Prikazujem sadržaj po oznakama: ombla

Dok se već godinama najavljuje izgradnja brze ceste od Dubrovnika do Zračne luke u Čilipima pa dalje do Debelog Brijega, jednako dugo se špekulira o njezinoj trasi, konkretno dionici koja bi prolazila uz rijeku Omblu. Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić nedavno je kazao kako će u dogovoru s Gradom napraviti projekt mosta u Komolcu i spoj na Mokošicu.

I dok iz vladajućeg HDZ-a gotovo da na tu izjavu i nema reakcija, gradski vijećnik SJG Đuro Capor za trasu proziva župana Nikolu Dobroslavića.

- Držim da je upravo županijska razina, župan Nikola Dobroslavić i suradnici, odgovorna za planiranje ove trase. Neke studije o cestovnoj povezanosti koje je Županija naručivala i izradila to su još dodatno dokazivale. - kazao je Capor.

Iako o trasi preko Omble nakon Škorićeve izjave nije iznio stav, čak je i gradonačelnik Mato Franković u podužem postu na društvenim mrežama, u kojem je nabrojao projekte važne za Grad, a za koje su Hrvatske ceste imale sluha, naveo: „...kada postavljamo pitanje zašto predsjednik Uprave Hrvatskih cesta do zračne luke planira gradnju dvotračne brze ceste, onda prethodno treba pogledati prostorne planove koji jasno kažu kako se drugačije niti ne može planirati budući je tako određeno prostornim planovima”.

Prostorne planove koje navodi Franković, radila je zapravo Dubrovačko – neretvanska županija, iako je Franković u svom postu nije direktno prozvao Capor smatra da županijski i gradski HDZ ne misle isto.

- Mogli smo slušati proteklih godina kako gradski i županijski HDZ imaju različite stavove o trasi brze ceste prema Debelom Brijegu. Kao da ima nekoliko HDZ-ova, kao da se radi o različitim strankama, ali bez obzira na zajedničku deklaraciju svih vijećnika u Gradskom vijeću, HDZ je svejedno odlučio nastaviti gurati nepopularnu trasu kroz Rijeku dubrovačku. - kazao je Capor te dodao kako „nije nemoguće da su u HDZ-u, kad je u pitanju trasa preko Omble, zapravo cijelo vrijeme dok su izjavljivali kako se tom rješenju protive, zapravo to radili s figom u džepu”.

- Vrlo je moguće da je to bilo s figom u džepu, odnosno da se gradonačelnik i ostali dužnosnici u gradskom HDZ-u zapravo nisu ni stavili razmotriti neku od preostalih opcija koje se nose u Prostornom planu. - kazao je Capor i dodao kako ipak još nije sve gotovo, odnosno da se mogućnost izgradnje mosta preko izvorišta može spriječiti.

- Vidjeli smo puno puta dosad kad bi se na javnim raspravama građani odlučno pobunili, kad bi ta količina građanskog nezadovoljstva priprijetila popularnosti gradske vlasti onda se brzo traži neko novo rješenje. I ovo rješenje koje se najavljue je izgleda na dugom štapu, tek za 10 godina, tako da zaista ima puno prostora i vremena za tražiti bolja rješenja. - rekao je.

- Naša razmišljanja su na tragu ideja koje je predlagalo Društvo dubrovačkih inženjera kada su predlagali tunel kroz sjeverne padinama Srđa. Dakle, iako su se u Županijskom planu nosile tri varijante različitih modela cestovnog rješenja, župan Dobroslavić uporno inzistira na tom jednom najnepopularnijem koje bi išlo poviše Mokošice i Omble. Tu je inače nekoliko problema koje treba razdvojiti, a ne ih sve trpati u jednu vreću. Jedan je objektivan problem komunikacije između Zračne luke i samoga grada, a drugo je ovo što Županija cijelo vrijeme nameće nekakav tranzitni koridor koji bi išao od Osojnika do Debelog brijega. Ta varijanta prometnice koja bi zapravo više služila našim susjedima, pored svih onih Jonskih koridora koji se planiraju u zaleđu, nekako nije u interesu niti mještana Župe dubrovačke ni Grada ni Konavala. - kazao je Capor te upozorio.

- Nadležni se inače često skrivaju iza studija utjecaja na okoliš kad ističu kako će ta procedura pokazati koja je najoptimalnija trasa za okoliš jer svaka studija mora razmatrati dvije različite varijante, dva različita projektna rješenja. Sad ostaje za vidjeti kako će to pasti na želudac svim Dubrovčanima, prvenstveno stanovnicima Rijeke dubrovačake. - istaknuo je Capor.

Kad je u pitanju stav gradonačelnika, Đuro Capor mišljenja je kako Mato Franković „neće baš puno talasati oko trase brze ceste”.

- Gradonačelnik Franković je brzo reagirao na nekakve šumove koji dolaze iz redova gradskog HDZ-a i u svom postu na društvenim mrežama je naveo 12 primjera gdje je Škorić iz HC-a pozitivno rješavao njegove zamolbe i dojma sam da je gradonačelnik s tim svojim potezom zapravo nastojao očuvati dobre kontakte i odnose s Hrvatskim cestama i neće baš puno talasati. Nagledali smo se, inače, tijekom zadnjih 20 godina tog loptanja. Grad bi nešto napravio, ali ne može jer je Županija drukčije planirala, gdje bi Grad brisao golf na Srđu, ali ne može jer to nosi Županija, pa bi Grad i Županija brisali i hidroelektranu Ombla, ali je, eto, država nameće. Cijelo vrijem se susrećemo s tim njihovim loptanjem na različitim razinama. Kao da postoji nekoliko različitih HDZ-ova, a ne jedna politička organizacija. - rekao je Capor.

Istaknuo je kako će Franković ipak morati iznijeti stav o trasi brze ceste.

- Tek ćemo čuti brojne argumente na javnim raspravama i gradonačelnik će morati zauzeti jasan stav o trasi brze ceste. Vidjet ćemo hoće li podržati nezadovoljstvo građana i suprotstaviti se ovakvom rješenju ili će pustiti da ide dalje jer ionako on za deset godina više neće biti gradonačelnik. - kazao je gradski vijećnik SJG Đuro Capor.

Objavljeno u Aktualno

Kad je u pitanju brza cesta od Dubrovnika do Zračne luke, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica projektantima je na Kandeloru poručio kako ona ne može imati po jedan već mora imati po dva kolnička traka u svakom pravcu. I dok je Potrebica stava kako se 2023. ne može planirati cesta u profilu u kojem je trebala biti izgrađena prije 40 godina, izgleda da ćemo se kraju, ako je dočekamo, ipak voziti tek nešto malo suvremenijom magistralom. Svakako, pitanje je i s kojim novcima će se realizirati ta tzv. brza cesta jer europskog novca u novoj omotnici za nju nema.

