Prikazujem sadržaj po oznakama: obljetnica

Dubrovnik se danas prisjeća početka ratne agresije na Grad 1991. godine i obilježava 30. obljetnicu herojske obrane Grada. Datum 1. listopada ostaje zauvijek upisan crnim slovima u povijest Dubrovnika, datum koji označava početak napada srpsko-crnogorskih snaga i svega onoga što je potom uslijedilo, od blokade Grada, uništavanja kuća, uništavanja povijesne UNESCO-ve jezgre i ono najteže – gubitak ljudskih života. To je ujedno i dan ponosa kada se prisjećamo svih onih koji su stali u obranu Grada i Domovine, s posebnim pijetetom sjećamo se poginulih branitelja i civila, posebice djece, danas svjesni kako su zajedništvo i ljubav prema domu pobijedili oružjem puno jačeg agresora.
 
Program obilježavanja započeo je jutros polaganjem vijenaca kod Spomen križa na gradskom groblju Boninovo, nakon čega je na Srđu uslijedilo polaganje vijenaca uz molitvu i prigodan program, koji tradicionalno organizira Udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata Dubrovačko-neretvanske županije i Grad Dubrovnik pod geslom „Da se ne zaboravi”.
 
Kod Križa na Srđu položeni su vijenci i zapaljene svijeće u znak sjećanja na sve poginule za slobodu Hrvatske. Počast stradalima uz predstavnike Grada Dubrovnika odala su i izaslanstva predsjednika RH, Hrvatskog sabora i Vlade RH, kao i predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije, PU dubrovačko-neretvanske i predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata.
 
Udruga samostalnih umjetnika na Srđu je izvela recital poezije „Poezijom protiv zaborava”.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Petak, 24 Rujan 2021 07:20

Obilježena obljetnica osnivanja ONB -a

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen križa na groblju Boninovo, ispred broda Sveti Vlaho i na Orsanu, zajedno s pripadnicima Odreda naoružanih brodova, dubrovački gradonačelnik Mato Franković i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić, odali su počast poginulim dubrovačkim braniteljima, pripadnicima legendarnog ONB-a, koji je jučer obilježio 30 godina od osnutka.
 
Tog 23. rujna 1991. prvi put je u ratnu misiju isplovio gliser Odreda naoružanih brodova Sv. Vlaho, koji je za tu svrhu prenamijenjen u Atlasovu brodogradilištu u Mokošici.
 
U sastavu ONB bile su ukupno 22 dobro opremljene brodice raznih veličina s ukupno 117 pomorskih dragovoljaca. Zadaća odreda bila je probijanje pomorske blokade i uspostava morskog koridora za dopremanje hrane, lijekova, naoružanja i streljiva. Pripadnici Odreda prevozili su gliserima ranjenike te branitelje koji su dolazili braniti Dubrovnik.
 
Tijekom izvršenja brojnih zadaća poginulo je pet pripadnika, procjenjuje se da su tijekom svog djelovanja od rujna 1991. pa do prosinca 1992. gliseri Odreda prešli preko 50 nautičkih milja, prevezli više od pet tisuća civila, ranjenika i vojnika te prebacili više od četiri tisuće tona raznog tereta. Najvažnije uporište Odreda bio je otok Jakljan.
 
Odred naoružanih brodova odlikovan je 2006. Redom Nikole Šubića Zrinskog za iskazano junaštvo u Domovinskom ratu. Gliser Sv. Vlaho danas je obnovljen i izložen u parku na Batali, a uz njega se nalazi i spomen ploča poginulim braniteljima pripadnicima HRM -a poginulim u obrani Grada.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Izložbom „Tragovi u vječnosti“ koja je jučer otvorena u atriju Palače Sponza, započelo je obilježavanje 30. obljetnice osnivanja Specijalne jedinice policije Grof. Autori izložbe su Goran Peraica i Tihana Magaš Biuk, dijete hrvatskog ratnog invalida iz Osijeka. Izložba obuhvaća fotografije, oružje i priče Grofova iz Domovinskog rata.

Obilježavanje se nastavilo danas, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na gradskom groblju Boninovo, ispred zgrade Policijske uprave dubrovačko-neretvanske i ispred zgrade Interventne jedinice policije u Platu čime je odana počast desetorici poginulih pripadnika Specijalne jedinice policije Grof čija imena nikada ne smiju biti zaboravljena. Oni su: Željko Raguž, Antonio Vatović, Mirko Petrekanović, Mario Mandić, Ivo Botica, Pero Nenada, Antonio Žaknić, Mario Papac, Nikša Lozo i Ante Glavaš.

