Prikazujem sadržaj po oznakama: sponza

Srijeda, 13 Rujan 2023 13:41

SPONZA DOBILA GOOGLEOV „ZLATNI PIN”

Deset dvoraca i palača u Hrvatskoj postali su nositelji nagrade „Zlatni pin”, priznanja koje dodjeljuje Google na temelju ocjena i recenzija korisnika Google Mapsa, a ideja o dodjeli nagrada nastala je u Poljskoj u sklopu proslave 15 Google Mapsa.

Među nagrađenima su: dvorac Trakošćan, dvorac Eltz, Stari grad Čakovec, Trsatski kaštel, Dvorac Veliki Tabor, Stari grad Ozalj, kaštel Morosini-Grimani, Frankopanski kaštel Krk te Dioklecijanova palača i palača Sponza.

Google je po prvi puta Hrvatskoj dodijelio nagradu Zlatni pin u kategoriji „Dvorci i palače“ koji su dobili najvišu prosječnu ocjenu korisnika Google Mapsa.

Palača Sponza jedan od najreprezentativnijih objekata javnog značaja unutar spomeničkog tkiva Dubrovnika, iz vremena punog uspona i cvata Dubrovačke Republike. Trgovački dubrovački duh znao je dati sebi doličan prostor, potvrdivši svoje bogatstvo i svoju kulturu izgradnjom ove raskošne palače i njezine impresivne fasade.
 
Danas palača Sponza čuva najdragocjenije arhivsko gradivo dubrovačkog područja, Hrvatske i šire regije. Tu je smješten Državni arhiv u Dubrovniku s dokumentima iz svih proteklih stoljeća do najnovijeg vremena.

dpp

Objavljeno u esPRESSo
Označeno u

Dubrovački kantautor Buco Pende i gitarist Srđan Kadrić održali su sinoć u Sponzi koncert „Ponoćna serenada”. Većina večeri bila je posvećena autorskim djelima Buca Pende kao nostalgična glazbena šetnja kroz njegovu karijeru i duete sa Srđanom Đivojem i Franom Matušićem.

Bucu i Srđanu Kadriću u nastupu su se pridružili i Dživo Brčić i Bucov sin Josip koji su također izveli nekoliko numera.

Suradnja Buca i Srđana Kadrića traje zadnjih godinu i pol dana, a sinoćnji nastup bio je kruna rada u prethodnom razdoblju u kojem su zajedno nastupili i kao gosti na koncertu Tereze Kesovije u Kazalištu Marina Držića te na koncertu u Love Baru.

dm

Objavljeno u esPRESSo

Prva izložba na 74. Dubrovačkim ljetnim igrama, ciklus slika Fadila Vejzovića „Laka je mlados” otvorena je sinoć u atriju palače Sponza.

Intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski obraćajući se okupljenima na otvorenju izložbe istaknula je kako je počašćena na iznimnoj prilici da po prvi put prezentira, i to upravo festivalskoj i dubrovačkoj publici, ova slikareva dragocjena djela inspirirana sveprisutnim Držićem te kako je cijela priča zaokružena i isprepletena s obitelji Vejzović. Njen pomoćnik za dramski program i autor teksta kataloga izložbe Saša Božić ispričao je nešto više o samoj izložbi kazavši kako su motivi Držićeve Novele od Stanca – potreba za vječnom mladošću, seksualitet, lica – u radu gospodina Vejzovića stvarno majstorski transformirani u lice commedie del arte, u vedute grada Dubrovnika, ali i u motive iz renesansne talijanske likovne umjetnosti. „Još jednom Laka je mlados doista pokazuje snagu i potrebu ljudske želje za vječitom teatralizacijom vlastitog života i za transformacijom svoje ljudskosti.“ Na kraju je Igrama i svima prisutnima zahvalila udovica pokojnog slikara Majda Vejzović kazavši koliko joj je drago da je „Fadil opet večeras s nama ovdje“.

Kroz 12 slika izvedenih u kombiniranoj tehnici na papiru, Fadil Vejzović donosi vlastitu interpretaciju Držićeva Dubrovnika. Inspiraciju i motive, poput odnosa starosti i mladosti te potrage za vječnom mladošću, pronašao je u njegovoj Noveli od Stanca, hrvatskoj renesansnoj književnosti i talijanskoj renesansnoj umjetnosti. No Laka je mlados nije samo likovni odgovor na držićevske teme, već i dublje promišljanje ljudske seksualnosti, životnih procesa i neprestane potrebe za teatralizacijom vlastitog bivanja.