Ako će u novoj omotnici iz Nacionalnog programa oporavka biti novca za projekte u prometu, prvenstveno ulaganja u željezničku infrastrukturu te obilaznicu Splita, tada je pitanje s kojim će se sredstvima graditi brza cesta od Dubrovnika do Zračne luke. Na njega je odgovorio ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

- Što se tiče Dubrovačko – neretvanske županije, tu je brza cesta prema Zračnoj luci, potom obilaznica Orebića i cijeli niz projekata na čijoj pripremi rade Hrvatske ceste i koji se, istina, neće moći svi financirati iz EU fondova jer za to nema dovoljno sredstava, ali ćemo gledati da ih pokušamo realizirati u narednom razdoblju kroz sredstva Hrvatskih cesta, ali i međunarodne projektne i institucije s povoljnim zajmovima. - kazao je Butković

Kad je u pitanju projektiranje brze ceste do Zračne luke, ministar Butković je istaknuo kako Hrvatske ceste u suradnji s Dubrovačko – neretvanskom županijom već rade na pripremi realizacije projekta izgradnje, za koji je, dodao je, trasa definirana.

O trasi je nešto više rekao predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić. Iz onoga što je rekao ispada kako su sve deklaracije i protivljenja Grada Dubrovnika i Županije bili uzalud - cesta ide u blizini izvora Omble.

- Studija utjecaja na okoliš je predana u Ministarstvo gdje će se razmatrati. Izradili smo HIA studiju utjecaja na baštinu, dodatno ćemo u dogovoru s Gradom razraditi projekt mosta, napravit ćemo arhitektonski natječaj, preko Omble i spoj na Mokošicu. - kazao je Škorić.

Otkrio je i profil ceste, a s tim profilom predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica neće biti zadovoljan. Škorić, naime, kaže, „radi se o dvotračnoj cesti čija je je trasa zadana prostornim planom”.

Na pitanje kad ćemo se voziti tom brzom cestom do Zračne luke, Škorić je odgovorio kako je „deset godina prihvatljiv rok, ali kako će to biti i prije”.

Osim brze ceste od Dubrovnika do Čilipa, Dubrovčani već godinama priželjkuju i autocestu za koju resorni ministar kaže da je u pripremnoj fazi.

- Veliki je to projekt, znate kako su nekad postojale dozvole i dokumentacija je bila spremna, ali je sve to isteklo pa smo morali ponovno krenuti u taj posao. Bilo je i žalbi koje su nekad frustrirajuće i dugačke, ali HC vode taj postupak prema svome kraju i to će doći do građevinske dozvole. Onda moramo sjesti i osmisliti kako ćemo to financirati. To će biti najveći izazov jer se vrijednost tog projekta procjenjuje na oko milijardu, 1,5 milijardi eura.- rekao je ministar mora, prometa i infastrukture Oleg Butković.

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Izgradnja zračne luke kod Trebinja na lokaciji Taleža kod Trebinja, projekt je koji će se sigurno dogoditi, stava je vojni ekspert Berko Zečević. Izvanredni profesor na sarajevskom Mašinskom fakultetu na Odjelu za odbrambene tehnologije, koji je bio i sudski vještak suda u Haagu, naglašava kako je u cijeloj toj priči, sa sigurnosnog aspekta, samo pitanje tko će taj aerodrom graditi, Srbija i BiH ili Srbija i RS. Ukoliko ga budu gradile Srbija i Republika Srpska, jasno je da iza njih stoji Rusija, njegov je stav.

- Nisam izrazito protiv izgradnje aerodroma ukoliko je ona regulirana odnosima između dvije države BiH i Srbije. No, ovdje se radi o izrazitom pokušaju da vlada Srbije direktno financira izgradnju aerodroma u Trebinju unutar BiH bez suglasnosti državnih organa Bosne i Hercegovine, pri čemu se državni organi BiH ništa ne pitaju. Naime, postoje direktni pokušaji da se dio teritorija BiH promatra kao dio teritorija Srbije gdje praktički državni organi BiH nemaju ovlasti za donošenje odluke o tome je li neki projekt potreban ili nije. - kazao je Zečević, istaknuvši kako je priča da Srbija i RS grade zračnu luku za turističke svrhe poprilično naivna.

- Izgradnja zračne luke kod Trebinja prema nekim procjenama košta 100 milijuna eura. To nisu mali novci, a obrazloženje je da je izgradnja tog aerodroma turistički interes Trebinja, da bi jako veliki broj inozemnih gostiju dolazio u Beograd pa iz Beograda u Trebinje da bi konačno mjesto boravka tih turista bio Dubrovnik ili zaleđe Dubrovnika. Ako pođete od postavke da u Dubrovniku postoji vrlo dobra zračna luka, iluzorno je uložiti 100 milijuna eura u aerodrom kod Trebinja samo iz turističkih razloga u nekom potencijalno dobrom biznisu. To nema neke logike, ali ima logike ako se to promatra s geopolitičkog stanovišta Balkana i onoga što se događa u tim odnosima između istoka i zapada. Tada dolazite do jednog trokuta Srbija – BiH – Crna Gora, gdje u nekoj budućnosti, u slučaju poremećenih globalnih međunarodnih odnosa, taj aerodrom postaje strateški aerodrom uz vezivanje Bokokotorskog zaljeva, u drugim međunarodnim okolnostima, ako se u Crnoj Gori promijeni vlast i ta zemlja izađe iz NATO saveza. Tada dolazite do situacije da se potencijalno stvara prostor za dolazak ruskih snaga na to područje. - smatra profesor Zečević, koji smatra da iza Srbije, kad je u pitanju izgradnja zračne luke kod Trebinja, stoji Rusija.

- Tko ima zračnu luku, ima i radare koji mogu kontrolirati obalu Jadranskog mora, a svaki radar s dopunskim sustavom može biti sredstvo za prigušivanje komunikacija i kontrole bespilotnih letjelica. Albanija, Grčka, Italija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Crna Gora su u NATO-u, a u Trebinju biste imali kontrolu usred teritorije NATO-pakta odakle možete kontrolirati komunikacije, vršiti ometanje i još štošta. – rekao je Zečević te naglasio kako se svaka zračna luka za civilni promet može koristiti u vojne svrhe.