Prigodnim govorom okupljenima se obratio župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i predsjednik Udruge SJP  Grof Hasib Alibegović kazavši da danas s ponosom stoji na slobodnom hrvatskom tlu gdje sada, kao Udruga i prijatelji, djeluju jedinstveno kao što su to činili i u najtežim danima rata. Podsjetio je da taj važan dio hrvatske povijesti ne smije biti zaboravljen.

Posebnim programom uz dodjelu plaketa obiteljima poginulih pripadnika Jedinice obilježena je 30. obljetnica ove važne postrojbe koja je osnovana u svibnju daleke 91. godine, a njeni pripadnici sudjelovali su na svim ratištima od Konavala do Vukovara.  Od prvog do zadnjeg dana Domovinskog rata pripadnici SJP Grof pokazali su se kao odvažni dragovoljci i domoljubi, kao istinski heroji i časni ljudi.

Uz župana Nikoku Dobroslavića plaketu je primio i načelnik Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević za svu podršku i pomoć koju pružaju Udruzi SJP Grof kroz sve ove poslijeratne godine.

Na kraju programa, prigodnom službom riječi fra Ivo Kramar, policijski kapelan, završio je obilježavanje obljetnice, nakon čega su policijski službenici Interventne jedinice policije Policijske uprave dubrovačko-neretvanske izveli dvije pokazne vježbe demonstracije borilačkih vještina i uhićenja zabarikadiranog počinitelja teškog kaznenog djela.

Svojom emotivnom izvedbom posebnu dozu svečanosti današnjoj obljetnici dali su i članovi klape Ragusavecchia.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Povodom 150. obljetnice rođenja Frana Supila, rođenog 30. studenoga 1870. godine u Cavtatu, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković postavio je vijenac ispod urne ovog hrvatskog političara i publicista, a koja se nalazi u Velikoj vijećnici.
 
Naime, Frano Supilo umro je 25. rujna 1917. godine u Londonu, a urna s njegovim pepelom uz državne počasti prenesena je u Dubrovnik 1927. i danas se čuva upravo u Gradskoj vijećnici što je široj javnosti nedovoljno poznata činjenica.
 
Frano Supilo bio je nepokolebljiv borac za očuvanje hrvatskoga političkoga identiteta. Između ostalog, zaslužan je za otkrivanje tajnog Londonskog ugovora i za raskrinkavanje talijanskih pretenzija na našu obalu i otoke. Smatra se jednim od najvažnijih političara u modernoj hrvatskoj povijesti.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Srijeda, 11 Studeni 2020 14:52

31. Obljetnica osnivanja dubrovačkog HDZ - a

U povodu obilježavanja 31. Obljetnice osnivanja dubrovačkog HDZ - a, predstavnici Gradskog odbora Hrvatske demokratske zajednice položili su danas vijence i zapalili svijeće kod Spomen križa na groblju Boninovo kao znak sjećanja i zahvalnosti za sve stradale i poginule branitelje koji su svoje živote dali za obranu hrvatskog juga!

„U „karaci” 11. studenoga 1989. godine hrabra skupina ljudi predvođena gosparom Ivom Jelićem i našim utemeljiteljima osnovala je Gradski odbor Hrvatske demokratske zajednice Dubrovnik sa jednim ciljem, a to je slobodna i neovisna domovina Hrvatska.” - piše danas u priopćenju HDZ - a

„HDZ je bio sredstvo kako ostvariti stoljetni san hrvatskog naroda. Od tada do danas, prošla je 31 godina u kojima je bilo uspona i padova. Ali, upravo zahvaljujući Vladam predvođenim HDZ-om ostvarili smo brojne strateške ciljeve, postali smo međunarodno priznata i poštovana zemlja,  dio smo NATO saveza, punopravna smo članica Europske unije. Dragi članovi HDZ-a, a posebno poštovani utemeljitelji, čestitam vam Vaš dan. Naša dužnost je predano i časno nastaviti služiti našem Gradu!" kazao je danas predsjednik Gradskog odbora i gradonačelnik Mato Franković.” - navodi se u priopćenju.

„Zbog epidemije korona virusa u sklopu ovogodišnjeg programa obilježavanja, a zbog poštivanja epidemioloških mjera i uputa Stožera  neće se održati svečana proslava u Kazalištu Marina Držića te tradicionalno okupljanje u „Karaci”, naveli su još iz HDZ – a.

dm

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Tridesetih godina prošlog stoljeća položaj, većinom nekvalificiranih, lučkih radnika u Gružu je bio izuzetno loš. Zbog velike ponude tržišta radne snage, težak fizički rad je mizernom tarifom obezvrijeđivan, zapošljavalo se samo za određene poslove, a zapošljavanje za stalno nije dolazilo u obzir. Kada bi zbog jaka nevremena posao morao stati, radnici nisu dobijali nikakvu nadoknadu. Dapače, dežurali su u luci sve vrijeme dok se uvjeti rada nisu popravili jer je pravo na nastavak rada sticao samo onaj tko je fizički bio prisutan na mjestu prozivke. Po nalogu poslodavaca nekada se radilo i po trideset sati bez prestanka, a istom režimu su bili podvrgnuti i četrnaestogodišnji radnici!

