Prikazujem sadržaj po oznakama: potres

Srijeda, 30 Prosinac 2020 10:34

CZ: Ne idite samoinicijativno u Sisak i Petrinju

Stožer Civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije prenosi apel Ravnateljstva civilne zaštite u kojem se mole svi da ne idu u Sisak i Petrinju samoinicijativno.

Apel u nastavku prenosimo u cijelosti:

”Bez obzira na Vaše najbolje namjere, apeliramo da ne idete na područja pogođena potresom.

Petrinja i Sisak su mali gradovi, gužve koje nastaju nekontroliranim i nekoordiniranim volonterstvom otežavaju i usporavaju rad žurnih službi.

Na područje Sisačko-moslavačke županije upućene su, sve raspoložive operativne snage sustava civilne zaštite, žurne službe iz svih područja Republike Hrvatske i pripadnici Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite sa potrebitom opremom.

Želite li pomoći, umjesto odlaska na potresom pogođena područja, možete to učiniti na drugi način, doniranjem financijskih sredstva ili humanitarnom pomoći u obliku prehrambenih proizvoda, higijenskih potrepština, odjeće i slično u koordinaciji sa Hrvatskim Crvenim križem.

Detaljne upute o načinu doniranja novčanih sredstava i potrepština nalaze se na web stranici Hrvatskog Crvenog križa, na poveznici u nastavku:

https://www.hck.hr/novosti/upute-za-donacije-i-pomoc-pogodjenima-potresom/10649

Također, ponude za donacijama opreme, mehanizacije, građevinskog materijala ili pružanje nužnih usluga, mogu se uputiti na mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.”, navodi se u apelu.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Gradsko društvo Crvenog križa Dubrovnik pridužuje se apelu Hrvatskog Crvenog križa te obavještava sugrađane da prikuplja donacije materijalne humanitarne pomoći prema listi HCK.
Pomoć će se prikupljati u Sportskoj dvorani u Gospinom polju od 30. prosinca od 10 do 18 sati.

Volonteri Dubrovačkog Crvenog križa primat će donacije i to:

lista potres 291220 1

 

lista potres 291220 2

Pravne osobe se mogu javiti Hrvatskom Crvenom križu na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Možete donirati i novčana sredstva na sljedeći račun:
Banka: Privredna banka Zagreb d.d.
IBAN: HR6923400091511555516
Poziv na broj: 770
Za uplate iz inozemstva - SWIFT CODE: PBZGHR2X

Možete uplatiti i mobilnim bankarstvom putem barkoda koji se nalazi na web stranici Hrvatskog Crvenog križa www.hck.hr

Objavljeno u Aktualno

Gradonačelnici Dubrovnika, Splita, Šibenika i Zadra, u utorak nakon novog razornog potresa koji je pogodio Petrinju, na video sastanku dogovorili su otkazivanje planiranih novogodišnjih programa te su donijeli odluku da svaki od gradova odmah uplati po 150.000 kuna za pomoć gradu Petrinji. 
 
Istovremeno su krenuli s koordinacijom svih hitnih službi i stavili na raspolaganje sve potrebne resurse od mehanizacije, smještajnih kapaciteta do daljnje financijske pomoći. 
 
„Izražavamo sućut i solidarnost zbog posljedica snažnog potresa koji je pogodio Petrinju i petrinjski kraj. Duboko žalimo za tragičnim gubicima života i nastaloj šteti te želimo brzi oporavak ozlijeđenima. Naši gradovi stoje vam na raspolaganju i spremni smo pružiti pomoć.“ - poručili su gradonačelnici u zajedničkoj izjavi.“

dpp

Objavljeno u Aktualno
Označeno u
Utorak, 29 Prosinac 2020 16:44

Grad Dubrovnik pružit će pomoć Petrinji

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je službenim putem poruku podrške gradonačelniku Petrinje Darinku Dumboviću, a istim putem ponudio je i pomoć Grada Dubrovnika u resursima kao i financijsku pomoć u obnovi razorenog grada. Poruku gradonačelnika prenosimo u cijelosti:
 
Poštovani gradonačelniče, prije svega dozvolite mi da izrazim iskreno žaljenje zbog ovog nesretnog događaja koji je zadesio Petrinju.

