Prikazujem sadržaj po oznakama: obljetnica

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana je jučer poslijepodne počast devetero mladih koji su 7. listopada 1991. poginuli prilikom udara agresorskog minobacačkog projektila ispred skloništa u Novoj Mokošici. Uz obitelji stradalih i pripadnike udruga proisteklih iz Domovinskog rata, vijence i svijeće su uz spomen obilježje u ime Grada Dubrovnika položili gradonačelnik Mato Franković, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica te pročelnica Martina Skopljaković.

Kod mjesta pogibije svijeće su upalili i predstavnici Gradskog kotara Mokošica, a sveta misa zadušnica održana je u Župnom prostoru Svete Obitelji.

- I 32 godine nakon ovog zločina vidimo veliki broj sugrađana koji su i ovaj put došli odati počast, a posebno je dirljivo vidjeti obitelji mladih ljudi koji su ovdje izgubili život. Nažalost, činjenica je da za ovaj, kao i počinjene brojne druge zločine na području Dubrovnika za vrijeme Domovinskog rata, oni koji su za taj zločin odgovorni nisu za njega odgovarali. Komemorirajući sve žrtve koje su dale svoj život za Domovinu držimo ih živima u našem sjećanju jer kako je general Nojko Marinović rekao, sjećanje je alat. Mi nismo narod koji svoju djecu uči mrziti, ali moramo ih učiti da pamte kako bi bili na oprezu da nam se nešto ovako nikada više na ponovi. - kazao je gradonačelnik Franković.

Na samom početku općeg napada na Dubrovnik u listopadu 1991., u kojima su se nemilosrdno gađala i civilna područja, bilo je to najveće pojedinačno stradanje za vrijeme opsade Grada. Gradsko naselje Mokošica još nije bilo okupirano, a minobacački projektil pao je ravno ispred skloništa. Na mjestu su poginuli braća Nikola (18) i Miho (19) Liban, Joško Vuković (20), Vladimirka Dopsai (17), Denis Čimić (18), Alen Vasiljević (20), Milenko Kulaš (20), Ivo Maškarić (36) i Jozo Brajović (41), a još četvero mladih je ranjeno.

dpp

U povodu 130. obljetnice podizanja spomenika slavnom dubrovačkom književniku Ivanu Gunduliću, dubrovačke su kulturne ustanove pripremile bogati trodnevni program koji počinje u nedjelju, 25. lipnja.

U organizaciji Dubrovačkih muzeja u Kneževu dvoru u 12 sati bit će održan tematski glazbeni program „Proslava u Dvoru“ kojeg će izvesti pijanistica Ivana Jelača i klarinetist Sebastijan Sarapa. Riječ je o svojevrsnoj rekonstrukciji teatarske zabave posvećene Gundulićevu životu i djelu koja je bila organizirana u Bondinom teatru 25. lipnja 1893. godine povodom proslave podizanja Gundulićevog spomenika.

Program se nastavlja na Gundulićevoj poljani u 20 sati, kad započinje program Dubrovačkih knjižnica pod nazivom „Ah! Ivan Gundulić – od spomenika do pjesnika u tri činjenja“. U tom će dijelu programa povjesničar umjetnosti i arheolog Ivan Viđen održati predavanje o Gundulićevu spomeniku i njegovu autoru Ivanu Rendiću. Drugo činjenje se nastavlja u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad, gdje će u 20.30 sati asistent na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Ivan Grkeš održati predavanje pod nazivom „Spomenik kao prijeporno mjesto. Trodnevna proslava otkrivanja Gundulićeva spomenika u Dubrovniku 1893.“. U posljednjem, trećem činjenju bit će otvorena izložba „Pjesnik i njegovo djelo u Znanstvenoj knjižnici“ u prostoru Znanstvene knjižnice.

Središnja ovogodišnja izložba Dubrovačkih muzeja „Gunduliću u spomen: Proslava otkrivanja spomenika Ivanu Gunduliću u Dubrovniku 1893. godine” autora Tonka Marunčića bit će otvorena u Kneževu dvoru u ponedjeljak, 26. lipnja u 20.30 sati.

Na izložbi će biti prikazani originalni srebrni vijenci, svilene vrpce s lovorovih vijenaca koji su bili položeni na Gundulićev spomenik tijekom trodnevne proslave koju su, povodom njegovog podizanja od 25. do 27. lipnja 1893. godine, organizirali Odbor za podignuće Gundulićeva spomenika i dubrovačka općina. Također, bit će izložene i originalne fotografije s proslave, dva originalna reljefa Ivana Rendića, spomen – medalje, razglednice, plakati, dokumenti te brzojavi s čestitkama.

