Prikazujem sadržaj po oznakama: sport

Već mjesecima, nakon što je u neke klubove ušao DORH, gradski vijećnici traže tematsku sjednicu o stanju u sportu u Dubrovniku. Osim što nad radom klubova nemaju nikakve ingerencije, kad su se već skupili na tematskoj sjednici, umjesto da razgovaraju o stvarnim problemima, vijećnici se od početka međusobno prepucavaju.

Nakon što izlaganje tajnika Dubrovačkog saveza sportova Alena Boškovića nije baš sjelo gradonačelniku Matu Frankoviću, Đuro Capor (SJG) podsjetio je kako u Vijećnici neki od vijećnika često imaju praksu docirati, vrijeđati i podizati tonove i ponižavati neke profesije. Potom je kazao Potrebici kako ponašanja pojedinaca često nije sankcionirao.

- Često je sve to prolazilo bez vaših reakcija kao predsjednika Vijeća. Često ste i vi, gradonačelniče, govorili kako nije lako vašoj obitelji slušati vrijeđanja na sjednicama. - rekao je Capor te zatražio od predsjednika Vijeća i gradonačelnika da se drukčije ponašaju prema predstavnicima Dubrovačkog saveza sportova.

- Vi ovdje trebate zaštiti ove časne i poštene ljude koji rade po zakonu, a koje ste usporedili s kravama koje gradu daju 100 litara mlijeka, a ne da dopuštate koalicijskim partnerima da te ljude povlače po blatu. - kazao je Capor, kojega je Franković podsjetio kako je Srđ je Grad tražio raspravu o sportu.

- Ne znam je li SJG promijenio smjer djelovanja ili to samo vi radite. Upravo je SJG tražio raspravu o sportu nakon kriminala u PK Jug. Dijalog je interes svih nas, a politikanstvo neće proći. Trebamo razgovarati, jer ovo tijelo ima pravo propitivati što se događa s novcima koje dodjeljuje. Ne smije nam biti svejedno da imamo probleme u rukometnom, plivačkom i vaterpolo klubu. Moramo raspravljati o tome kako je jedan čovjek zarobio rukomet, a Savez sportova nije reagirao. Zakonski ne može, ali može svojim stavom i izjavom, a gospodin Bošković to nije napravio. Oni su nijemo promatrali sve, ne reagirajući javno ni nakon istrage ni nakon optužnica. - kazao je Franković.

- Kad se u rukometu dogodi situacija, kad je jedan čovjek, Ivo Dragić, odlučio da će upropastiti dubrovački rukomet i to je i uspio, a krovno dubrovačko sportsko tijelo ostane šutke, to je problem. Savez treba progovarati jasnom čvrstinom. Imali smo klub koji je igrao u Premier ligi, a danas ne igra uopće. Mladići koji su igrali pošli su u Župu i osnovali novi klub. Savez mora reagirati na anomalije u sportu. Osuditi ljude i prozvati ih imenom i prezimenom. - rekao je Franković.

Potom se Caporu obratio Željko Raguž (DUSTRA) koji je išao dosta nisko kad je kazao kako Capor zbog ravnih stopala nije igrao tjelesni.

- Vijećniče Capor, vas sport zanima kao i modnog mačka Liga prvaka. Došli ste ovdje zbog provokacije. Vi sa sportom nemate ništa zajedničko, osim ravnih stopala i oslobođenja od tjelesnog. - rekao je Raguž kojemu Capor nije ostao dužan.

- Možete provjeriti jesam li ikad presjedao tjelesni kod mog profesora iz srednje škole. Ne znam zašto tako govorite. Mislim da svaki vijećnik treba pročitati sve materijale i kad ga ne zanimaju, to je naš posao. Valjda ćete i Vi u DUSTRA-i uskoro shvatiti. Mislim da trebamo shvatiti zakonske obveze Saveza. Ovo što ste ovdje rekli bilo bi kao da na nalog gradonačelnika Zagreba da njihov tajnik Saveza sportova uskrati financiranje Dinamu zbog Mamića. - rekao je Capor.

Nakon što je gradonačelnik Iva Dragića prozvao za malverzacije, nezavisni Andro Vlahušić kazao je kako mu rasprava na Vijeću nalikuje na suđenje jednom čovjeku.