Kao čelnik grada koji je kroz svoju povijest prolazio slična stradanja želim istaknuti kako Vam Dubrovnik u potpunosti stoji na raspolaganju. Unatoč činjenici da nas je korona kriza financijski značajno pogodila spremni smo Vam pomoći i na taj način. Kako bismo Vam pomogli u nošenju s posljedicama ovog strašnog potresa, stavljamo Vam na raspolaganje i sve naše resurse - od pomoći u ljudstvu do pomoći u opremi. Vatrogasna postrojba grada Dubrovnika sukladno prethodnom dogovoru sa Županijskom vatrogasnom zajednicom danas upućuje svoje djelatnike prema Vašem gradu, a pridružuju im se i pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja - Stanice Dubrovnik.
 
Primite iskreni znak podrške iz Dubrovnika koji je uz Vas.
 
gradonačelnik Dubrovnika
Mato Franković

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Grad Dubrovnik je osigurao nabavku vrijedne opreme za postrojbe civilne zaštite, a u svrhu povećanja spremnosti i djelovanja u slučajevima prirodnih katastrofa, točnije u slučaju potresa. Vibrafon i kameru za pretraživanje ruševina te šatore na napuhavanje za potrebe civilne zaštite Grad Dubrovnik će kroz projekt E-CITIJENS.

Projekt je financiran u sklopu prioritetne osi 2: Sigurnost i otpornost, programa INTERREG Italija-Hrvatska, trajat će do lipnja 2022. godine. Glavni cilj projekta je poboljšanje mjera sigurnosti hrvatskog i talijanskog dijela Jadranskog bazena koje se odnose na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.

Ukupan proračun projekta iznosi 2.846.100 eura, dok proračun Grada Dubrovnika iznosi ukupno 133.150 eura te je u 85-postotnom iznosu sufinanciran sredstvima Europske Unije.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Temeljem izdane zapovijedi glavnog vatrogasnog zapovjednika Republike Hrvatske, određenim vatrogasnim postrojbama s područja Republike Hrvatske, da se odmah uključe u davanje tehničke pomoći i uklanjanje posljedica potresa u gradu Zagrebu, na način da osiguraju vatrogasce - vozače i vatrogasna vozila za spašavanje i rad na visinama, zapovijedi su se odmah odazvali vatrogasci iz Dubrovačko - neretvanske županije i to pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci, a kako je i određeno u zapovijedi glavnog vatrogasnog zapovjednika Republike Hrvatske. - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.

„Iz Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci odmah su za Zagreb upućena dva vozača - vatrogasca i jedno vatrogasno vozilo za spašavanje i rad na visinama. Vatrogasci iz naše Županije, u ovom konkretnom slučaju iz Grada Dubrovnika, pokazali su, kao i do sada nebrojeno puta, da su pored gašenja požara, uvijek spremni pružiti i svaku drugu pomoć, na bilo kojem području Republike Hrvatske, gdje god to bude potrebito.” - navodi se u priopćenju.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Nedjelja, 09 Veljača 2020 00:33

Potres s epicentrom 42 km od Dubrovnika

U ponoć i deset minuta na dubrovačkom području osjetio se potres čiji je epicentar bio 42 kilometra sjeverno od Dubrovnika, na području Bosne i Hercegovine.

Potres je bio jačine 3.7 stupnjeva po Richteru. Epicentar potresa bio je 16 kilometara od Ljubinja.

dm

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Potres magnitude 3.8 stupnjeva po Richteru osjetio se na novogodišnje jutro u 11:07 sati na dubrovačkom području, epicentar potresa bio je 60 kilometara sjeverno od Dubrovnika, u Bosni i Hercegovini, šest kilometara od Nevesinja. Potres se dogodio na dubini od 8 kilometara.