Trodnevni program obilježavanja 130. obljetnice podizanja spomenika Ivanu Gunduliću završava koncertom Dubrovačkog simfonijskog orkestra u Kneževu dvoru u utorak, 27. lipnja u 21 sat. Koncertom će ravnati Ivan Hut, dok će kao solist nastupiti klarinetist Sebastijan Sarapa. Na programu su djela M. Miletića, P. Sagera, L. Rogowskog, L. Sorkočevića, D. Butigana, W. A. Mozarta i B. Berse.

Grad Dubrovnik

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) proslavila je u srijedu navečer u Gradskom kulturnom središtu u Metkoviću 33. obljetnicu osnivanja stranke u Dubrovačko – neretvanskoj županiji. Na obilježavanju obljetnice bio je i predsjednik HDZ-a i predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Uz Plenkovića u Metković su stigli i ministri, Branko Bačić, inače dugogodišnji predsjednik HDZ-a Dubrovako neretvanske županije i Oleg Butković, ministrice Nina Obuljen Koržinek i Marija Vučković, župan Nikola Dobroslavić i njegov zamjenik Joško Cebalo, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, brojni načelnici, predsjednik županisjkog HDZ-a Blaž Pezo i članovi stranke iz cijele najjužnije županije u kojoj su HDZ-ovi ogranci osnovani među prvima u Hrvatskoj. Tek par mjeseci nakon osnivanja HDZ u Zagrebu osnovana je naime prva gradska organizacija na jugu Hrvatske, u Pločama, zatim u Metkoviću i potom u Dubrovniku.

- Najvažnije je spajanje Hrvatske. Danas smo zaokružili taj projekt i možemo biti zadovoljni. - rekao je Andrej Plenković u Metkoviću nakon što je danas otvorio posljednju dionicu pristupnih cesta Pelješkom mostu, odnosno Stonsku obilaznicu.

DM

U povodu obilježavanja 27 godina od tragične nesreće američkog vojnog zrakoplova nadomak Dubrovnika, danas je u Memorijalnoj kući Ronald Brown u Dubrovniku održana komemoracija. U knjigu žalosti riječi sjećanja upisali su Amy Lillis, voditeljica Ureda za politička i gospodarska pitanja Veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj, dubrovački gradonačelnik Mato Franković, zamjenik župana dubrovačko - neretvanskog Joško Cebalo, Mario Curić u ime Općine Konavle i Ivan Maslać u ime Zračne luke Dubrovnik.

- Zaista cijenim trud svih uključenih u obilježavanje sjećanja na ovu tragediju. To je i dokaz istinske predanosti daljnjem razvoju dobrih odnosa naše dvije zemlje. - kazala je u ovoj prigodi Amy Lillis iz američkog veleposlanstva.

Gradonačelnik Mato Franković prisjetio se što je za Hrvatsku tada značio dolazak američkog državnog tajnika.

- Tada je iznimno puno značio dolazak jedne ovako visoke delegacije u Republiku Hrvatsku, s obzirom da je to još bilo ratno vrijeme. Cilj tog dolaska bilo je jačanje odnosa između SAD-a i Hrvatske, kao i značajne investicije za poslijeratni razvoj Hrvatske, a danas, 27 godina kasnije, svjedočimo iznimno jakim vezama između dvije države i sve jačim investicijama u hrvatsko gospodarstvo. S dubokim poštovanjem prema gospodinu Ronaldu Brownu i njegovoj obitelji i prema obiteljima svih poginulih u ovoj tragičnoj nesreći, Grad Dubrovnik će se uvijek sjećati njih, kao i njihove želje da se što prije uspostavi mir i da se život u Hrvatskoj razvija onako kako se razvija danas. - rekao je gradonačelnik Franković.

Nakon komemoracije u Dubrovniku članovi delegacije, među kojima i gradski pročelnici Matilda Krile Prkoča i Dživo Brčić, na brdu sv. Ivan u Konavlima položili su vijence i svijeće na mjestu nesreće.