- Svaki je aerodrom vojni aerodrom. Nema razlike između vojnog i civilnog aerodrom. Vojni avioni su za manevre manje zahtjevni od civilnih. Primjerice, veliki vojni transporteri manje su zahtjevni od Boeinga 747. Svaki pristojan civilni aerodrom u nekim drugim okolnostima postaje fantastičan vojni aerodrom, suština je samo u radarskom sustavu koji se bez ikakvog problema problema mogu dovesti. - kazao je Zečević te pojasnio zašto se zračna luka kod Trebinja može graditi u slučaju da je to projekt Srbije i BiH, a ne Srbije i RS-a.

- Ako to nije projekt Bih i Srbije, tada oružane snage BiH nemaju nad njim nadležnost. Mislim da će u konačnici Srbija morati pristati graditi taj aerodrom zajedno s BiH. Ne vjerujem da bi ova osmorica, koja nakon izbora u BiH formiraju vlast, imali hrabrosti drukčije postupiti. Ako dozvolite da teritorijalni integritet neke zemlje uzurpira druga zemlja nizom političkih poteza, u slučaju ovog aerodroma RS, tada više niste država. - kazao je profesor Zečević, koji smatra da su okolnosti rata u Ukrajini utjecali na realizaciju trebinjske zračne luke.

- Mentalni sklop u Rusiji je nezaustavljiv. Oni su nezaustavljivi u tom svom konceptu kontrole prostora i političkih utjecaja. Zemlja koja je najveća po površini treba još neki komad tuđe zemlje. Kako je Hitler krenuo osvojiti Rusiju, tako su Rusi krenuli na Ukrajinu, na dio zemalja u koje su bile u sastavu Sovjetskog saveza. Znate, kad demokracija nestane sa scene sve je moguće i tada ideje pojedinaca postaju dominantne i te ideje treba eliminirati s prostora Balkana. Nama ne trebaju vođe, treba nam demokracija. - kazao je profesor Zečević.

Kao vojni stručnjak profesor Zečević itekako zna koliko je važna pitka voda pa razmišljanja s hrvatske strane kako bi trebinjski aerodrom zbog svoje blizine mogao ugroziti izvorište Omble kao jedino vodocrpilište s kojeg se Dubrovnik opskrbljuje pitkom vodom, drži opravdanima.

- Voda je strateški interes, ona je pitanje budućnosti. Kad je u pitanju ovaj aerodrom i ugroza po dubrovačko vodocrpilište, jako je važno gdje će biti skladišta za kerozin i ostala goriva, gdje će biti smještene servisne službe koje zračna luka mora imati. Postoje jasni standardi, takvi rezervoari moraju biti nepropusni, moraju se izraditi studije utjecaja na okoliš. Ukoliko je BiH uključena u taj projekt, Hrvatska kao članica EU može tražiti od države BiH pridržavanje određenih standarda i konvencija, posebno sad kad je BiH dobila status kandidata za EU. Ako izgradnju zračne luke kod Trebinja bude projekt Srbije i RS-a, tada Hrvatska neće puno postići. No, čini mi se da je Hrvatska potpuno nezainteresirana za projekt izgradnje zračne luke kod Trebinja. Sigurno mogu reći da će se u 21. stoljeću ratovi budućnosti voditi zbog pitke vode jer voda je jedan od budućih strateških vojnih ciljeva i ona će biti vrijednija od nafte. Područje Balkana, za razliku od većine europskih zemalja je iznimno bogato vodama. - kazao je profesor Berko Zečević.

Objavljeno u Aktualno

Od najave da će ga graditi, vlasti entiteta Republike Srpske u susjednoj BiH u protekle su dvije godine napravile puno na pripremi projekta izgradnje aerodroma kod Trebinje, točnije mjesta Taleža. Izgradnja zračne luke doduše još nije počela, ali je razminirano i otkupljeno zemljište te napravljen tzv. zoning plan koji je zapravo preduvjet realizaciji projekta jer njime se naime definiraju namjene pojedinih površina te uvjeti projektiranja i gradnje.

Dok se u susjedstvu vrše pripreme koje su preduvjet izgradnji, vlasti s hrvatske strane, konkretno Dubrovačko – neretvanske županije strahuju od negativnog utjecaja trebinjskog aerdroma na dubrovačko vodocprilište jer izvor rijeke Omble s kojeg se dubrovačko područje opskrbljuje vodom. Županijske vlasti često ističu kako je rijeka Ombla u trećoj zoni higijensko – sanitarne zaštite, no karstolog dr.sc Ivo Lučić u to nije baš siguran. Stava je naime kako se Ombla, kao i lokacija trebinjske zračne luke dijelom nalaze u drugoj sanitarnoj zoni zaštite.

Da bi aerodrom Trebinje mogao imati negativan utjecaj na dubrovačko izvorište zaključili su i s Instituta za građevinarstvo IG iz Banja Luke u „Elaboratu uz prethodnu procjenu o utjecaju na životnu sredinu za izgradnju i rad aerodroma Trebinje”.

PITANJE JE U KOJOJ SE ZONI ZAŠTITE NALAZI BUDUĆI AERODROM

Što je zona treće sanitarne zaštite objasnio je dr.sc Ivo Lučić te istaknuo kako na sliv Omble, koji je na krškom području, već djeluju određene vrste zagađenja

- Prema hrvatskom Pravilniku o utvrđivanju zona sanitarne zaštite u trećoj zoni zabranjeno je, uz ino, ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda, svako privremeno i trajno odlaganje otpada, dok je građenje prometnica, aerodroma, parkirališta i drugih sličnih površina zabranjeno bez kontrolirane odvodnje i odgovarajućeg pročišćavanja oborinskih onečišćenih voda prije ispuštanja u prirodni prijamnik. Ne znam kakva je regulativa na snazi u BiH, jer se ondje postupa prema pravilniku koji su donijele nadležne vlasti. - kaže dr. sc. Ivo Lučić.