Fadil Vejzović (1943.-2022.) bio je hrvatski slikar, grafičar, dizajner i ilustrator. U Zagrebu je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti, a u Nürnbergu je završio postdiplomski studij grafike i slikarstva. Od 1969. djelovao je samostalno i kao član grupe „Brezovica“, a 1976. počinje raditi u magazinu „Start“ kao ilustrator i grafički urednik, gdje ostaje 10 godina. Izlagao je na brojnim izložbama u zemlji i inozemstvu, a za svoj umjetnički rad dobio je mnoge važne nagrade. Posebno priznanje 19. Zagrebačkog salona primio je 1984. godine, 1990. osvojio je nagradu hrvatskog Bijenala grafike u Splitu, a 1993. nagradu 17. Zagrebačke izložbe grafike. Plaketom Lalin na prvom međunarodnom Salonu grafike na Rabu nagrađen je 2001. godine, a od 2007. njegova su djela u stalnom postavu Moderne galerije Zagreb.
Izložba ostaje otvorena do 30. srpnja, a razgledati se može svakim danom od 18 do 21 sat.

kkj

Objavljeno u esPRESSo

Izložba fotografija s Prvenstva Hrvatske u podvodnoj fotografiji otvorena je u ponedjeljak u atriju Palače Sponza. Izložbu su organizirali Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika, Ronilački klub Dubrovnik i Hrvatski ronilački savez, a bit će otvorena svaki dan do 12. veljače.

Tajnik Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije Tomo Sjekavica pozdravio je okupljene posjetitelje, a zatim je predsjednik Hrvatskog ronilačkog saveza Kamilo Čuljak otvorio izložbu. Istaknuo je da fotografije govore o umješnosti onih koji su ih uspjeli napraviti, a isto tako govore o ljepotama podmorja i svemu što se može vidjeti kad se zaviri ispod površine.

Otvoreno prvenstvo Hrvatske u podvodnoj fotografiji održalo se početkom rujna prošle godine u Dubrovniku i na njemu su sudjelovala 23 ronioca iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Oni su se natjecali u dvije kategorije: DSLR (digitalni refleksni ili bezzrcalni (mirrorless) fotoaparati) i KOMPAKT (digitalni kompaktni fotoaparati ili akcijske kamere). Bile su zadane tri teme: fotografija podvodnog ambijenta s modelom ili bez njega, fotografija ribe i makro fotografija.

Na izložbi je izloženo 38 fotografija s prvenstva, a autori su: Dalibor Andres (RK Sisak), Ivio Bilić (RK Dubrovnik), Dado Ćumurija (RK Mostar), Dean Ganza (RK Roniti se mora), Leo Gavranić (RK Dubrovnik), Aleksandar Grilec-Đorđijevski (RK Roniti se mora), Dragutin Krmek (KPA Drava Varaždin), Vanja Krvavica (RK Roniti se mora), Karlo Maćaš (KPA Vodomar Duga Resa), Elvir Mahmutović (Eko RG Invalida Lukavac), Edis Mahmutović (Eko RG Invalida Lukavac), Matea Martinović (RK Dubrovnik / Prirodoslovni muzej Dubrovnik), Vedran Metelko (RK Roniti se mora), Ivana Nobilo (RK Roniti se mora), Klaudio Pozniak (RK Dubrovnik), Miloš Prelević (Eko RG Invalida Lukavac), Lovor Rašan (RK Roniti se mora), Fisnik Sahatciu (KPA 3 maj Rijeka), Miro Stanić (REK HVIDR-a Split), Bilal Šarić (Eko RG Invalida Lukavac) i Damir Zurub (RK Roniti se mora).

Najbolja fotografija cijelog natjecanja bila je fotografija podvodnog ambijenta od Damira Zuruba iz Ronilačkog kluba Roniti se mora. On je ujedno osvojio i ukupno prvo mjesto u kategoriji DSLR fotoaparata, a njegov klub prvo mjesto ekipno.

dpp

Objavljeno u esPRESSo
Srijeda, 27 Srpanj 2022 14:10

Sponza će se konstrukcijski sanirati

Ugovor o izvođenju radova konstrukcijske sanacije palače Sponza između Zavoda za obnovu Dubrovnika i izvođača radova tvrtke Građevinar Quelin d.d. kao i ugovor o obavljanju usluga stručnog i projektantskog nadzora s tvrtkom Canosa inženjering d.o.o. potpisan je jučer. Ugovore je ispred Zavoda za obnovu Dubrovnika, koji koordinira i vodi čitav postupak sanacije do okončanja svih radova, potpisala ravnateljica Zavoda Mihael Skurić, a potpisivanju ugovora nazočila je i ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak.
 
