je i prihvaćen, između ostalog, kazao je i kako se za sljedeću godinu može poraditi i na modalitetu da se građanima omogući više od četiri besplatna odlaska na otok u jednom mjesecu.

Ovo pitanje potaknuo je predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica koji je kazao kako je prihod Rezervata porastao za 19 posto te da se time otvara mogućnost da se građanima omogući više od četiri gratis posjete Lokrumu.

- Lokrum je postao jedan od posljednjih oaza na koju možete doći „ispuhati glavu”. Volio bih da naše sugrađane razveselimo s većim brojem besplatnih odlazaka ili kartama po deset kuna. - rekao je Potrebica, ali je i dodao, odnosno ravnatelju Grilecu pomalo na neprimjeren način i potpuno bespotrebno kazao kako on eto dobro radi, ali da mu je to „uzalud ako to ljudi ne vide” te da će Gradska uprava smisliti način za veći broj besplatnih dolazaka ako on to neće.

Gradsku vijećnicu DUSTRA-e Ivanu Šepak zaintrigiralo je na sjednici Gradskog vijeća kako se u Rezervatu Lokrum nose s, kakao je kazala nekontroliranim razmnožavanjem zečeva. Iako briga oko seksualne aktivnosti ih slatkih životinjica, koje su doduše i svojevrsna atrakcija otoka, posebno za turiste, na prvu izgleda smiješno, nekontrolirano razmnožavanje uistinu jest problem.

Ovo pitanje potaknuto je na točki dnevnog reda o Prijedlogu Zaključka o prihvaćanju Izvješća o ostvarivanju godišnjeg programa zaštite održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja posebnog rezervata šumske vegetacije  „Otok Lokrum“ za 2018. godinu, koja je i usvojena.

Ravnatelj JU Rezervat Lokrum Ivica Grilec kazao je kako je riječ o kunićima, a ne zečevima te da ih je na Lokrumu trenutno oko 700.

- Program zaštite divljači je donesen 2016. godine. Svjestan sam da se to ne može provesti onako kako se provodilo u Brijunima. Imamo mjere da taj broj značajno reduciramo, a riječ je o živolovkama uz pomoć kojih bi izmjestili te jedinke. - kazao je ravnatelj JU rezervat Lokrum Ivica Grilec dodavši kako je na Lokrumu i oko 200 paunova.

D.M.

Nakon što je palmina pipa poharala palme na dubrovačkom području, pojavio se drugi nametnik koji je zaprijetio stablima alepskog bora. Zbog mediteranskog potkornjaka, odnosno zakašnjele reakcije nadležnih u Splitu, na Marjanu je u dvije godine posječeno 20 tisuća stabala i još uvijek se sijeku. Park šuma Marjan za Splićane je svetinja kao park šuma Velika i Mala Petka za Dubrovčane, a osim Petke i velike površine u Rezervatu Lokrum pokrivene su stablima alepskog bora, kao i brojne zelene površine po Gradu koje održava Vrtlar.

No, za razliku od splitskih, u Dubrovniku su nadležni ovaj problem itekako ozbiljno shvatili te sustavno provode monitoring stabala kako bi spriječili pojavu mediteranskog potkornjaka.

NA LOKRUMU POSJEČENA SAMO 32 STABLA

Još je ove zime Rezervat Lokrum proveo monitoring borovih stabala nakon kojeg je utvrđena prisutnost mediteranskog potkornjaka na otoku. Stabla se od tada sustavno nadziru i nove pojave ovog nametnika nisu primijećene potvrdio je za portal Dubrovnikpress.hr ravnatelj JU Rezervat Lokrum Ivica Grilec.
- Mi smo odmah nakon informacije o pojavi mediteranskog potkornjaka na Marjanu i provedenog istraživanja, stupili u kontakt s našim renomiranim stručnjakom dr.sc Milanom Pernekom s Hrvatskog šumarskog instituta i započeli s monitoringom stabala alepskog bora na Lokrumu. Istraživanjem provedenim tijekom prošle godine zaista je utvrđena prisutnost potkornjaka i to onog mediteranskog koji je opasan, ali se srećom nije uspio masovno razmnožiti. Odmah smo, još u vrijeme niskih temperatura, postavili feromonske klopke i pristupili sječi doznačenih zaraženih stabala. Posjekli smo tako 32 stabla, što je samo mali postotak borove vegetacije na Lokrumu. - kazao je Grilec, naglasivši kako se na Lokrumu kontinuirano provodi nadzor stabala.