- Ovo se čini kao suđenje jednom čovjeku, članu moje bivše stranke, protiv kojega nema pravomoćne presude. Ovo je linč nad jednim čovjekom organiziran od Potrebice i Frankovića. - istaknuo je Vlahušić.

Da vijećnici ne bi trebali biti suci upozorila je i vijećnica Anita Bonačić Obradović (SDP), dodavši kako klubovi u Dubrovniku ipak nisu odvojeni od politike, iako bi trebali biti.

- Mislim da mi ovdje nismo suci, postoje institucije koje se time bave. Mi govorimo kako politiku treba maknuti iz sporta, a predsjednici klubova su političari i jasno je da političari vuku svojim klubovima. Dakle politika je u sportu, a ako sumnjamo na kriminal, pozovimo institucije koje se time bave. - rekla je Bonačić Obradović.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uručio je danas u Studentskom domu ugovore klubovima za sufinanciranje programa sportskih aktivnosti za osobe s invaliditetom i djecu s poteškoćama u razvoju za Grad Dubrovnik u 2023. godini.

- Zahvaljujem se klubovima koji su se ove godine odazvali jer mislim da radimo jednu sjajnu stvar. Vjerujem da će se kroz ovaj program u budućnosti postizati brojni sportski uspjesi osoba s invaliditetom i djece s posebnim potrebama. Tu pokazujemo koliko smo široki i kao vlast i kao društvo. Ovaj javni poziv je pokazao da već sada možemo ići s programom javnih potreba u športu za osobe s invaliditetom i djecu s poteškoćama u razvoju. - istaknuo je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

„Grad Dubrovnik će ove programe sufinancirati s ukupno 64.177,00 eura (483.253,00 kuna), a sukladno dostavljenim programima sportskih klubova: Tenis klub Dubrovnik, Judo klub Dubrovnik 1966., Plivački klub Jug, Nogometni klub „Gošk – Dubrovnik 1919“, Stolnoteniski klub Libertas i Atletski klub Dubrovnik.” - navode danas u priopćenju iz grada Dubrovnika.

Iz dubrovačke gradske uprave podsjećaju kako je Grad Dubrovnik prvi grad u Republici Hrvatskoj koji je u svom proračunu izdvojio zasebnu stavku za sportske programe osoba s invaliditetom, a koja je u Proračunu Grada Dubrovnika za 2022. iznosila 250.000 kuna, dok je u proračunu za 2023. godinu rezervirano 73.181,00 eura (550.000 kuna), što je dvostruko više nego u prethodnoj godini. Najmanji iznos sufinanciranja po sportskom programu za osobe s invaliditetom i djecu s poteškoćama u razvoju za Grad Dubrovnik u 2023. koji prijavitelj može ugovoriti je 3.000 eura, a najveći 13.000 eura.

„Nakon što se na prošlogodišnji poziv javio samo Teniski klub Dubrovnik, Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo organizirao je sastanak s predstavnicima dubrovačkih klubova koji su podržali projekt uključivanja u športske aktivnosti osoba s invaliditetom, iskazavši punu pripravnost za uključivanje u projekt, iznijevši pritom niz korisnih ideja i prijedloga. Anketom koja je 2022. godine provedena u suradnji s udrugom „Poseban prijatelj“ i predsjednicom te udruge Dženitom Lazarević utvrđeni su prioritetni sportovi, koji sublimiraju afinitete djece i roditelja te adekvatnost pojedinog sporta s obzirom na karakter teškoće u razvoju, a to su: judo, atletika, nogomet, plivanje i stolni tenis.” - kažu u priopćenju iz Grada Dubrovnika.

dpp

Iako je već duže vrijeme najavljuju, izgleda se tematska sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika o stanju u dubrovačkom sportu i neće tako skoro održati. Prijedlog za sazivanjem te sjednice gradonačelnik naime očekuje od gradskih vijećnika. Kad je u pitanju dubrovački Savez sportova, Franković je još jednom ponovio kako on može, ali i ne mora postojati,

- U dubrovačkom sportu puno toga treba promijeniti i uvesti maksimalnu razinu transparentnosti. Sport treba biti u potpunosti posvećen djeci i tako stvarati vrhunske sportaše koji će biti nositelji kvalitete dubrovačkog sporta. - rekao je.