Naime, na osnovu ugovora sa Ministarstvom kulture i medija Državni arhiv u Dubrovniku osigurao je sredstva za realizaciju ovog projekta, a isti je temeljem Sporazuma o suradnji između Zavoda i Arhiva uvršten u Program obnove spomeničke cjeline Dubrovnika.

ugovor sponza 270722

Proveden je postupak javne nabave radova te je u odnosu na procijenjenu vrijednost radova u iznosu od 4,7 milijuna kuna s PDV-om, odabrana ekonomski najpovoljnija ponuda tvrtke Građevinar Quelin d.d. s cijenom od 3.99 milijuna kuna s PDV-om. Rok za završetak radova je 12 mjeseci.
 
Radovi sanacije, obnove i restauracije Sponze obuhvaćaju konstrukcijsku sanaciju kamenih elemenata nosive konstrukcije, kao i drvene krovne konstrukcije, obnovu krovišta, pokrova i podnih slojeva u južnom dijelu potkrovlja, sanaciju metalnih ključeva postojećih natega na pročeljima te obnovu i restauraciju kamene plastike i vanjske stolarije.
 
Iznimne kulturne vrijednosti, palača Sponza jedan je od najreprezentativnijih objekata od javnog značaja unutar spomeničkog tkiva Dubrovnika. U nekadašnjoj carinarnici, kovnici novca, oružani, kroz povijest obavljale su se mnoge javne funkcije, a danas čuva najdragocjenije arhivsko gradivo dubrovačkog područja.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Označeno u
Utorak, 12 Travanj 2022 16:44

Kreće obnova Sponze, potpisan sporazum

Ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić i ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak u nazočnosti gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića potpisale su danas sporazum kojim je ugovorena suradnja na poslovima pripreme i izvođenja radova na obnovi Sponze.
 
U cilju početka realizacije ovog projekta, Državni Arhiv u Dubrovniku sklopio je dodatak ugovoru s Ministarstvom kulture i medija o korištenju sredstava u 2022. godini kojim se Arhivu osiguravaju sredstva za radove obnove Sponze u iznosu od dva milijuna kuna, dok je od strane Ministarstva potvrđeno i osiguranje preostalog iznosa za realizaciju. Procijenjena vrijednost radova iznosi 4,7 milijuna kuna s PDV-om.
 
Zavod za obnovu Dubrovnika provest će odgovarajuće postupke javne nabave za izvođenje radova obnove Sponze i usluge stručnog nadzora pri izvođenju radova, sklopiti ugovore, koordinirati sve sudionike u realizaciji ugovora i izvođenju radova te pratiti i voditi projekt sve do potpunog završetka radova i uspješne primopredaje objekta, kao i konačne predaje palače Sponza Arhivu.
 
Radovi sanacije, obnove i restauracije Sponze obuhvaćaju konstrukcijsku sanaciju kamenih elemenata nosive konstrukcije, kao i drvene krovne konstrukcije, obnovu krovišta, pokrova i podnih slojeva u južnom dijelu potkrovlja, sanaciju metalnih ključeva postojećih natega na pročeljima te obnovu i restauraciju kamene plastike i vanjske stolarije.
 
Iznimne kulturne vrijednosti, palača Sponza jedan je od najreprezentativnijih objekata od javnog značaja unutar spomeničkog tkiva Dubrovnika. U nekadašnjoj carinarnici, kovnici novca, oružarnici, kroz povijest obavljale su se mnoge javne funkcije, a danas čuva najdragocjenije arhivsko gradivo dubrovačkog područja.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Skupna izložba „Gatara“ otvorena je jučer u atriju palače Sponza. Kustosica izložbe je Selma Hafizović, a uz njezine radove, izloženi su i radovi Jagode Buić, Ive Laterze, Dubravke Lošić, Rebecce Ribichini te Tanye Small. Razgledati se može svakim danom, sve do kraja Igara 25. kolovoza, a ulaz je besplatan.

Od ukupno trinaest radova, izložene su dvije tapiserije iz 1970-ih i prostorni kolaž Zmaj Jagode Buić; jedna multimedijalna i jedna neonska instalacija Rebecce Ribichini, prostorna instalacija Alba Abula Dubravke Lošić, ulja na platnu i ploči Selme Hafizović, fotografija Tanye Small te dva rada Ive Laterze, još jedne Dubrovkinje koja upravo završava magisterij pri čuvenom sveučilištu Goldsmiths u Londonu.