- Posječena građa je složena u šumski red i pokrivena insekticidnim mrežama. Sad kontinuirano vršimo nadzor i primjenjujemo preventivne mjere kako bismo spriječili daljnju širenje ovog nametnika. - rekao je Grilec.

NA PETKI NEMA POTKORNJAKA, ALI IMA SRČIKARA

Stručnjaci inače kažu nije teško primijetiti da je stablo alepskog bora nastanio, odnosno napao potkornjak. Osim što se na kori stabla mogu primijetiti rupe s ostacima piljevine, promjene se mogu uočiti i na krošnjama, odnosno iglicama borova koje sušenjem postaju smeđe. Žućkastih i smeđih iglica ima i na borovima u park šumi Velika i Mala Petka, ali je monitoringom utvrđeno, a potvrdili su to iz JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije, kako na Petki nema potkornjaka.

„Tijekom kasne jeseni 2018. u području park šume Velika i Mala Petka uočena je pojava sušenja pojedinačnih stabala alepskog bora koja ipak nije predstavljala alarm za pojavu mediteranskog potkornjaka, a čija je nepovoljna aktivnost prisutna u šumama alepskog bora u cijeloj Dalmaciji. S ciljem utvrđivanje uzročnika sušenja pojedinih stabala JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ je u suradnji s dr.sc. Milanom Pernekom s Hrvatskog šumarskog instituta obavila je pregled terena 20. veljače kada je utvrđeno da je broj polusuhih ili suhih stabala vrlo nizak iz različitih razloga, što je normalna pojava prirodne selekcije u šumskom ekosustavu.” - naveli su iz JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ.
Također su naveli kako je „pregledom terena utvrđeno da su borovi s parcijalno osušenim krošnjama, često raspoređeni u grupama, smješteni na južnoj strani park šume, sa simptomima oboljenja iglica, odnosno žućenja i smeđenja iglica. Kod pojave sušenja borova interesantno je da se ista ne širi uvijek na cijelu krošnju, već je na stablu prisutan razmjerno velik dio zelenih iglica bez simptoma bolesti. Parcijalno sušenje krošnje snažno utječe na vitalnost stabla pa ona mogu biti podložna napadu gljiva ili kukaca, međutim takvih je primjera dosad malo zabilježeno”.

Ipak, iz JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ naglašavaju kako „stanje u park šumi Velika i Mala Petka nije zabrinjavajuće, uz važnu napomenu da pojava mediteranskog potkornjaka nije zabilježena, ali je prisutna vrsta primorskog borova srčikara koja manje - više ne gradi velike populacije koje mogu ugroziti šumu”.

Kad su u pitanju stabla alepskog bora na Petki novi je monitoring planiran već u svibnju, a poduzete su i zaštitne mjere koje podrazumijevaju postavljanje feromonskih klopki iz kojih se ulov svakog tjedna šalje na analizu u Hrvatski šumarski institut. Uzroci sušenja iglica alepskog bor, ističu iz JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode DNŽ, bit će poznati za mjesec dana.

I VRTLAR PO GRADU OBAVIO MONITORING

Nadzor borovih stabala na gradskim površinama, koje ugovorno održavaju, proveli su i djelatnici Vrtlara, a potkornjake nisu pronašli. U odgovoru na upit iz Vrtlara ističu kako su „još 14. veljače uzorke uzete s brojnih stabala poslali na analizu u zavod za zaštitu bilja gdje su stavljeni na naklijavanje te se rezultati laboratorijskog ispitivanja očekuju uskoro”.
Navode i kako su u suradnji s Hrvatskim šumarskim institutom, odnosno dr.sc. Milanom Pernekom, djelatnici Vrtlara još 20. veljače obišli određene površine na području Grada te sa stabala na kojima je primijećeno sušenje iglica izuzeli uzorke te ih poslali na laboratorijsko ispitivanje.