Zahtjev za sazivanjem tematske sjednice o stanju u dubrovačkom sportu, Franković očekuje da ga podnese netko od vijećnika.

- Očekujem od vas da se napravi jedna sjednica, tematska na kojoj ćemo raspravljati o stanju u sportu. Nemam problem da pozovemo razne ljude iz sporta i oni bi mogli nešto reći i doprinijeti da nad određenim sportovima, odnosno klubovima više ne visi sjena sumnje. - kazao je.

Dubrovački savez sportova kao ustanovu preko koje se klubovima transferira gradski novac, rekao je, možemo, i ne moramo imati.

- To je volja Vijeća kako ćemo i na koji način distribuirati proračunska sredstva. Iako, proračunska sredstva koja Grad doznačuje se ispravno troše. Problem su druga sredstva koja dolaze od donacija. Treba nam rasprava, široki konsenzus i doći ćemo do kvalitetnog rješenja. - smatra Franković.

Gradsko vijeće Grada Dubrovnika nije prihvatilo Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa javnih potreba u sportu Grada Dubrovnika za 2022. godinu. Gradonačelnik Mato Franković najavio je kako će se uskoro održati tematska sjednica o stanju u dubrovačkom sportu radi korjenitih promjena kad su u pitanju financije i transparentnost. Otkrio je kako je konačni cilj da se ljudi koji su se okaljali o sport iz njega trajno maknu.

- Te promjene u Savezu smo više puta pokušali provesti dijalogom. Nije uspjelo pa je vrijeme da ih provedemo onako kako smo trebali na početku, korjenito, temeljito, detaljno i s ciljem. - rekao je Franković te kazao što je cilj.

- Cilj je da se ljudi koji su se okaljali o sport trajno maknu i uklone kako mladima ne bi predstavljali primjer. - istaknuo je Franković i otkrio tko su ljudi koje, kaže on, treba trajno ukloniti iz dubrovačkog sporta, a koji su se okupili i na 100. obljetnica Plivačkog kluba Jug.

- Bio sam spriječen doći na 100. obljetnicu plivačkog kluba Jug, ali kad sam vidio fotografije Stanka Manenice, Iva Dragića i Željana Konsua, drago mi je što sam bio spriječen. Postavio sam sebi pitanje jesu li ti ljudi primjer djeci koja naporno rade, treniraju i trude se, ostvaruju izvrsne rezultate, da ih takvi predstavljaju, pozdravljaju i o njima donose neke odluke. - kazao je Franković.

- Optužnice, malverzacije i sve ostalo što se veže uz određene pojedince, koje neću imenovati, dio su folklora, standarda dubrovačkog sporta.- istaknuo je te otkrio i koji su to dobri ljudi u dubrovačkom sportu.

- Postoje ljudi samozatajni, poput Marinka Matulovića, koji je sebe dao za sport. Postoje i drugi ljudi koji se ne nameću, ne izmišljaju, ne smišljaju i ne stvaraju lažne konstrukcije, ljudi koji ne koriste klub za osobno bogaćenje i vrijeme je da takvi ljudi, koji stoje sa strane, dođu naprijed, a da oni koji su naprijed, zauvijek nestanu iz dubrovačkog sporta jer ćemo samo tako očisti ime dubrovačkog sporta i biti primjer svim onim uspješnim sportašima. - kazao je Franković.

- Postavljam sam sebi stalno pitanje zašto više nema toliko publike na vaterpolo utakmicama, a zašto je dvorana puna do zadnjeg mjesta na utakmicama Squera. Klubove moramo vratiti sportašima, a ne rekreativnim poduzetnicima željnim društvenog priznanja na tuđim jaslama. Vrijeme je da to zaustavimo i rečemo: „Dosta je bilo, gospodo, dosta ste se igrali igračkama u vlasništvu sportaša.” Neka konačno sportaši i ljudi iz sporta preuzmu klubove, to je nužno za napredak dubrovačkog sporta. - kazao je Franković, ponovno se osvrnuvši na 100. obljetnicu PK Jug.