- No, zakoni su jedno, a stvarnost drugo. Na slivu Omble se događa sve što akteri namjeravaju raditi – od septičkih jama, otpada, gradnje, što god, i to ne samo u trećoj, nego i drugoj zoni. Propisi se poštuju kad vlast ocijeni da bi se trebali poštivati i tada to ne mora biti zbog okolišnih pitanja nego mogu biti politički razlozi, kao što je vjerojatno u slučaju aerodroma; inače se teško izboriti za to. Treći problem je smisao i vjerodostojnost tih propisa uopće. Naime, mi ni pojmovno, ni u smislu regulative, ne znamo ništa o kršu i radimo s njime voluntaristički. Odredba o tzv. mikrozoniranju u trećoj zoni, koja je donesena u vrijeme ministara Bačića i Pankretića, omogućila je da se dobije dozvola za Lučino razdolje na kojem će se graditi županijski Centar za odlaganje otpada i primjer je kako se može posve obesmisliti sama ideja zaštite putem određivanja zona. - rekao je dr. sc. Ivo Lučić te dodao kako je pitanje je li budući aerodrom, baš kao i Ombla, u trećoj ili drugoj zoni sanitarne zaštite.

ivo lucic271222dr. sc. Ivo Lučić. Foto: Dora Lučić

- Upitne su mi tvrdnje da se nalazi u trećoj zoni. Prema karti koju je za potrebe Vodovoda Dubrovnik radio Energoprojekt iz Beograda 1990. godine, a istraživanja je interpretirao hidrogeološki autoritet Petar Milanović, taj bi aerodrom barem dijelom morao zahvatiti drugu zonu. Naime, prema toj karti, druga zona se proteže od sjevera, linije Kočela – Tvrdoš, do Omble na jugu, i jednako tako obuhvaća Trebinje i cijelo Popovo polje do njegovih završnih ponora. Taleža i Hum se nalaze na tom pravcu Kočela - Ombla. U jednoj drugoj karti stoji da bi taj prostor mogao biti II./III. zona, ali sama ta činjenica govori da tome treba postupiti s najvećom predostrožnosti. - navodi dr. sc. Ivo Lučić.

- Dakle, imamo pravo smatrati da je šira lokacija aerodroma dobrim dijelom u drugoj zoni. Budući da tu ima sumnji, trebamo se ravnati prema najstrožjoj varijanti, na to nas tjera i Zakon o okolišu. Gradbeno načelo Europske unije je i načelo predostrožnosti koje je ugrađeno u taj i u zakone drugih EU zemalja. Prema tome, bespredmetno je dalje razgovarati kako će za siguran okoliš sliva Omble netko napraviti ovo ili ono, kad s jedne strane postoje velike dileme oko određivanja zone, a s druge, sve što su do sada radile vlasti u tom pogledu nije nikakva preporuka za zaštitu okoliša.- kazao je Lučić te postavio pitanje.

- Je li aerodrom Trebinje štetniji projekt od izgradnje Centra za gospodarenje otpadom na Lučinu razdolju? Za mene ni jedan nije prihvatljiv, a nije ni potreban. Razlika je što se aerodrom nalazi nad vodonosnikom koji je jedan iznimno važan ekosistem i izvorište pitke vode jednog većeg grada, u kojem je potrošnja vode znatno veća zbog snažnog turizma, dok Lučino razdolje može ugroziti opskrbu znatno manjeg Slanog, ali je zato izložen Rezervat prirode Malostonski zaljev. Teško da i na jednoj strani možemo imati neki umirujući podatak. - rekao je.

PRI BILO KAKVOM ZAGAĐENJU U KRŠU NEMA POVRATKA

O kršu, naglasio je dr.sc. Lučić, znamo vrlo malo i odnosimo se prema njemu voluntaristički te je dodao kako je teško odgovoriti na pitanje je li uopće moguće na krškom terenu koji je propustan, graditi vodoneprepropusni platoi kako otpadne vode, nafta i sve štetne tvari ne bi utjecale u tlo i u podzemne vode.

rijekadubrovacka 271222Zaštićeni krajolik Rijeke dubrovačke s izvorom Omble. Foto: Davor Mladošić

- To nitko odgovoran ne može isključiti. Nitko ne može jamčiti da ne bi imao negativne utjecaje na Omblu i podzemne vode. To što zagovornici aerodroma tvrde da neće imati, ne znači mnogo. Odluke poput ove donose se u kancelarijama koje su zimi obično pregrijane, a ljeti jako ohlađene. Ljudi u njima misle o prirodi kao o virtualnoj stvarnosti; kao da je priroda na dugme i uvijek po kontrolom. Tko bi zadržao zagađivače pod kontrolom u potresu magnitude 7 stupnjeva po Richteru? Vjerujete li im da bi to mogli? Oni također ne daju pišljiva boba za velike promjene u okolišu, koje već sada pokazuju da to nije ta priroda, da su povećani udari oborina, jačina suša, itd. Sve će to još više otežavati zadatak zaštite okoliša kod gradnje takvih objekata, o čemu, oni, naravno, ne razmišljaju. - veli dr. sc. Ivo Lučić.

- Kad jednom neka zagađujuća otopina uđe u podzemlje, tko će ju i kako zaustaviti da ne dođe do samog izvora i otkuda oni znaju što će se s njome dogoditi kad nitko nije ispitao podzemlje niti ga može na takav način ispitati. Mogu samo podsjetiti kako mala količina zagađivala može onečistiti veliku količinu vode i da to može činiti dugo vremena. Stručnjaci u Sloveniji su u podzemlju pronašli tragove trasera starijeg od deset godina. Dakle, bilo kakvom zagađenju u kršu - nema povratka! Glupo je prihvatiti kako su jamci takvih zahvata u prostoru vlasti jer ni u nas ni preko granice nema vlasti koje su odgovorne poput, primjerice, nordijskih vlasti. Ovdje vlasti nemaju baš nekog kredibiliteta. - kazao je Lučić te naglasio kako vlasti u Hrvatskoj, a ni u BiH, ne postupaju različito kad su u pitanju projekti opasni po okoliš.

ZONA ZAŠTITE NA GRABOVICI FALSIFIKAT?

- U pogledu upravljanja okolišem nema velike razlike. Na svim ključnim zahvatima takve vrste, spomenimo odlagalište Grabovicu i Lučino razdolje, dubrovačke i županijske vlasti su postupale slično, kao što sada i uvijek postupaju u Trebinju. Naime, Grabovica je u drugoj zoni, ali su podaci u takozvanoj studiji za određenje zona falsificirani. - tvrdi dr. sc. Ivo Lučić .

- Hidrogeolog koji je radio na studiji je dao ocjenu da je Grabovica u drugoj zoni Omble, a nakon što su se vlasti tome usprotivile, on je dao ostavku. Firma koja je radila studiju je otišla u stečaj, a netko je u studiju unio da se ne radi o drugoj zoni. U studiji za Lučino razdolje, na strani 9. stoji da je na bazi istražnih radova utvrđeno da prema Pravilniku lokacija Grabovica pripada u drugu zonu sanitarne zaštite te da nije prihvatljiva za odlagalište otpada. A Grabovica je dobila dozvolu za produženje rada. Sad imamo situaciju da je firma koja je dobila gradnju zahvata u Lučinu razdolju ušla u predstečajnu nagodbu, što nije baš preporuka da će se posao napraviti kako treba. Pojam krša je inače u općoj javnosti nešto pežorativno. Napravite pretragu po riječi krš, pa će vam izbaciti najviše događaje vezanih za prometne nesreće i neke druge nepopravljive štete. Npr. „Krš i lom na Kantafigu“. U Hrvatskoj ne postoji ni jedan zakon koji se bavi posebno kršem, iako krš prekriva više od polovice Hrvatske i čuva više 80 posto podzemnih voda, te predstavlja najosjetljivije ekosisteme i središte je biodiverziteta u svjetskim razmjerima. Čak ni Zavod za zaštitu prirode nema ni jednu organizacijsku jedinicu koja se kompleksno bavi kršem. Pitanje je uopće što mi štitimo i kakva je naša ideja vrijednosti prirode. Zašto je Mljet nacionalni park ili Plitvička jezera ili Kornati, a nije Ombla koja je vjerojatno najveća prirodna vrijednost Hrvatske, i zajedno s cijelim kompleksom završnog toka Trebišnjice, i njegova podzemnog spajanja s morem, ima univerzalnu važnost. - kazao je Lučić.