Zahvalivši posjetiteljima na dolasku i predstavivši kustosicu, intendantica Dora Ruždjak Podolski istaknula je kako je posebnost izložbe svakako generacijska različitost, a glavna je poveznica ženska kreativnost koja je uvijek nenadmašna.

Jedna od šest umjetnica na izložbi, ujedno i kustosica, Selma Hafizović zahvalila je Dubrovačkim ljetnim igrama što su joj dali priliku da napravi feminističku izložbu.

- Ovaj rad je stvoren kao određena retrospektiva feminističkog rada od 1970-ih do danas, rada koji se stvara pod nekom opresivnom strukturom. - istaknula je Hafizović. Na kraju obraćanja posebno je zahvalila Jagodi Buić što je dio izložbe i što je „stvorila mjesto u budućnosti za druge žene“.

kl/dlji

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

U vikendu koji je ostao za nama konačno je atrij palače Sponza ostao prazan. Naime, završila je izložba naziva „Likovna tišina o crvenim zločinima” autora Damira Kukavice te Sponza i oni koji uđu u njen atrij konačno mogu odahnuti.

Naime, takvo izloženo likovno smeće, slike čiji dio možete vidjeti u foto prilogu, koje ne zaslužuju niti da se objese u javni zahod kako bi poboljšale pražnjenje nečijih crijeva, ponovo su potaknule temu mora li se, odnosno može li se baš svaki „umjetnik” primiti na izlaganje u tom reprezentativnom objektu.

Da riješimo i jednu drugu dvojbu, kada se govori o Sponzi kao reprezentativnom objektu, onda se isključivo govori o njenom arhitektonskom i povijesnom značaju, a nipošto o objektu koji je reprezentativan za izložbe. Dapače, Sponza, točnije atrij nema uopće nikakve uvjete za neki ozbiljniji postav. Sponza je, u ovom kontekstu, priručni objekt u kojem, nažalost, izlaže bilo tko, tj. tko god aplicira.

Ne ulazeći uopće u tematiku slika Damira Kukavice, stavljanja u isti kontekst hrvatskih branitelja i npr. ustaškog gradonačelnika, kao i bljuvotine marginalnih likova izrečene na otvaranju te izložbe o nekakvom prvom domovinskom ratu (namjerno sve malim slovima, jer u suprotnom bilo bi to vrijeđanje sudionika Domovinskog rata), pri čemu se misli na razdoblje od 1941. do 1945. godine, i onom koji nikada u životu nije malo dublje ušao u likovnu umjetnost može biti jasno kako se tu radi, ne o kiču, jer i kič ima neku svoju vrijednost, već o bezvrijednim švrljotinama koje su na neki način i uvreda onim pokojnicima koji su na tim slikama prikazani.

Državni arhiv u Dubrovniku kojeg vodi ravnateljica Nikolina Pozniak nažalost nema razrađen nikakav kriterij niti pravilnik tko i što može izlagati u tom reprezentativnom objektu. Time se u Sponzi nitko niti ne želi baviti iako postoje zaposleni povjesničari umjetnosti. No, ti ljudi plaćeni su da bi se bavili svojim poslom u Arhivu, a ne procjenama likovnih radova i likovnih švrljotina. Pozniak stoga i sama priznaje da je kriterij koji ne postoji - problem, govori o ogromnim pritiscima na nju osobno i Arhiv kada je riječ o izlaganju (sjetimo se „slučaja” koji to i nije bio, kada je veliki „problem” nastao jer je radovima djece s jedne radionice namijenjen drugi termin od onog koji su u toj radionici zamislili) i priznaje zapravo svoju nemoć da se odupre svemu tome i jasno i nedvojbeno reče: „U Sponzi se ne može izlagati.” Uostalom, to može reći i Upravno vijeće ili se barem savjetovati s nekim vanjskim suradnikom je li nešto vrijedno Sponze ili obezvrjeđuje taj povijesni prostor.

Naime, Sponza bi trebala biti objekt u koji ne može svašta ući, niti „djela” Damira Kukavice niti dječji radovi koji zanimaju samo roditelje djece sudionika neke radionice. Djeca vesele, njihova kreativnost veseli, ali zaboga, tome nije mjesto u Sponzi. U Sponzi se, nedvojbeno to treba reći, trebaju postavljati isključivo tematske izložbe Državnog arhiva u Dubrovniku i izložbe slične tematike postavljene od strane stručnjaka, a ne hobista.