- Na 100. obljetnici PK Jug trebali su izaći i predstaviti se vrhunski plivači i pozdraviti mlade i tako se trebalo krenuti dalje u novih 100 godina, a ne oni koji su se okaljali, dubrovački sportaši to nisu zaslužili. - rekao je gradonačelnik.

Kad su i pitanju financije, Franković je istaknuo kako je detaljno izučavao Zakon o sportu kako bi nakon osmogodišnje rasprave u Vijeću i to pitanje konačno uredilo na pravi način.

- Osam godina pričamo o problemima i ne radimo ništa. To je istina! Prema zakonu, novac grad može davati Savezu sportova i financirati klubove, ali to ne mora raditi. Grad sukladno Zakonu može sam dodjeljivati novce, neki tako i funkcioniraju, ali mislim da je nabolje da se novci dodjeljuju putem Saveza, ali njega treba transformirati i omogućiti raznim predstavnicima klubova da budu prisutni jer ljudi su godinama prihvaćali određeno stanje i bojali su se zamjerati i reći da imaju probleme. Tek posljednjih par mjeseci, nakon mojih istupa, zvali su me naši vrhunski vaterpolisti i rekli da konačno treba mijenjati stvari. - kazao je Franković.

- Rukomet u gradu nam je uništio Ivo Dragić, uništio ga je čovjek samo zbog svoje osobne ambicije. I taj čovjek onda ide pozdravljat za 100 godina jednog kluba koji je toliko puno ostvario. - kazao je Franković i dodao kako nije bježao od odgovornosti kad nije došao na proslavu 100. obljetnice Plivačkog kluba Jug.

- Da sam bio u gradu, sigurno bi bio iskazao poštovanje prema svima, a da sam dobio priliku nešto reći, rekao bi sve ovo što sam danas jer se ne bojim nekima nešto reći u oči. - rekao je Franković te naglasio kako su ga krenuli blatiti nakon što je u javnost izašla priča o malverzacijama u VK Jug.

- Tada su krenula blaćenja mene osobno i moje obitelji. Krenula su izmišljanja raznoraznih priča koje nisam opovrgnuo jer znam istinu. Ti ljudi se služe tim i takvim stvarima prema onoj staroj „zavadi pa vladaj” pa zavadi unutar obitelji pa unutar stranke pa unutar gradske uprave i Saveza sportova pa upravljaj, ali naišli su na nekoga tko je s njima spreman ući u boj pa i na brisanom prostoru jer istinu nikad nitko nije pobijedio, a ona je samo jedna i došlo je vrijeme da se stvari poslože, da sportom upravljaju i vladaju sportaši i da se zna gdje je krov kuće i temelji, temelj je Dubrovački savez sportova i Grad Dubrovnik, a krov su sportaši, oni koji žele služiti, a ne vladati dubrovačkim sportom. - kazao je gradonačelnik Mato Franković.

Nogometni klub Gruški omladinski športski klub Dubrovnik 1919 ili kako li se već taj hibrid klub zove, prema prijedlogu Programa javnih potreba u sportu Grada Dubrovnika za 2023. godinu, trebao bi dobiti 108.076 eura. Riječ je inače o nogometnom klubu koji se natječe u, kako se to danas zove, 3. Nogometnoj ligi Jug. Ona je treća samo zahvaljujući preimenovanju 1. Hrvatske nogometne lige u Supersport HNL. Zapravo GOŠK Dubrovnik 1919 natječe se u četvrtom razredu hrvatskog nogometa, tek rang većem od Županijske nogometne lige u kojoj igraju npr. Sokol iz Dubravke ili Croatia iz Gabrila.

Grad Dubrovnik klubove je kategorizirao u četiri razreda kvalitete, u prvoj, koja nosi pridjev vrhunskog sporta, samo je Vaterpolo klub Jug, odnosno jedan od njih tri ili koliko ih već ima, no ta sprdačina s nekoliko „Jugova” druga je pak priča.

NK GOŠK Dubrovnik 1919 svrstan je u drugu kategoriju pod „kvalitetni sport”. Dakle, klub koji se natječe u četvrtoj ligi prema klasifikaciji Grada Dubrovnika je – kvalitetan klub. Kvalitetan bi barem djelomice trebalo označavati i uspješan, a taj klub, zvat ćemo ga GOŠK, otpadne zaboga ruka dok mu se napiše puno ime Nogometni klub Gruški omladinski športski klub Dubrovnik tisuću i devet stotina i devetnaest, nalazi se u toj trećoj, koja je zapravo četvrta liga na desetom mjestu od 16 klubova koliko ih se tamo natječe.