ZNANJE SE BAGATELIZIRA

Odgovorio je i na pitanje zašto je većina hrvatskih znanstvenika i stručnjaka nezainteresirana za štetne projekte u dubrovačkom zaleđu.

- Teško je reći, vjerojatno ima puno uzroka, ali vjerujem da je na prvom mjestu neznanje. Ono je dvojako, u širim krugovima se radi o klasičnom neznanju, tj. odsutnosti podataka, a u stručnim o iscjepkanom, invalidnom znanju, koje je odvojeno od humanističkog poslanja. Teško je u ranijim civilizacijama naći primjere da se znanje tako bagateliziralo kao danas. - navodi dr. sc. Ivo Lučić.

- Ono što se znalo, cijenilo se i primjenjivalo. Danas će imaoc znanja predati to znanje nekome za zahvate poput ovih o kojima pričamo, i neće ga biti briga što je ono i falsificirano i zloupotrebljeno protiv javnog dobra i smisla znanosti. Takva (ne)znanja omogućuju da se donose zakoni i načela koja smo preuzeli od EU, koja su nesumnjivo vrlo napredna, a da zapravo ostaju mrtvo slovo na papiru. I kad se koriste ta načela, radi se o nekom pukom marketingu. Primjerice, okvirna direktiva o vodama kaže da se sva
vodna tijela trebaju vratiti u približno prirodno stanje, a kod nas ta vodna tijela degradiraju novim zahvatima. U medijima uništavači prirode, čak i oni koji imaju otežan pristup javnosti, u javnim medijima sponzoriraju programe i tako se lažno predstavljaju kao prijatelji prirode. U obrazovnom sustavu više je poticaja mladima za aktivnu zaštitu okoliša dala jedna švedska tinejdžerica, nego stotine nastavnika i profesora. U javnim raspravama o problemima obrazovanja se ne traži da učenici i studenti budu dobri i istinoljubivi graditelji zajednice, nego da budu ono što traži tržište. Sve dodatno osnažuju političari iz odlučujućih grupa, koji nadmeno donose odluke kako bi pokazali samovolju i da su oni gazde. Ali u temelju je ipak jedno veliko neznanje o važnosti i ranjivosti okoliša. - zaključio je karstolog dr.sc. Ivo Lučić.

U nastavku teme: Gdje je pogriješila vlast u Dubrovniku...

Sadržaj je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.

*Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora

Objavljeno u Aktualno

Dok dio dužnosnika iz vlasti Republike Srpske uvjerava kako budući Aerodrom Trebinje u blizini sela Taleža ne može imati negativne utjecaje na rijeku Omblu, vodocrpilište s kojeg se grad Dubrovnik opskrbljuje pitkom vodom, službeni dokumenti iz tog entiteta u BiH kazuju drukčije.

Naime, iz Instituta za građevinarstvo IG iz Banje Luke u Elaboratu za prethodnu procjenu o utjecaju na životnu sredinu za izgradnju i rad aerodroma Trebinje, koji je izrađen u ožujku 2022. godine, zaključeno je kako bi trebinjski aerodrom mogao imati negativan utjecaj na izvorište rijeke Omble pa je naglašeno kako je potrebno posvetiti posebnu pozornost njegovoj zaštiti. Naime, izvor Omble nalazi se u III. zoni higijensko – sanitarne zaštite i nadzora, a lokacija aerodroma je osam i pol kilometara od samog izvora Omble pokraj sela Taleža.

trebinje zracna luka12 201021Taleža, selo pokraj kojeg bi se trebao izgraditi trebinjski aerodrom. Foto: Tonći Plazibat / CROPIX

Prelijevno područje Ombla nalazi se na teritoriju BiH, a „Elaboratom za prethodnu procjenu o utjecaju na životnu sredinu za izgradnju i rad aerodroma Trebinje – I faza, čija je maksimalna dužina uzletno – sletne staze 3 500 metara na teritoriju grada Trebinja”, koji je izradio Institut za građevinarstvo iz Banja Luke, obuhvaćene su sve tri zone sanitarne zaštite jer su one usko povezane.

MINISTARSTVO RS PRIZNAJE MOGUĆI ŠTETAN UTJECAJ, ALI I KAŽE KAKO SE HRVATSKE ZABRANE NE MOGU BEZ DOGOVORA ODNOSITI I NA TERITORIJ BIH

Iako se u Rješenju Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske od 30. kolovoza 2022. navodi kako je „izvor Omble jedan od najvažnijih izvora za ljudsku upotrebu u Hrvatskoj, posebno u Dubrovačko – neretvanskoj županiji” te da bi „u slučaju zagađenja izvorišta došlo do potpunog prekida vodosnadbijevanja zbog nepostojanja zamjenskih izvora na tom području”, ipak se navodi i kako se „zabrane, mjere zaštite i druge odredbe za sanitarno područje koje se nalazi na teritoriju Hrvatske ne mogu primjenjivati na teritoriju BiH”.

„Zone sanitarne zaštite izvorišta Ombla mogu se usvojiti samo na osnovu zajedničke suradnje stručnjaka obje zemlje ako se prije toga usklade kriteriji važećih pravilnika o utvrđivanju granica sanitarne zaštite zone izvorišta i odgovarajuće mjere zaštite”, stoji u obrazloženju Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. Navedeno je i kako se „važeći propisi u Hrvatskoj, BiH i RS razlikuju u kriterijima za određivanje granica pojedinih zona, posebno u mjerama zaštite za pojedinačne zone pa je potrebno definirati odgovarajuće kriterije”.

No, zanimljivo je kako se i u navedenom obrazloženju iz RS, a na osnovu rezultata Elaborata Instituta građevinarstva iz Banje Luke navodi i kako su „tijekom pripremnih i radova na izgradnji aerodroma mogući negativni utjecaji na podzemne vode”.