Ponukani prvopotpisanim kolektivnim ugovorom između poslodavaca i lučkih radnika na Sušaku, početkom ljeta 1934. godine lučki radnici u Gružu su inicirali svoje kolektivno pregovaranje koje je neslavno završilo.

Ali zato u ponedjeljak, 3. rujna 1934. godine, unatoč brojnim brodovima u luci koji su čekali istovar, preko 600 lučkih radnika umjesto na posao, kreće u tajno organizirani štrajk tražeći povećanje nadnica za 20%, potpisivanje kolektivnog ugovora i zapošljavanje radnika samo preko sindikalne organizacije ili burze rada. Poslodavci su bili voljni dići cijenu rada i više od traženoga, ali na kolektivni ugovor – nikako!

Lučke štrajkaše su u njihovoj akciji podržavali lokalni trgovci i obrtnici davanjem besplatnih obroka, a pomoć je nuđena i iz Splita! Uz pomoć nekoliko štrajkbrehera i dovođenjem seljaka iz susjednih hercegovačkih sela, gazde pokušavaju organizirati rad, ali nestručno rukovanje lučkom mehanizacijom dovodi do jednog smrtnog slučaja. Malo je nedostajalo da dođe do žestokog sukoba između štrajkaša i štrajkbrehera pa je žandarmerija blokirala luku. Budući su poslodavci zbog višednevnog zastoja u radu morali plaćali visoke odštetne penale, na kraju su bili prisiljeni sa štrajkašima pregovarati.

10. rujna 1934. godine izdan je „Raspis nagrada“ za lučke radnike u Gružu i gradskoj luci za utovar i istovar brodova i željeznice, kao i sve ostale uz njih vezane lučke poslove, a koji se smatra svojevrsnim kolektivnim ugovorom koji je, medju ostalim, osigurao slijedeća dokerska prava: radni dan od osam sati, satnica između 6 i 8 dinara, prekovremeni do ponoći uvećan za 50%, a iza ponoći za 100%, ukidanje rada na akord, zabranu progona štrajkaša, lučkim radnicima koji rade u smjenama nedjeljom, mora se dati u ponedjeljak odmor od 36 sati, a što je najvažnije, određena je visina minimalne nadnice! Ovisno o vrsti robe (drvo, komine, koks, ugalj, bakar, pakirana rudača, rinfusa...), nosačima je rad plaćen od 5,15 do 6 dinara po satu, slagačima (štivadurima) od 5,75 do 6,50 dinara po satu, a vinčmanima, mantistima i brojačima 7,50 dinara po satu.

Ovo je podsjetnik na jednu od brojnih sličica iz prebogate povijesti naše „Luke Dubrovnik“ čiji je najveći značaj bio u motiviranju i ostalih obespravljenih radnika tog vremena na organizirano djelovanje za poboljšanje uvjeta i cijene rada.

Udruga malih dioničara „Luka Dubrovnik“ d.d. Dubrovnik

Objavljeno u esPRESSo

Ženska klapa FA Linđo sinoć je svoj dvadeseti rođendan proslavila prigodnim svečanim koncertom u atriju Kneževa dvora za koji se očekivano tražila karta više.

Članice klape, Lina Ivanković, Ana Bačić Vukota, Luči Carević, Paula Lazarević, Margarita Dundić, Fani Favro Bukvić, Marija Puljić i Ivela Matičević, pod vodstvom Vedrana Ivankovića, izvele su pažljivo osmišljen rođendanski program s mnoštvom odabranih narodnih pjesama u prvom dijelu programa te evergreena hrvatske pop i zabavne glazbe, poput pjesama Lula starog kapetana Đela Jusića i Tvoja barka mala Nikice Kalogjere, u drugom dijelu večeri, a na pozornici se klapi pridružio i Linđov orkestar. Neskriveni entuzijazam i ljubav za dalmatinsku klapsku pjesmu i dalje su prepoznatljive kvalitete nastupa linđovki, kao i velika volja za očuvanjem i unaprjeđenjem kulturne baštine kroz pjevanje narodnih napjeva. Sve to ih nesumnjivo svrstava u sam vrh, na ponos svog matičnog ansambla i grada iz kojeg su potekle.