U istoj toj drugoj kategoriji, gdje i GOŠK, nalaze se i klubovi poput Ženskog odbojkaškog kluba Dubrovnik, koji je u drugom rangu nacionalnog natjecanja, Košarkaški klub Dubrovnik, koji gazi prema Premijer ligi, Malonogometni klub Square, koji je vodeća momčad nacionalnog prvenstva i aktualne prvakinje Hrvatske Ženski košarkaški klub Ragusa. Tu je još, u tom drugom rangu i, vjerovali ili ne, Rukometni klub hrvatske mladeži Dubrovnik, inače danas trećeligaš. RKHM Dubrovnik doduše nije uopće predviđen za dodjelu sredstava iz javnosti manje - više poznatih razloga, ali nije sasvim jasno zašto je još uvijek naveden u drugu, odnosno kategoriju kvalitetnog sporta, kao što nije jasno ni zašto ŽKK Ragusa i MNK Square nisu i prvoj, kategoriji vrhunskog sporta. No, o tom potom, možda nekom drugom prilikom o apsurdima pri klasifikacijama, jer ovdje sad govorimo o – novcu.

Ne, zapravo nije puno 108 tisuća i sitniš eura izdvojiti za jedan nogometni klub, iako će s druge strane npr. Jadran Luka Ploče od svog grada dobiti duplo manje sredstava od GOŠK-a, a vodeća je momčad treće nogometne lige (službeno zvane drugom). Nije dakle problem koliko će dobiti GOŠK, odnosno ne bi bio problem da su sredstva pravedno raspoređena, a ne da je za GOŠK kao četvrtligaša predviđeno više sredstava nego za prvakinje Hrvatske ŽKK Ragusu (101.692 eura), vodeću momčad Supersport 1. HMNL Square (72.944 eura), KK Dubrovnik (89.867 eura) koji ide k Premijer ligi i odbojkašice koje plutaju drugoligaškim vodama (79.514 eura).

Dakle, za nižerazredni klub za koji valjda barem polovica građana ne zna niti u kojoj se ligi natječe, Grad Dubrovnik, prema Prijedlogu javnih potreba u sportu, dat će više novca nego, one su najbolji primjer, košarkaškim prvakinjama Hrvatske! Pa ne može to tako! Ili ipak može... Saznat ćemo u utorak na sjednici Gradskog vijeća, možda tko što pametno o ovom i reče, iako je problem financiranja sporta i klasifikacije sportaša u Gradu Dubrovniku puno dublji i ovdje spomenuti primjer je tek vrh sante leda problema koji leže ispod površine. Prijedlog je inače sastavio Dubrovački savez sportova.

Vladajući i oporba u četvrtak su u Saboru pozdravili prijedlog zakona o sportu, pri čemu je oporba ocijenila da zakon ne donosi važnije novosti oko financiranja sporta te su istaknuli i važnost ulaganja u sport od najranije dobi, kao i organizirani rad s djecom od vrtića pa na dalje.

Rekavši kako predloženi zakon o sportu nije loš, Emil Daus (Klub IDS-a) smatra da bi se sportski klubovi trebali tretirati drugačije od ostalih udruga te bi se trebao promijeniti i Zakon o radu zbog oslobađanja sportaša od doprinosa.

Uz to, predložio je i da se izmjenama i dopunama Zakonu o PDV-u omogući da za sportske klubove i saveze PDV bude najviše pet posto, pri čemu se ne misli na investiranje i opremanje sportskih objekata koji su u pravilu u vlasništvu gradova i općina, već na opremu klubova (lopte, dresove i sl).

Daus drži i da je, među inim, do drugog čitanja potrebno razmisliti i o dodatnim olakšicama za gospodarstvenike koji pomažu sportske klubove kako bi ih se dodatno motiviralo da to čine, a posebno razraditi financiranje loptačkih i drugih sportova koji imaju ligaški način natjecanja te sportskoj inspekciji dati veće ovlasti u kontroli trošenja sredstava i upravljanja klubova.