POVEZANOST JE POKAZALA I STUDIJA BEOGRADSKOG ENERGOPROJEKTA IZ 1991.

Ugroza od izgradnje aerodroma Trebinje mogla bi se odnositi i na šire područje jer se u obrazloženju Ministarstva prostornog uređenja RS navodi kako se „pored izvora Ombla, stanovništvo dubrovačkog područja vodom ospkrbljuje i s izvora koji se nalaze u krškom području, za koje je nesumnjivo uspostavljena veza s površinskim i podzemnim vodama Popova i Trebinjskog polja”.

„To se prvenstveno odnosi na Šumet i Palatu, koji se nalaze u neposrednoj blizini izvora Ombla, ali i na vodozahvat Nereza u Dubrovačkom primorju te izvorišta Zavrelje i Duboka ljuta u Župi dubrovačkoj. Navedena izvorišta pokrivaju skoro cijeli vodovodni sustav kojim upravlja Vodovod Dubrovnik.” – navedeno je.

Koliko je izbor Omble povezan sa zaleđem Dubrovnika u BiH pokazuju i i rezultati hidrogeleoških istraživanja objedinjenih u studiju „Zone sanitarne zaštite izvorišta dubrovačkog vodovoda” koju je 1991. izradio Energoprojekt iz Beograda. Koliko bi određene radnje na području gdje je danas planirana izgradnja zračne luke mogle imati neželjene posljedice kazuju tako utvrđeni rezultati podzemnog trasiranja u blizini istočne i zapadne granice podzemnog sliva Omble. Naveden je primjer iz 1960. kada se boja, koja je 28. ožujka u 12 sati puštena u vodu na lokaciji Pridvorci, pojavila na Ombli 31. ožujka u 13 sati.

BANJALUČKI INSTITUT: VEĆ I SERVISIRANJE MEHANIZACIJE MOŽE UGROZITI PODZEMNE VODE

Što se tiče elaborata IG iz Banja Luke u njemu se navodi kako su tijekom pripremnih radova i radova na izgradnji aerodroma mogući negativni utjecaji na podzemne vode te se skreće pozornost na „nagla zagađenja i negativne utjecaje iz BiH na podzemne vode, odnosno na izvorište Omble”.

„Tijekom posljednjih 10 godina u više navrata, najznačajnije 29. i 30. kolovoza 2018. izmjerene su povećane vrijednosti amonijaka i MOK na izvorištu Ombla”, nakon čega je zaključeno kako je „vjerojatno riječ o fekalnom zagađenju nepoznatog podrijetla iz BiH”, govori se u elaboratu IG-a.

trebinje zracna luka05 201021Do budućeg gradilišta već je probijen put. Foto: Tonći Plazibat / CROPIX

U elaboratu Instituta građevinarstva iz Banja Luke nedvosmisleno stoji kako su „prilikom pripremnih radova te radova na izgradnji planiranog zahvata mogući negativni utjecaji na podzemne vode”, ali nije zanemarivo niti još jedno upozorenje, a koje pokazuje koliko je ovo krško područje osjetljivo. Naime, zagađanje izbora Omble moguće je i u slučaju curenja raznih supstanci na gradilištu kao što su goriva i maziva iz radnih strojeva i vozila na njgeovu području.

„Do ispuštanja ovih onečišćujućih tvari u podzemlje može doći uslijed korištenja neispravne mehanizacije ili nepravilnog korištenja iste. Ovisno o tipu podloge, ovi onečišćivači mogu daljnjim procjeđivanjem kroz zemljište dospjeti u podzemne vode te negativno utjecati na njihovo kemijsko stanje. Pojava ovakvog izvora onečišćenja predstavlja kratkoročan uticaj. Međutim, budući da se radi o krškom području te da je tijelo podzemnih voda okarakterizirano pukotinsko-kavernoznom poroznošću, brzina širenja onečišćujućih supstanci, kao i opseg područja unutar kojeg se onečišćujuće supstance mogu proširiti, potencijalno mogu biti izraženi. Ipak, budući da se pravilnim korištenjem i održavanjem mehanizacije, adekvatnim uređenjem gradilišta, te primjenom dobre građevinske prakse, ovi utjecaji mogu spriječiti, smanjiti ili ublažiti, procjenjuje se da će ovaj utjecaj biti umjereno negativnog karaktera.” - navodi se u Elaboratu i napominje kako je potrebno posebnu pozornost posvetiti i samom smještaju mehanizacije i to na „uređenom vodonepropusnom platou uz strogu kontrolu eventualnog zagađenja, odnosno curenja”.

Da to može biti također problem pokazuje i zaključak kako je potrebno zabraniti i samo servisiranje mehanizacije na lokaciji gradilišta.

U Elaboratu je navedeno i mišljenje o otpadnim vodama jer područje na kojem je planirana izgradnja zračne luke nema razvedenu i izgrađenu kanalizacijsku mrežu. Tako se navodi kako je „u tijeku korištenja aerodroma planirana izgradnja separacijskog sustava kanalizacije, s odvojenim prikupljanjem svih otpadnih voda te njihovim pročišćavanjem na odgovarajućim uređajima prije konačnog ispuštanja”.

Inače je zanimljivo istaknuti i kako banjalučki elaborat nije uzeo u obzir moguće kumulativne utjecaje zahvata na podzemne vode sliva izvorišta Omble na planirani regionalni centar za upravljanje otpadom Trebinje na lokaciji Obodina te planiranu željezničku i trasu autoceste, izgradnju stambeno – turističkog naselja na Ivanici iako su svi navedeni obuhvati u neposrednoj blizini granice s Republikom Hrvatskom.

U nastavku teme: Mišljenje karstologa dr.sc. Iva Lučića

Sadržaj je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.

*Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora

 

Objavljeno u Aktualno

U listopadu 2020. godine predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prigodom posjeta srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika objavio je kako Republika Srbija kani financirati izgradnju zračne luke pokraj Trebinja. Ta vijest glasno je odjeknula na jugu Hrvatske u kontekstu političkih odnosa i geostrateškog značaja jednog takvog objekta, za koji se, uz blizinu međunarodne Zračne luke Dubrovnik, povezane s brojnim destinacijama u svijetu, kao i zračnih luka u Tivtu i Mostaru, teško može naći ekonomska računica. Politička i geostrateška računica, gledano iz perspektive Republike Srpske i patrona Republike Srbije puno je jasnija.