U padu zrakoplova na području brda Sv. Ivan, nedaleko od Zračne luke Dubrovnik, 3. travnja 1996. godine poginulo je 35 putnika i članova posade, među njima i tadašnji američki državni tajnik za trgovinu Ronald Brown.

dpp

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća obilježena je danas 19. obljetnice otkrivanja spomenika hrvatskim braniteljima poginulima na širem području Osojnika, u organizaciji Grada Dubrovnika i Udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Dubrovnik.
 
U ovoj su prigodi u ime Grada Dubrovnika vijence položili gradonačelnik Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, gradski vijećnik Krešo Marković te pročelnik  Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić.
 
- Neizmjernu zahvalu upućujem svim braniteljima koji su branili krajnji jug Hrvatske i bili spremni dati svoje živote da bi ovaj naš prostor ostao ono što je i oduvijek bio – hrvatski. - rekao je gradonačelnik Franković u ovoj prigodi, naglašavajući potrebu stalnog isticanja povijesnih činjenica vezano za obrambeni Domovinski rat, kako se povijest ne bi ponovila.

dpp

Za jedne most „dr. Franja Tuđmana”, za druge most „Dubrovnik” kako i piše na njegovom pilonu, svečanost obilježavanja Dana Dubrovačko - neretvanske Županije poklopila se s 20. obljetnicom završetka radova na izgradnji mosta preko Rijeke dubrovačke, ali i 100. obljetnicom rođenja prvog hrvatskog predsjednika doktora Franja Tuđmana. Sve su to razlozi zbog kojih je na mostu upriličena svečanost kojoj je nazočio premijer Andrej Plenković, koji je između ostalog govorio o simbolici i značaju tog dubrovačkog mosta.

- Činjenica je kako je projekt krenuo 1989. pa je stao zbog razaranja Dubrovnika, zbog okupacije i njegova izgradnja u tri godine, u razdoblju kad smo kretali prema europskom putu, zaista su važne faze razvoja Hrvatske i naše prometne infrastrukture. Ovaj most je omogućio stanovnicima Dubrovnika i svima koji u njega dolaze da na kraju svog puta vrlo brzo dođu u Grad ili krenu dalje. Kad ga gledate s kopna, s mora ili iz zraka, ovaj most predstavlja pravi arhitektonski i građevinski biser. S te strane, 20 godina skraćivanja puta da se ne ide kroz Rijeku dubrovačku i ova godina kad ćemo konačno otvoriti Pelješki most koji ne spaja samo Komarnu i Brijestu nego i naš hrvatski teritorij, to su zaista veliki kapitalni projekti, veliki trenuci za jedan narod i ogroman doprinos interesima Hrvatske. - rekao je premijer Plenković.

Istaknuvši kako je most skratio put do Dubrovnika za više od 10 kilometara, resorni ministar Oleg Butković, osvrnuo se na Pelješki most kojim će se uskoro prometovati.
- Mi smo kao Vlada i Ministarstvo ponosni na sva ulaganja u prometnu infrastrukturu jer je vrijednost svih tih investicija veća od 25 milijardi kuna i naravno ovo današnje obilježavanje je uvod u ono što nas očekuje ove sezone, a to je otvaranje najvećeg projekta, Pelješkog mosta krajem srpnja. Njime ćemo još više približiti Dubrovnik Hrvatskoj i spojiti hrvatski teritorij. Temeljem zaključka Vlade RH na sjednici održanoj u Dubrovniku, pripremamo i nove projekte od brze cesta prema Zračnoj luci do autoceste prema Dubrovniku. Vrijednost svih tih projekata je oko 3,5 milijarde kuna i naša je najveća zadaća pripremiti i realizirati te velike infrastrukturne projekte. - istaknuo je Butković.

O važnosti dubrovačkog mosta govorio je i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.
- Jednaka radost i ponos su se osjećali za vrijeme svečanosti otvorenja prije 20 godina. Moj prethodnik je tada imao čast prošetati mostom jer su ga Hrvatske ceste uspješno realizirale. Ovaj most je poput Pelješkog, nije bilo razumijevanja od strane svih, ali je njegova važnost prepoznata. Dr. Franjo Tuđman je to znao, ali i Hrvatske ceste. - rekao je Škorić.

Na obljtenici je govorio i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković koji je imao i zanimljivu izjavu o bivšem gradonačelniku Dubrovnika Vidu Bogdanoviću, o čemu možete čitati OVDJE.