No, ako ne u Sponzi, a gdje bi se drugdje mogle izlagati amaterske i slične izložbe. Zasigurno ne u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, ali npr. moglo bi se u Lazaretima, iako je također riječ o povijesnom objektu, no njihov koncept lakše podnosi i trpi izložbe ovakvog tipa (mada ovakvim izlošcima poput Kukavičinih ni tamo ne bi trebalo biti mjesta, neki kriterij mora svugdje postojati). Grad Dubrovnik uložio je milijune kuna u obnovu Lazareta, postoji čak i tvrtka Dubrovačka baština koja o njima kao skrbi, čiji bi radni dan zaposlenika bilo zanimljivo vidjeti, onako iz prikrajka, jer u Lazaretima se uglavnom, uz rijetke iznimke, događa jedno veliko – ništa.

Objavljeno u Aktualno

Hrvatski fotosavez, u suradnji s Osnovnom školom Lapad i Zajednicom tehničke kulture Grada Dubrovnika te uz potporu Grada Dubrovnika, realizirao je izložbu fotografija „Dubrovnik - portret grada Camerom obscurom”.

Izložba je otvorena večeras u atriju Sponze i ostaje otvorena do 3. studenoga.

Fotografije su nastale 2019. u fotoradionici s učenicima Osnovne škole Lapad, čime je Dubrovnik postao dijelom jedinstvene fotografske platforme, zajedno s ostalim hrvatskim gradovima obrađenim u četverogodišnjem ciklusu.

dm

Objavljeno u esPRESSo

Izložba „Time Out“ Viktora Daldona, koja predstavlja dvanaest dosad neizloženih platna velikih formata nastalih od 2004. do 2020. godine, otvorena je sinoć u atriju palače Sponza. Razgledati se može svakim danom od 9 do 21 sat sve do 25. kolovoza.

Izložbu je otvorio pomoćnik intendantice Igara Saša Božić istaknuvši kako je ona ujedno i završetak izložbenog ciklusa posvećenog suvremenim dubrovačkim umjetnicima, uz napomenu kako je s izložbom Ivane Dražić Selmani povezuje djelovanje u krugu umjetnika okupljenih oko Art radionice Lazareti što je po njegovom mišljenju jedna od najzanimljivijih grupa koji stvaraju suvremenu umjetnost u Hrvatskoj.

Izložba „Time Out“ predstavlja djela većih dimenzija na kojima dominira crno-bijeli registar no izložene su i one na kojima prevladavaju velike površine boje, poput Crvenog kvadrata. Umjetnik ponekad koristi šablone i uzorke zidnih tapeta, ispisuje uniformirana slova i monokromnim površinama potpuno ukida slikarski izričaj, a ponekad, upravo suprotno, žestoko djeluje na slikarsko platno kada ga zapljuskuje bojom, rabi silovite poteze kistom, slika rukama, grebe i urezuje slikarsku površinu.

- Ono što uistinu prepoznajemo na tim platnima je nevjerojatna slikarska energija, Viktor često nije zadovoljan sa svojom slikom pa je u nekoliko godina potpuno promijeni i na kraju nastane jedno potpuno novo djelo. Osim upotrebe otisaka i šablona, upotreba slova i pisma u tkivo slike je umjetnikov zaštitni znak. I ovdje su izložene tri slike gdje su slova zapravo izobličena, ne čitamo ih, ali nam sam naslov govori da je riječ o nečemu što autor ne želi da vidimo. Čak ide toliko daleko da ih sa stražnje strane platna zamrlja pa tako nikad ne shvaćamo o čemu je riječ, ali osjećamo tu energiju, tu lošu emociju pretvorenu u nešto pozitivno - objasnila je Rozana Vojvoda, autorica teksta kataloga izložbe. 

Naziv izložbe, „Time Out“, podsjetnik je na stanje neobičnog zastoja mehanizma svakodnevnog života u koje smo donedavno svi bili uronjeni, na prisilnu pauzu koja je relativizirala niz stvari, a možda nam i otvorila nove vidike. Festivalska publika svoj time out za razgledati ovu izložbu u atriju palače Sponza može uzeti svakim danom od 9 do 21 sat sve do zatvaranja 71. Igara 25. kolovoza.

kl

Objavljeno u Aktualno
Stranica 1 od 2