No, ono što je za sami jug Hrvatske, točnije za sami grad Dubrovnik i njegove stanovnike puno važnije jest kakav bi utjecaj izgradnja takvog objekata imala na njihovo osnovno životno pravo – pravo na vodu.

ombla taleza 231222 4Foto: screenshot Google Earth

Prostor grada Dubrovnika stisnut je između mora i granice s Bosnom i Hercegovinom, a najuži dio nalazi se u dnu zaljeva Rijeke dubrovačke, zaljeva u koji se ulijeva rijeka Ombla, ponornica koja tu izvire, na svega dva i pol metra nadmorske visine, te svojim, na površini tek tridesetak metara dugim vodotokom, stvara spektakularni prizor zaštićenog krajobraza čiji je značaj prepoznat još u vrijeme Dubrovačke Republike. Ipak, uzalud Dubrovčanima takva zaštita ako se ne budu mogli zaštiti utjecaja na tu rijeku iz druge države, a čija se granica prostire tik iznad mjesta na kojem ponornica Ombla izbacuje u nedugo korito dragocjenu vodu, u prosjeku danas 23,77 kubičnih metara u sekundi, i tako opskrbljuje dubrovački Vodovod.

ombla 231222Foto: Davor Mladošić

Nekada je Ombla na površinu u godišnjem prosjeku donosila više od 28 kubika vode u sekundi i baš to smanjenje prosječnog protoka uzrokovanog betonizacijom korita, uz Omblu povezane, rijeke Trebišnjice u dubrovačkom zaleđu na prostoru Bosne i Hercegovine, koje se provodilo od 1981. do 2012. godine može biti primjer kako neki budući građevinski zahvati na tom području mogu devastirajuće djelovati na sam izvor Omble.

Iako Ombla kao ponornica nije dovoljno istražena te različiti stručnjaci navode kako se njen sliv procjenjuje na prostor od 600 pa čak do tisuću kvadratnih kilometara, ipak je poznato da izvor Omble sa svojim vodonosnicima iznad njega utječe prelijevanjem u vrijeme povećanih i čestih oborina i na druge izvore poput Zavrelja te samim tim kvaliteta vode s izvora Omble nema samo utjecaj na vodoopskrbu užeg dijela Dubrovnika već i njegova šireg administrativnog područja.

Područje sliva od 600 ili tisuću kilometara četvornih, u slučaju izgradnje zračne luke na području Taleža, sela pokraj Trebinja uz koje bi trebala prolaziti neka buduća pista, zapravo je sasvim svejedno, jer ono se nalazi svega – osam i pol kilometara od izvora Omble.

ombla taleza 231222 3Foto: screenshot Google Earth

Nije potrebna imati suviše bujnu maštu za zaključiti kako radovi na jednom takvom objektu kao što je izgradnja aerodroma mogu itekako utjecati na izvor do kojeg voda dolazi i iz sliva koji se proteže ispod tog budućeg mega gradilišta.

Različiti su aspekti na koje bi se u slučaju početka radova na izgradnji trebinjske zračne luke trebalo obratiti pozornost. Osim samog protoka, koji mora ostati u količinama dostatnim za opskrbu vodom 43 tisuće stanovnika i još barem dvadesetak tisuća gostiju svakog dana u jeku turističke sezone, a koje je i sušeno razdoblje te on može pasti i na svega 4,3 kubična metra u sekundi, tu je i aspekt njene kakvoće, ali i nezanemarivo očuvanje bioraznolikosti na samom izvoru i vodonosnicima, odnosno „bazenima”. Izvor pripada području ekološke mreže Natura 2000 Paleoombla – Ombla, a nakon što je DNA analizom vode tijekom speleoloških i biospeleoloških ukazano da se u tim vodama nalaze i primjerci čovječje ribice (Proteus anguinus), njene jedinke u nastavku ovogodišnjih istraživanja su i pronađene (video u prilogu).

Naravno, nije samo čovječja ribica značajna, područje izvora, a do danas je glavni kanal izvorišta istražen do dubine od oko 40 metara, ali se proteže na najmanje stotinu metara, plus bočni kanali, jedno je od najbogatijih na svijetu špiljskom faunom. Dosad je zabilježeno oko 200 vrsta, mnogih endemskih.

Cijelo područje rijeke Omble pripada kršu Paleoomble koje je svojim značajkama jedinstveno u sklopu Dinarida, a kroz taj krš oborinska voda šireg područja Popova polja u Bosni i Hercegovini, u koje ponire i Trebišnjica, drenira se podzemnim tokovima prema nizu izvora od kojih je izvorište Omble najznačajnije. Također cjelokupno područje Paleoomble karakterizira iznimno velik broj špilja. Krš je to u svojoj punoj ljepoti i osjetljivosti i nepredvidljivosti i ta nepredvidljivost općenito nedovoljno istraženog područja u ovom trenutku čini se kao prva prepreka kod izgradnje aerodroma uz selo Taleža, devet kilometara zapadno od Trebinja, osam i pol kilometara sjeverno od izvora Omble.

U nastavku teme: Što je pokazalo istraživanje banjalučkog Instituta za građevinarstvo „IG” u Elaboratu za prethodnu procjenu o utjecaju na životnu sredinu izgradnje i rada aerodroma Trebinje.

Sadržaj je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.

*Dozvoljeno prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora

Objavljeno u Aktualno
Srijeda, 14 Prosinac 2022 15:03

Dobroslavić: Nijedna cesta ne ide preko Omble

Nitko nikome ne podvaljuje brzu cestu, tako je župan Nikola Dobroslavić na sjednici Županijske skupštine odgovorio na opasku vijećnika Marka Mujana (Mosta), koji je županu rekao kako građanima podvaljuje brzu cestu preko izvorišta rijeke Omble.

- Nitko nikome ne podvaljuje. Brza cesta do Zračne luke, autocesta do čvora Metković i brza cesta preko Pelješca su nam nužno potrebni. Nijedna cesta ne ide preko Omble. To je projekt Hrvatskih cesta i imali smo puno rasprava. - kazao je Dobroslavić.

- Imamo prostorno - planske studije izvodljivosti, izrađuje se Studija utjecaja na okoliš koje će sve razjasniti. Nema nikakvih podvala, ni ceste preko izvorišta. Brza cesta nam treba i moramo je realizirati da nam u nekom trenutku ne bi nedostajala, a znamo koliko nam je trebala '91. - rekao je župan Dobroslavić.

nm

Objavljeno u Aktualno
Utorak, 13 Prosinac 2022 15:10

Utvrđuje se stanje mosta u Komolcu

Započeli su radovi na utvrđivanju postojećeg stanja mosta Ombla, što uključuje geodetske radove i radove na ispitivanju kolničke konstrukcije. Riječ je o prethodnim istraživačkim radovima za potrebe izrade projektne dokumentacije za sanaciju mosta. Naime, Grad Dubrovnik potpisao je ugovor s Građevinskim fakultetom u Splitu za izradu glavnog i izvedbenog projekta što će, prema ugovoru, trajati 90 dana. - navode danas iz Grada Dubrovnika
 
Kako smo već pisali, sama sanacija mosta planirana je u idućoj godini. Nakon izrade dokumentacije slijedi raspisivanje natječaja za izvođača radova, a potom naravno i radovi.
 