Na današnji dan, 3. travnja 1996. godine, na području brda Sv. Ivan, nedaleko od Zračne luke Dubrovnik, srušio se američki vojni zrakoplov u kojem je bio tadašnji ministar trgovine SAD -a Ron Brown te izaslanstvo s još 34 osobe na gospodarskoj misiji, sastavljeno od djelatnika ministarstva, gospodarstvenika, diplomata i novinara. U nesreći je živote izgubilo i dvoje hrvatskih državljana te članovi posade.
 
Obilježavajući 26. godišnjicu tragične nesreće u Memorijalnoj kući Ronald Brown u Dubrovniku održana je komemoracija. U knjigu žalosti upisali su se i župan Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković te predstavnici Općine Konavle i Zračne luke Dubrovnik, doministrica u američkom Ministarstvu trgovine Marisa Lago kao i privremeni otpravnik poslova u Veleposlanstvu Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj, Mark Fleming.
 
Doministrica Lago istaknula je kako bi njene tragično preminule kolege iz Ministarstva trgovine i američke Vlade danas bili ponosni kada bi vidjeli Hrvatsku kao gospodarski prosperitetnu članicu Europske unije i NATO-a.
 
Gradonačelnik Mato Franković podsjetio je što je za Republiku Hrvatsku i Grad Dubrovnik tada značio dolazak visokog dužnosnika Sjedinjenih Američkih Država
– Danas svjedočimo izvrsnim bilateralnim odnosima i uspješnoj gospodarskoj suradnji, a koja se u našem gradu pokazuje i velikim brojem američkih turista. - kazao je.
 
Memorijalna kuća Ronalda Browna u Dubrovniku je otvorena povodom prve obljetnice tragedije. Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman odlikovao je ministra Browna posmrtno Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom za izniman doprinosi razvitku gospodarskih odnosa između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država. Redom hrvatskog trolista odlikovano je i čitavo izaslanstvo,  uključujući posadu zrakoplova.

dpp

Dubrovački muzeji jučer su proslavili 150. obljetnicu. Naime, 26. siječnja 1872. potpisan je Ugovor o osnivanju Domorodnog muzeja u Dubrovniku, inače prethodnice Dubrovačkih muzeja. Ugovor su potpisali članovi Trgovačko-obrtničke komore i Općinskog odbora grada Dubrovnika. Ovu odluku 5. veljače prihvatili su općinski vijećnici, a 6. veljače potvrdio dubrovački načelnik Rafo Pozza. Naposljetku, cjelokupan dokument 10. veljače 1872. je odobrio Pokrajinski odbor Dalmacije sa sjedištem u Zadru.

Piše: mr. sc. Tonko Marunčić, viši kustos Dubrovačkih muzeja

Tekst ugovora je napisan rukopisom na talijanskom jeziku i sastoji se od četiri stranica. Ugovor se sastoji od osam članaka, a u uvodnom se dijelu ističe kako je “Muzej osnovan na čast gradu i za potrebe nastave u realnim predmetima, koji su neophodno potrebni za napredak industrije i trgovine”.

U narednim odredbama određuje se imovina, smještaj i uprava Domorodnog muzeja. Po ovom ugovoru u muzejski fundus prešli su predmeti koje je za svoj kabinet prikupila Trgovačko-obrtnička komora kao i oni predmeti koje je privatno prikupio i sačuvao Antun Drobac. Dubrovačka općina za smještaj Domorodnog muzeja je ustupila veliku dvoranu na prvom katu općinske zgrade.

Određeno je da Trgovačko-obrtnička komora i dubrovačka općina za rad Domorodnog muzeja godišnje izdvajaju po 50 fiorina. Uprava Domorodnog muzeja imala je tri člana, od kojih dva člana imenuju Trgovačko-obrtnička komora i Općina na razdoblje od tri godine, dok je za doživotnog predsjednika uprave izabran Antun Drobac.

Uprava muzeja zadužena je za njegov rad, a posebno je istaknuto kako muzej najmanje jednom tjedno treba biti besplatan za sve posjetitelje i na usluzi učenicima dubrovačke Realne gimnazije, te njihovim profesorima. U posljednjem dijelu ugovora istaknuta je i obveza Domorodnog muzeja koji treba izraditi katalog svih predmeta koje posjeduje.

Ugovor o osnivanju Domorodnog muzeja u Dubrovniku od 26. siječnja 1872.

Na poleđini dokumenta otisnuta su tri pečata: Trgovačko-obrtničke komore u Dubrovniku, Općine Dubrovnik i Pokrajinskog odbora u Zadru.