Ženska klapa FA Linđo iza sebe ima niz samostalnih koncerata, nastupa na brojnim festivalima, koncertima, susretima klapa i natjecanjima u Hrvatskoj i Europi te preko trideset nagrada s raznih festivala, a čak devetnaest s najprestižnijeg Festivala dalmatinskih klapa u Omišu te zlatno odličje s 13. Međunarodnog festivala zborskog pjevanja u talijanskoj Veroni. Osnovana u veljači 2000. godine na inicijativu plesačica ansambla, vođenju klape se posvetio tadašnji član glazbenik ansambla, a današnji uspješni i nagrađivani klapski voditelj i voditelj zbora ansambla, Vedran Ivanković. Mnogobrojni uspjesi i oko šest stotina održanih nastupa mnogo govore o prepoznatoj kvaliteti njihovog rada, kako od strane publike, čije su miljenice od samih početaka, pa sve do glazbenih kritičara.

kl

Objavljeno u esPRESSo

Na današnji dan 1436. godine Veliko vijeće Dubrovačke Republike donijelo je odluku o gradnji dubrovačkog vodovoda. Za gradnju su angažirani majstori iz Italije, Onofrio de la Cava i Andreucius de Tramonete de Bulbito, koji su potom od izvora u Šumetu, trasom dugom 11 700 metara, doveli vodu do Dubrovnika.

Smješten na 109 metara nadmorske visine, izvor je davao 70 litara vode u sekundi, a voda iz njega se donjim padinama Srđa gravitacijskim padom uz nagib od 0,6 % vodila do Grada.

Kako bi obilježili ovaj značajan datum, Vodovod Dubrovnik izradio je kratki video kojeg možete vidjeti u prilogu.

dpp

Objavljeno u esPRESSo

Danas je prva obljetnica smrti Đela Jusića, a maestra se prigodnom objavom na svom Facebook profilu sjetio i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

„Proletjela je godina dana od kada nas je napustio naš maestro, duša Grada, gospar Đelo Jusić. Nema više gospara s Lulom i onog mirisa tabaka koji bi se širio ulicom kada bi se spuštao laganim korakom s vrata od Ploča.” - napisao je Franković.

„Maestro, hvala na svemu što si napravio za naš Grad. A, posebno Hvala što si uz svoj Grad bio i onda kada je bilo najteže.” - objavio je dubrovački gradonačelnik.

matofrankovicdjelojusic3105

dpp

Objavljeno u esPRESSo
Ponedjeljak, 02 Prosinac 2019 15:44

40 godina Zavoda za obnovu Dubrovnika

Zavod za obnovu Dubrovnika obilježio je danas u Lazaretima 40. obljetnicu rada. Zavod je osnovan 1979. nakon što je područje tadašnje Općine Dubrovnik teško stradalo u potresu s epicentrom u Crnoj Gori.

Župan Dobroslavić ovom prigodom istaknuo je kako Zavod ispunjava svoju zadaću u svakom pogledu.

- To se odnosi i na obnovu nakon potresa, ali i obnovu nakon ratnog razaranja. I zaista, što se tiče potresa, vidjeli smo i zadnjih dana na kakvom području živimo. I aseizmička sanacija ostaje zadaća ovog Zavoda. Na tome treba ustrajati. Preporučio bih da ispravimo lošu odluku kojom se smanjio utjecaj države u Zavodu. Treba razmisliti kako osnažiti ulogu države i Ministarstva kulture. - rekao je župan Dobroslavić.

Gradonačelnik Mato Franković rekao je kako je ZOD formiran u nevolji, a nitko tada nije mogao ni slutiti kakvu će ulogu imati samo 12 godina poslije, odnosno u poslijeratnoj obnovi.

- I u poslijeratnoj obnovi je napravljen izvanredan posao, ne samo obnovom već i dokumentiranjem svega što se dogodilo. Ta dokumentacija je bila vrijedan dokaz u presudi dvojice generala JNA-a koji su osuđeni u Haagu zbog kulturocida. Danas su pred nama druga vremena. Novi izazovi. Imamo zauzete javne površine, nedostatak radnika, no kako kaže Marin Držić, treba se akomodavati vremenu. Tako se i ZOD uspješno akomodava pred novim vremenom. - rekao je dubrovački gradonačelnik.

Ravnateljica ZOD-a Mihaela Skurić zahvalila se se svim njezinim prethodnicima.

- Treba svakako naglasiti aktivnosti nakon rata, od fizičke zaštite spomenika, gdje treba naglasiti ulogu privatnih firmi koje su to besplatno radile, pa do evidencije ratnih stradanja. Grad je imao sreću da je imao instituciju poput ZOD-a. - rekla je Skurić.

DPP

Objavljeno u Aktualno
Stranica 2 od 3