„Ranije provedena ispitivanja pokazala su kako je konstrukcija mosta Ombla u dobrom stanju, no da je površinski sloj u prilično lošem stanju, stoga je angažiran Građevinski fakultet iz Splita za izradu rješenja sanacije. Ugovor je vrijedan 186.250 kuna s PDV-om.” - piše danas u priopćenju dubrovačke gradske uprave.

dpp

Objavljeno u Aktualno

„Zapušteno i zapostavljeno područje Rijeke dubrovačke potaknulo nas je za aktivnim sudjelovanjem u zaustavljanju devastacije nekada najljepšeg ladanjskog dijela cijelog dubrovačkog primorja. Naša Kandidacijska lista grupe birača Tomo Kristović za GK Komolac u svom je programskom dijelu upravo stavila naglasak na brojne komunalne manjkavosti i nepravilnosti, očuvanje okoliša i cijelog pojasa Rijeke.” - navodi danas u priopćenju KLGB Toma Kristovića ususret izborima za Vijeća gradskih koatra koji će se održati 6. studenoga.

Oni ističu kao posebnu prirodnu vrijednost izvor Omble te da je cijeli zaljev Rijeke dubrovačke ujedno i zaštićeno područje kao značajni krajobraz te ističu da je stanje zabrinjavajuće.

„Volonteri speleološke inicijative koja se bori protiv bacanja otpada u krško podzemlje nedavno su ustanovili da je upravo najgora situacija na našem dubrovačkom izvoru rijeke Omble – vodocrpilištu koje opskrbljuje šire područje Grada Dubrovnika. Izvorište je zatrpano građevinskim otpadom – štoviše na desetke kilometara (!) razbacanih plastičnih cijevi koje se raspadaju pod mehaničkim djelovanjem vode. Mi - građani Dubrovnika koji pijemo vodu s tog izvorišta nismo zapravo niti svjesni zagađenja vode s česticama mikroplastike, što je, navedeno je na stranicama aktivista, u uzorcima vode već pronađeno. Kako na svojim stranicama tvrde aktivisti inicijative „Čisto podzemlje“ koji se bave očuvanjem izvorišta vode, analize nadležnih institucija ne testiraju vodu na mikročestice plastike!” - piše u priopćenju.

„Kao građani i stanovnici kotara u kojem je izvorište Rijeke Omble s pravom se pitamo: kakvu vodu pijemo? Tražimo od institucija u čijoj je nadležnosti izvorište da hitno provedu nužne mjere u čišćenju opasnog otpada. Kao građani koji su voljni svoje snage usmjeriti u dobrobit svoga kraja izbornim programom se obvezujemo da ćemo itekako povesti računa o ovom alarmantnom problemu koji se ne tiče samo stanovnika Komolca, nego cijeloga dubrovačkog područja koje se opskrbljuje vodom s izvorišta rijeke Omble. Za to nam je potrebna potpora glasača i naših sumještana Čajkovića, Komolca, Rožata i Prijevora, Knežice i Šumeta.” - piše u priopćenju KLGB Toma Kristovića.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Tijekom speleološkog i biospeleološkog istraživanja izvorišta rijeke Omble koje se provodi do 14. kolovoza međunarodni tim istraživača speleoronilaca pronašo je tri juvenilne jedinke čovječje ribice, za koju se od ranije, temeljem DNA analize vode, ustanovilo da obitava u ovom sustavu. Ovo je izuzetno važna vijest zbog činjenice da je riječ o iznimno rijetkoj, endemskoj vrsti vodozemca te je ovaj pronalazak sada potvrdio najjužniju točku Natura područja u Europi na kojem je pronađena čovječja ribica.
 
Također je ustanovljena značajna populacija ribe popovske gaovice čime je ova populacija postala najbrojnija poznata unutar areala Republike Hrvatske i BIH.
 
Ovaj istraživački projekt provodi Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije, a sufinanciran je sredstvima Županije i Grada Dubrovnika uz tehničko terensku podršku Vodovoda Dubrovnik d.o.o. S obzirom da podzemni sustav Omble osigurava pitku vodu za stanovnike šireg područja Dubrovnika bilo je ključno započeti istraživanja koja će rezultirati ciljanim i aktualnim podacima kako bi se adekvatno i pravovremeno mogla planirati zaštita i očuvanje bioraznolikosti, ali i najvrjednijeg resursa, izvora pitke vode.
 
U okviru projekta detaljno će se istražiti podzemni špiljski sustav izvorišta Omble, izraditi nacrt cjelokupnog sustava, izračunati zapremnina vode te kartirati vodena bioraznolikost. Zbog kompleksnosti i obilježja područja do danas je istraženo svega 40 metara dubine glavnog kanala izvorišta, no ovim istraživanjem speleoronioci su došli do čak 100 metara dubine.

Dosadašnji tijek istraživanja županu dubrovačko - neretvanskom Nikoli Dobroslaviću i zamjenici gradonačelnika Dubrovnika Jelki Tepšić, sa suradnicima, prezentirao je voditelj istraživačkog tima dr. sc. Dušan Jelić.
 
Područje Rijeke Dubrovačke zaštićeno je 1964. godine u kategoriji značajnog krajobraza, a ujedno je i dio europske ekološke mreže Natura 2000 te je zaštićeno kao područje očuvanja značajno za vrste i staništa Paleoombla-Ombla. Od iznimne je važnosti za očuvanje bioraznolikosti jer predstavlja jedno od najbogatijih regija špiljske faune na svijetu.
 
Ujedno je prostor oko izvora, sukladno Odluci o zaštiti izvorišta Ombla, u zoni strogog režima zaštite i nadzora – I. zoni u kojoj su zabranjene sve aktivnosti osim onih koje su vezane za zahvaćanje, kondicioniranje i transport vode. Stoga nije dozvoljeno plivanje na tom dijelu, na što se također skreće pažnja jer je, osim sanitarne zaštite izvorišta, zbog brojnih podvodnih tunela i jako hladne vode kupanje na ovom dijelu i izrazito opasno.

U video prilogu možete vidjeti video snimku čovječje ribice nastala prilikom ovog istraživanja.

dpp

Objavljeno u esPRESSo
Stranica 2 od 3