Iz Vrtlara ističu kako je u slučaju eventualne masovne pojave potkornjaka nužno poduzeti preventivne mjere poput propisnog zbrinjavanja zaraženog biljnog materijala na način da se dijelovi stabla ispile i prekriju insekticidnim mrežama.

KLIMATSKE PROMJENE KRIVE ZA POJAVU POTKORNJAKA

Inače, stručnjaci za pojavu potkornjaka krive klimatske promjene, odnosno globalno zatopljenje. Upravo je predstojnik Zavoda za zaštitu šuma i lovnog gospodarenja u Hrvatskom šumarskom institutu dr.sc. Milan Pernek utvrdio kako je potkornjak kriv za sušenje 7 000 od ukupno 64 000 stabala alepskog bora na Marjanu, no nadležni u Splitu nisu ga na vrijeme poslušali, a njihova je zakašnjela reakcija razlog zašto je na Marjanu dosad posječeno 20 000 borovih stabala.

Kad je u pitanju potkornjak, on je inače rasprostranjen u Europi, središnjoj Aziji, zemljama Bliskog Istoka i Kini, ali je štete navodno radio samo po stablima mediteranskih zemalja. Potkornjak je inače vrstan letač koji u potrazi za oslabljenim drvetom preleti po nekoliko kilometara. Najčešće napada stabla borova koja su već oštećena zbog suše ili smrzavanja.

Bušenjem rupa ispod kore, stabla zapravo oštećuje mužjak kako bi izradio bračnu komoru za dvije ženke, a kad se one izlegu, bušenje nastavljaju mladi potkornjaci.

U dubrovačkom slučaju zakašnjelo se sa zaštitom palminih stabala pa ih u Dubrovniku skoro više ni nema, a zahvaljujući ogromnim naporima koje ulažu tamošnje vlasti, opstalo je samo njih nekoliko duž cavtatske rive. Kako smo na palmama naučili lekciju, stabla alepskog bora su pod stalnim monitoringom. Inače, kao prirodni neprijatelj potkornjaka navodi se djetlić koji se njima hrani. Stručnjaci ipak kažu da u slučaju Marjana djetlić nije bio djelotvoran.

Olujna bura koja je posljednjih dana pustošila Hrvatsku, zahvatila je i Rezervat Lokrum te nanijela štetu u prirodi. Olujni vjetar kada djeluje ekstremno, nanosi šumi i šumskom drveću štetu, a opasnosti se ne mogu otkloniti budući da se ne može direktno utjecati na klimatske prilike. Kada brzina vjetra dođe u raspon od 11 - 17 m/s ili ga naravno prijeđe nastaje jaki olujni vjetar koji djeluje s vrlo štetnim posljedicama.

Oluje uzrokuju više od 50 posto svih oštećenja u šumama Europe što u volumenu drvne mase iznosi oko 38 milijuna metara kubnih godišnje, a svake godine Europu zahvate u prosjeku dvije velike oluje.

Službe Rezervata Lokrum su proteklih dana evidentirale štetu na području Lokruma, te je u postupku osiguravanje prohodnosti šumskih staza i puteva.

Količina oštećenih stabala nije značajna, te ne utječe negativno na zaštićene stanišne tipove Rezervata.

DPP

Rezervat Lokrum u srijedu je za novinare organizirao obilazak benediktinskog samostana gdje su u tijeku arheološka i konzervatorsko - restauratorska istraživanja koja su osnova za projekt same obnove samostana. O dosadašnjim nalazima i projektu govorili su ravnatelj JU Rezervat Lokrum Ivica Grilec, voditeljica istraživačkog tima Zvjezdana Tolja, predstojnica Zavoda za mediteranske kulture dr. sc. Mara Marić i povjesničar umjetnosti Ivan Viđen, također član istraživačkog tima.