Lokacija epicentra gotovo je istovjetna onoj od 26. studenoga kada se Dubrovnik snaženo zatresao nešto iza deset sati od potresa magnitude 5.4 stupnjeva po Richteru, na isti dan kada se dogodio i razoran potres u Albaniji.

dm

Objavljeno u Aktualno
Petak, 29 Studeni 2019 13:52

Stručnjaci fetalnog položaja

Štokovi više nisu „in”, ako zatrese, zaštitite glave i lezite u položaj fetusa, savjetuju Dubrovčanima iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje. No, kad potres zatrese u gluho doba noći, kao što je zatresao neku večer, ako ste u dubokom snu možete se samo profundati zajedno s posteljom ili ako ste budni ostati u mjestu k'o ukopani. Rijetko se k'o bacio u položaj fetusa.

Dok se albansko tlo danima trese pa se povremeno zatrese tlo i u Dubrovniku, malo je kome svejedno. Naime, u takvim trenucima svi se pitamo jesmo li sigurni, tko bi preživio i kako bi izgledao Dubrovnik da nas kojim slučajem zatrese 6,4 po Richteru. Ironično rečeno, da zatrese, najbolje bi bilo baš da tresne u gluho doba noći pa da nas zemlja proguta zajedno s posteljama da ne moramo gledati sav taj jad oko nas kao jučerašnju „vježbu” stožera Civilne zaštite.

Većina nas sjeća se potresa u Crnoj Gori 1979. godine. Malo tko tog ranog jutra 15. travnja nije skakao iz kreveta i bježao na otvoreno. Taj potres od skoro 7 stupnjeva po Richteru s epicentrom 15 kilometara od crnogorske obale između Bara i Ulcinja u 10 je sekundi gotovo potpuno stresao budvanski Stari Grad u kojem je od 400 građevina samo njih 8 ostalo netaknuto, a slike razorenog Kotora i 30 godina nakon potresa izazivaju strah i jezu, ali i upozoravaju, posebno nas u Dubrovniku.

Preko 450 sela u tom je potresu u Crnoj Gori sravnjeno sa zemljom, a prema izvješću UNESCO-a iz 1984. oštećeno je 1.487 objekata od kojih su skoro polovina bila domaćinstva. Poginula je 101 osoba u Crnoj Gori i 35 u Albaniji dok je više od 100 000 ljudi ostalo bez svojih domova.

Nije taj potres zaobišao ni Dubrovnik i nismo se, dok je trajao, samo ljuljali. Na prostoru od Dubrovnika do Metkovića teško ili lakše oštećena je 1071 građevina, od čega 885 stambenih objekata. Najviše je stradala povijesna jezgra u kojoj se blokovi još uvijek obnavljaju, iako je od potresa prošlo 30 godina. U novcima, šteta od tog potresa na Hrvatskoj strani iznosila 436,43 milijuna američkih dolara.

Jesmo li nešto naučili? Jesmo li spremni za potres koji se može dogoditi sad, a ne može se predvidjeti?

Da Dubrovnik strese potres od 6,4 po Richteru, ne daj Bože u srcu sezone, posljedice bi bile nesagledive. Ljudske žrtve? Vjerojatno bi ih bilo. Zamislite paniku koja bi nastala u stolovima prekrcanoj povijesnoj jezgri. Zamislite ljude koji gaze jedni preko drugih, tražeći izlaz iz Grada dok se sve oko njih ruši.

Zamislite kako se profundava garaža na Ilijinoj glavici jer je, iako prema pravilima struke nije smjela, ipak izgrađena na rasjedu. Zamislite u toj garaži ljude u panici.

Kaže jedan lokalni licencirani statičar za jedan medij kako novogradnje mogu izdržati potres jačine od 9 stupnjeva po Richteru. Navodi on kako su propisi u Hrvatskoj najstroži po pitanju potresa na području EU i još kaže kako sve građevine koje su se gradile u posljednjih 15, 20 godina mogu izdržati najjaču jačinu potresa baš zato što su propisi toliko strogi pa se svugdje rade armirane betonske konstrukcije.

S druge strane jedan profesor s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, kaže jučer u dnevniku jedne TV kuće kako je kod procjene sigurnosti neke građevine najvažnija njezina nosiva konstrukcija i navodi kako se izdrživost izračunava prema količini materijala utrošenog u konstrukcije, visini objekata, sastavu tla i položaju građevine. Navodi taj mlađi profesor kako u Hrvatskoj ne postoji nacionalna procjena rizika od potresa jer ne postoje nacionalne baze podataka o građevinama, niti postoji centar u kojemu bi se ti podaci prikupljali i analizirali, a što postoji u nekim zemljama.