Istaknuvši kako je prijedlog zakona generalno dobar i SDP-ova Andreja Marić predložila je da se sportu stopa PDV-a smanji na pet posto. Vezano uz financiranje lokalnog sporta iz državnog proračuna ocijenila je da će možda biti više financiranja trenera i opreme za lokalne sredine , ali - to nije dovoljno.

No, smatra da zakon ne donosi važnije novosti oko financiranja sporta jer su osnova financiranja sportskih klubova i dalje državni i lokalni proračun za 90 posto klubova.

- Sport je osuđen na politiku i novce poreznih obveznika. Nema poreznih olakšica ili poticaja za trgovačka društva koja doniraju sport. - rekla je.

Marić je upozorila i da se nigdje u prijedlogu zakona ne spominje organizirani rad s djecom, od vrtića pa na dalje. Smatra kako bi trebalo osnovati predškolski sportski savez ili proširiti djelokrug rada pri školskom sportskom savezu koji će brinuti o potrebama bavljenja sportom djece, a svako dijete u zemlji bi trebalo imati besplatan pristup sportskim aktivnostima još od dječjeg vrtića.

Navevši da je ovim prijedlogom zakona napravljen korak naprijed, Anka Mrak Taritaš (Klub Centra i GLAS-a) podsjetila je da je bila predsjednica Hrvatskog jedriličarskog saveza te iz prve ruke zna što znači financiranje u sportu i što znači biti u sportu jer joj je sin bio europski prvak, treći na svijetu i olimpijski kandidat u jedrenju u kategoriji laser.

Drži da se u prijedlogu zakona napravio pomak u načinu financiranja sportskih klubova jer je bolje i pravednije nego je bilo do sada. No, osnovnim problemom drži što se u našoj zemlji premalo ulaže u sport i kulturu. "To je naš osnovni problem. Problem je u tome da bi se tu trebalo još iznaći nekakve načine", kazala je. I Mrak Taritaš poručila je da u sport treba ulagati od najranije životne dobi.

Prijedlog zakona korakom naprijed smatra i Ante Prkačin (Domovinski pokret) koji je upozorio na važnost sporta na zdravlje čovjeka. Uz to, istaknuo je, sport je iznimno važan i za afirmaciju naše zemlje u svijetu. Podsjetio je i da je u vrijeme teške borbe za hrvatsku državu nemjerljiv bio doprinos košarkaša Dražena Petrovića, Stojka Vrankovića, tenisača Gorana Ivaniševića.

- U jednom trenutku u svijetu je puno poznatiji bio Davor Šuker nego što je bila poznata hrvatska država. - rekao je.

Naglasio je i da je sport i uspjeh u njemu vrlo vrijedan i za homogenizaciju hrvatskog društva, a sport podiže i obrambenu sposobnost države i svakog pojedinca.

Južni

Prema nedavnom istraživanju Eurobarometra gotovo svaki drugi stanovnik Europske unije kaže da nikad ne vježba niti se bavi sportom. Nedostatak vremena glavni je razlog koji ispitanici navode kako bi opravdali činjenicu da ne vježbaju. Također, istraživanje je pokazalo da dobrostojeći više vježbaju od siromašnijih građana.

Na jugu imamo val mlađih čelnika lokalnih samouprava, načelnika, načelnica, gradonačelnika i gradonačelnica. A koliko su fizički aktivni i koliko vježbaju pojedini čelnici na jugu Hrvatske...

Joško Cebalo. Foto: JP/arhiva

- Važnost sportske aktivnosti za naše zdravlje je nemjerljiva i, naravno, vrlo je bitno to naglašavati. Između obaveza ja prvi rekreaciju često zaboravim, ali svjestan sam da to i nije baš dobro. U ovom trenutku nastojim se natjerati na određenu aktivnost, ali, ponavljam, to nije, nažalost, u onoj količini koju bih želio, a naravno i trebao. – tako je na naše pitanje o fizičkog aktivnosti odgovorio dubrovačko - neretvanski dožupan Joško Cebalo.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković kaže kako podržava vježbanje i smatra da je rekreacija iznimno važna.