Benediktinski samostan inače je teško stradao u potresu koji je pogodio Dubrovnik i dubrovačko područje 1667. godine kada se zapadno krilo srušilo, no, kako su istaknuli Viđen i Tolja, život u samostanu se nastavio, a na to ukazuju i sva dosadašnja istraživanja. Cilj je sada zaustaviti propadanje preostalih dijelova samostana i vratiti ih u funkciju.
Ravnatelj Rezervata Lokrum Ivica Grilec nada se kako bi već krajem ove godine mogla započeti izrada projektne dokumentacije te da bi u tom slučaju sljedeće godine ona mogla već biti na razini izvedbenog projekta kompletne obnove samostanskog kompleksa.
- Investirat ćemo u idućem razdoblju između četiri i četiri i pol milijuna kuna, što je iznos bez PDV-a, ali s tom projektnom dokumentacijom svakako ćemo aplicirati na Europske fondove za nastavak projekta, a cijela obnova, procjena je, mogla bi koštati i više od sto milijuna kuna. – kazao je ravnatelj JU Rezervat Lokrum Ivica Grilec.

- Proširili smo i vrtnu studiju s ciljem da se prilaz perivojem od Portoča prema samostanu adekvatno uredi te bi tako dobili i cjelokupno obnovljenu prirodoslovnu baštinu i kultivirano vrtno nasljeđe. – rekao je Grilec istaknuvši kako su svi djelatnici Lokruma na usluzi istraživačima koji pak žele obaviti što više posla do početka turističke sezone i dolaska velikog broja gostiju na otok.

- Nadamo se da ćemo imati nakon svega i interpretativno edukativni istraživački centar koji bi trebao biti na ponos Grada Dubrovnika i Hrvatske, a koji će omogućiti da interpretiramo prirodnu i kulturnu baštinu koji su nam dati na upravljanje. – rekao je ravnatelj JU Rezervat Lokrum Ivica Grilec.
Najnovija arheološka i konzervatorsko - restauratorska istraživanja, počela su, kazala je voditeljica tima Zvjezdana Tolja prije dvadesetak dana, no vremenske (ne)prilike nisu naklonjene istraživačima.

- Počeli su istraživački radovi na gotičko – renesansnom klaustru, a to je iznimno važno jer građevina propada jako dugi niz godina i ova istraživanja su najvažnija kako za buduću obnovu tako i samu prezentaciju objekta. – kazao je pak Viđen istaknuvši kako je tijekom prošlog stoljeća bilo puno nadogradnji, pregradnji i devastacija unutar samog samostana te da je stoga cilj pronaći raniji i autentični izgled građevine i razvojne faze od samih početaka do nadvojvode Maksimilijana, koji je naravno također jako utjecao na izgled samostana, kao i uostalom cjelokupnog otoka.

- Zavod za mediteranske kulture je izradio vrtnu studiju čiji je cilj je utvrditi povijesne slojeve koji su zastupljeni u perivoju s metodom obnove i što će se na koncu prezentirati. Ono što smo dosad neosporno utvrdili na predjelu od Portoča do pročelja samostana i području samog samostana, jest da je sve obilježeno Maksimilijanovom fazom. Znamo da je on cijeli otok tretirao kao perivoj, a u obuhvatu samostana izradio je formalni perivoj, romantičarsko histrocistički, a u ono vrijeme, govorimo o drugoj polovici 19. stoljeća, naglašena je doza egzotičnog. Njemu je Lokrum bio pokusna stanica za aklimatizaciju egzotičnih vrsta. Na temelju istraživanja samo smo u ovom dijelu zabilježili preko 2300 biljaka. – kazala je dr.sc. Mara Marić.
Prije samih istraživanja iz samostanskog objekta iznesene su stotine kilograma otpada koji se nakupljao kroz proteklo vrijeme u kojem je samostan između ostalog, većini Dubrovčana je to poznato, služio i kao restoran, a uostalom restoran je još uvijek smješten u samostanu.

Ovi radovi izgledaju kao početak odlične priče koja bi u budućnosti trebala biti završena vraćanjem starog sjaja samostanskom kompleksu Benediktinaca.
Kompleks se inače sastoje od tri cjeline među kojima su najstariji trobrodna i troapsidalna romaničko - gotička bazilika, odnosno njeni ostaci iz 12. stoljeća s ostacima istočnog i zapadnog samostanskog krila s tornjem i klaustrom. Gotičko – renesansni samostan izgrađen je južnije tijekom 15. i 16. stoljeća, dok je u jugoistočnom dijelu izgrađen ljetnikovac Maksimilijana Habsburškog prema sugestijama samog nadvojvode, a na mjestu južne polovice istočnoga krila romaničko - gotičkoga samostana.