Svečano je danas obilježeno 30 godina od osnutka Hrvatske ratne mornarice Dubrovnik, u organizaciji Udruge dragovoljaca HRM-a Dubrovnik. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod središnjeg križa na groblju Boninovo i ispred brodice Sveti Vlaho na Batali odana je počast svim stradalim pripadnicima HRM-a. U ime Grada Dubrovnika vijence su položili predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, koji je ujedno bio i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora te pročelnik Dživo Brčić i gradska vijećnica Katarina Doršner. Vijence su položili i izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice, kontraadmiral Ivo Raffanelli, ujedno izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, predstavnici Ministarstva branitelja i Ministarstva obrane te Udruge dragovoljaca HRM-a i ostali predstavnici udruga.
 
S raketne topovnjače „Dubrovnik” potom je u Luci Gruž položen vijenac u more i održana molitva za sve poginule.
 
Uslijedilo je postrojavanje dragovoljaca, bivših pripadnika HRM-a u Luci Gruž, a tom ih je prigodom, između ostalih pozdravila i ministrica Nina Obuljen Koržinek te u ime Vlade Republike Hrvatske zahvalila za njihov veliki doprinos u Domovinskom ratu.
 
- Prošlo je 30 godina od srbo-crnogorske agresije na naš grad, a malo dobrih ljudi je tog 1. 10., tog 1. 11., tog 6.12. stalo na branik naše Domovine. Svi ste se tada znali, u kojoj god postrojbi da ste bili i nemojte dopustiti da se između sebe dijelite jer to pogoduje samo onima koji tada nisu bili nigdje. Hrvatska Vlada i Grad Dubrovnik čvrsto stoje iza naših branitelja, a to radimo iz dubokog poštovanja za ono što ste vi napravili. Znamo što nam je onda značio brod Sveti Vlaho kad je isplovio, znamo što ste nam značili vi u hrvatskim uniformama, vi ste tada za nas djecu bili i ostali istinski heroji i idoli našeg djetinjstva. - kazao je u ovoj prigodi Marko Potrebica, naglasivši kako je upravo ta generacija imala tu privilegiju stvoriti Hrvatsku, koju smo stoljećima sanjali.
 
Prigodnim riječima obratio se i zapovjednik HRM-a, kontraadmiral Ivo Raffanelli, koji je uručio priznanje – plaketu predsjedniku Udruge dragovoljaca Hrvatske ratne mornarice Dubrovnik Želimiru Čizmiću.

dpp

Polaganjem cvijeća Samostanu Svetog Vlaha i čitanjem zapisa kronike župe Pridvorje, uz nastup mandolinskog sastava na misi, u Pridvorju je KUD „Stjepan Radić” obilježio 50. obljetnicu Hrvatskog proljeća.

Naime, na današnji dan 1971. godine, povodom 100. godišnjice rođenja Stjepana Radića, pred samostanom u Pridvorju održan je veliki narodni skup. Tom prigodom, uz intonaciju hrvatske himne, podignuta je spomen ploča Stjepanu Radiću koja podsjeća na njegov dolazak u Pridvorje 1926. godine.

Na zboru je govorio dr. Franjo Tuđman na temu „Stjepan Radić u povijesti hrvatskog naroda" i dr. Stijepo Obad, na temu „Stjepan Radić i Konavljani". Oba govornika, a osobito Tuđman, bili su prekidani snažnim aplauzima, a osobito kada bi bilo spomenuto Radićevo zalaganje za slobodu hrvatskog naroda.

Između ostalih govor je održao i Đuro Miladin, predsjednik studenata Dubrovnika, koji se osobito osvrnuo na problem iseljavanja iz Konavala te istaknuo da narodu treba vođa poput Radića koji će seljaku ne samo uliti ljubav prema rodnoj grudi, nego i znati pomoći u izgradnji ljepšeg i čovjeku dostojnijeg života na selu.

Nakon otkrivanja ploče nastavilo se opće slavlje uz nastup folklornih grupa iz Pridvorja i Čilipa, limene glazbe iz Cavtata, te VIS-a „Dvorjani". Na skupu je bilo dvije do tri tisuće ljudi iz cijelih Konavala i lijepi broj iz Dubrovnika.

Slomom Hrvatskog proljeća djelatnost Matice hrvatske, kao i skup u Pridvorju, proglašeni su nacionalističkom djelatnošću. Selo Pridvorje označeno je kao mjesto s osobito izraženom nacionalističkim aktivnostima, mnogi sudionici skupa bili su proganjani.

dpp