Tko vam zvuči uvjerljivije, ovaj mlađi profesor s Građevinskog fakulteta u Zagrebu ili ovaj lokalni licencirani statičar, inače poduzetnik građevinar?

Japan i Čile su primjerice zemlje na najtrusniijim područjima i tamo su potresi od 8 stupnjeva normalni. Tlo se trese, ali se ništa ne ruši jer se u planiranju gradnje ništa ne prepušta slučaju, nema makinacija, nadzornih inženjera koji su ispod stola dobiti kuvertu da malo zatvore oči na nepravilnosti.

Ako dubrovačke novogradnje prokišnjavaju pri svakoj jačoj kiši, treba li uopće razglabati o tome kako su te ploče salivene, ako nam građevinari skoro pa profundavaju ceste, zar nam svima nije jasno kako se u Dubrovniku gradi.

Nije li poražavajuće da Grad s gotovo 700 milijuna kuna teškim proračunom, ima sve i svašta, ali u svom vlasništvu nema niti jedan stroj kojim bi se u slučaju potresa otkopavale ruševine.

I dok nekakvi članovi civilne zaštite dok se Albanija trese, čine performance slikavajući se na sastancima koje zovu vježbama, vjerojatno ne znaju ni na koju bi ledinu smjestili stradale da nas pogodi potres.

Konzerve bi vjerojatno uzeli u Pema jer zaliha nemaju. Šatore nemaju, deke kojima bi se ljudi ogrnuli za njih su znanstvena fantastika. Naša skloništa nisu u funkciji već su iznajmljeni kojekakvim šarlatanima i niti jedno od njih nije pretvoreno u skladište za krizne materijale u koje bi se nalazili svi ti šatori, nosila, deke, hrana, sanitetski materijal...

Ovima koji posljednjih dana glume stručnjake za sigurnost, zaista i ne preostaje ništa drugo nego da se u slučaju potresa, ukoliko ih ne obuzme panika, bace u fetalni položaj, a nama ostaje uzdati se u se i stati valjda u neki štok od vrata, ako nemamo dobar volat jer on podnosi najveće opterećenje. No, najvažnije od svega jest ostati priseban i nadati se da nam nakon što trešnja stane neće trebati njihova deka i mesni doručak iz Pema.

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Koga većina ljudi s ove fotografije prave budalom, sami sebe ili svih nas?! Ma i jedno i drugo, izuzevši pojedince, npr. dole na dnu fotografije pripadnike Hrvatske gorske službe spašavanja, jedine koja uistinu profesionalno djeluje u Hrvatskoj kada je u pitanju traganje i spašavanje unesrećenih. Mnogi od ljudi s ove fotografije ne znaju valjda ni zašto su tu, a kamoli da se danas sutra, u slučaju ne daj Bože potrebe, netko može osloniti na njih.

No, koja je ovo fotografija, tko su ovi ljudi? To je nekakav Stožer nekakve Civilne zaštite Dubrovačko - neretvanske županije, pišemo „nekakav” jer to niti je stožer kakav treba biti, niti je Civilna zaštita organizacijski i tehnički na razini da u bilo kojem trenutku može bilo gdje promptno djelovati i spasiti i zaštiti ljudske živote.

Uglavnom, taj stožer, kako piše u današnjem priopćenju iz Županije dubrovačko – neretvanske sastao se danas kako bi, pazite ovo, održao „stožerno – zapovjednu vježbu Pripravnost 2019.”

Drugim riječima oni su održali vježbu za stolom, zapovjednu.

„U vježbi su sudjelovali načelnici stožera civilne zaštite Grada Dubrovnika te općina Župa dubrovačka i Konavle. Tema vježbe bila je angažiranje i koordinacija operativnih snaga civilne zaštite u slučaju potresa na području Dubrovačko - neretvanske županije, a prema scenariju vježbe šire dubrovačko područje s epicentrom u Konavlima pogodio je jaki potres. Cilj vježbe bila je provjera sposobnosti operativnih snaga civilne zaštite tijekom pozivanja, aktiviranja, početka rada Stožera civilne zaštite te upoznavanje s planskim dokumentima iz područja civilne zaštite.” - tako piše u priopćenju.

A u stvarnosti... Pa u stvarnosti ne tako davno, u svibnju 2015. godine, dogodilo se da policija, vatrogasci, hitna pomoć, Centar 112, Civilna zaštita i ini nisu mogli komunicirati međusobno jer je – presječen optički kabel. Kasnije su valjda uspjeli radio stanicama, ali zamislimo što je s građanima, kako bi oni komunicirali s hitnim službama da se takav slučaj ponovo dogodi, a u slučaju potresa ne da je vrlo vjerojatan nego sasvim izvjestan. 2015. nisu mogli nikako, ne bi ni sada.

U stvarnosti na području Dubrovnika ne postoji apsolutno nikakva teška mehanizacija Civilne zaštite ili nekog od tih silnih stožera koja bi se odmah angažirala u slučaju potrebe. Bagere bi primjerice valjalo posuđivati od građevinara, samo je pitanje kojih, jer je dubrovačkih sve manje.

U stvarnosti, svi ti stožeri i razne službe nemaju u pripremi ni dovoljan broj jebenih šatorskih krila, a kamoli dovoljan broj velikih šatora, zaliha vode, konzervi, poljskih kreveta, deka, prekrivača, ma čega god da vam padne na pamet, a nužno je za preživljavanje u katastrofama, jer kada u Centru 112 pitate koliko imaju svega toga, odgovorit će vam kako bi pomoć stigla iz Zagreba, kao što su prije par godina odgovorili i novinarima Dubrovnikpress.hr portala. Samo nisu rekli kojim putem (sjetite se samo neprohodne magistrale nakon potresa 1996. godine) i kada bi ta pomoć došla i koliko bi ljudskih života dotad bilo i dalje ugroženo.

U stvarnosti, umjesto spremnih, opremljenih skloništa, kojih ionako nije ni izbliza dovoljno, u dubrovačkim skloništima nalaze se raznorazne udruge „ljubitelja tica prepelica” i „zaštitnika alepskog bora”. I pokoja lopata. Spasit će nas eto ta lopata.

U stvarnosti dugo, dugo, predugo godina Dubrovnik nije imaju ni sirenu za uzbunu, u biti nema je još uvijek, jer ono smeće što su postavili čuje se u krugu od valjda kojih stotinjak metara, odnosno u par ulica.

Dakle, u slučaju kakve prirodne katastrofe većina od ovih ljudi na fotografiji zadnji su na koje se možete osloniti, a zapravo se možete osloniti isključivo sami na sebe, jer i oni koji bi bili sposobni pomoći vam, npr. policija ili vatrogasci - jednostavno nemaju čime, dok sve što je potrebno valjda ne stigne iz - Zagreba.

Eto, to je istina o stanju sigurnosti, odnosno pripreme za zaštitu i spašavanje u Gradu Dubrovniku i ostalim općinama u cijeloj Dubrovačko – neretvanskoj županiji, stanju sigurnosti koje nikoga ne zanima dok se nešto ne dogodi, jer npr. ni dubrovački gradski vijećnici, kada su takve točke dolazile na sjednice Gradskog vijeća nisu se udostajali pošteno raspraviti o tome, dapače, još su svi digli rukice i prihvaćali ta smiješno žalosna izvješća, jednako kao što je i ova „vježba” žalosno smiješna. No, zato mogu satima raspravljati tko će u koji odbor ili upravno vijeće.

P.S.
Jednako žalosno smiješno je i pridošlo priopćenje u kojem se eto navodi kako je „cilj vježbe bila provjera sposobnosti operativnih snaga civilne zaštite tijekom pozivanja, aktiviranja, početka rada Stožera civilne zaštite”, no ne navodi se što je zaključeno, kakva je ta „sposobnost operativnih snaga civilne zaštite tijekom pozivanja, aktiviranja, početka rada Stožera civilne zaštite”, pa stoga eto zaključka u svemu ostalom što ste pročitali.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 5 od 6