Mato Franković opušta se u maslinama. Foto: FB / osobni album

- Što se mene osobno tiče, fizički dosta radim u polju i nedjeljom sam obično u brdima. - dodao je Franković.

- Najgori aspekt bavljenja politikom je što te svede u način života što ti izbije iz ruke vrijeme i prostor za bavljenje samim sobom. Zato je najbitnije odvojiti vrijeme za tjelovježbu što će čovjeku donijeti i više energije te smanjiti stres. Ne treba zapustiti vježbanje pravdajući se zauzetošću. Veliki broj ljudi stresne trenutke kompenzira češćim unošenjem hrane što dovodi do debljanja. Debljina više nije pokazatelj da netko dobro živi, već znači da živiš stresno. Stoga bi, da bi život bio kvalitetniji svaka osoba, pa tako i političari, trebala kad god ima vremena više vježbati i baviti se sobom. - riječi su to pločanskog gradonačelnika, liječnika po struci, Miša Krstičevića kojemu smo za postavili pitanje kako gleda na rekreaciju.

Mišo Krstičević. Foto: JP / arhiva

Za sebe kaže da se ne može puno pohvaliti vremenom provedenim na treningu, ali da uvijek nađe barem dijelić vremena kako bi koliko toliko ostao u formi.

- Moji treninzi su uglavnom individualni. Ljetni treniram jedno, zimi je druga vrsta treninga. To je uglavnom trčanje, teretana, a nogomet jako rijetko. – rekao je Krstičević, koji je prije puno aktivnije trenirao nogomet. Dodao je i kako se sa sportom ne smije stati te da mladi ljudi tek kad skupe neke godine shvate da im je to potrebno te pokušavaju naći poticaj i vrijeme za krenuti.

Nika Silić Maroević. Foto: Anđela Šćepanović / CROPIX

Gradonačelnica Korčule Nika Silić Maroević kazala je kako se rado rekreira te da voli kretanje i vožnju biciklom.

Načelnik Kule Norinske Nikola Krstičević je naglasio kako je čitav život u sportu.

Nikola Krstičević rado pohodi Polljud. Foto: FB / osobni album

- Igrao sam uvijek aktivno nogomet. Počeo sam u NK Maestral, pa Neretva, a kad sam studirao u Dubrovniku igrao sam i u GOŠK-u. Nogomet mi jako nedostaje pa s ekipom znam zaigrati rekreativno. Kako sam ozlijedio koljeno definitivno manje igram nogomet, ali idem na boks u prvom redu zbog rekreacije. – rekao je Krstičević.

Načelnica Općine Lumbarda Marija Klisura za sebe kaže kako nikad nije bila sklona grupnim sportovima te je istaknula:
- Više se volim rekreirati sama, volim hodati po stijenama, baviti se škrapingom. - kazala je Klisura. Sada je, kaže, upisala i tečaj ronjenja.

Marija Klisura. Foto: Anđela Šćepanović / CROPIX

- Svakako zagovaram činjenicu da bi se ljudi trebali više kretati i biti u prirodi. - rekla je načelnica Lumbarde.

Njezin kolega iz Blata Ante Šeparović je kazao da vježba i trenira kad god stigne.

Ante Šeparović. Foto: JP / arhiva

- Ako imam po ure, 20 minuta, ma nekad i 10 minuta slobodnog vremena odlučim se za nekakvu rekreaciju. To može biti šetnja ili vježba doma s jačim naporom, da se čovjek „isprazni“. – rekao je blatski načelnik dodajući kako se nikad nije bavio određenim sportom, ali da je uvijek volio biti fizički aktivan.

- Ljeti dosta veslam i plivam i rado se uključim u bilo kakvu fizičku aktivnost. Ljeti plivam i po dva kilometra. To mi je baš drago i smatram da bi se što više ljudi trebalo baviti bilo kakvom aktivnošću pa i kratka tjelovježba kućna je bolja nego ništa. – smatra načelnik Šeparović ističući kako treba ljeti bolje iskoristiti blagodati koje nam more nudi.

- Ponosna sam što je u Vela Luci zaživio sportski duh i što su i djeca neizostavni dio naših utrka jer je to ujedno i jedna od poruka koju želimo poslati djeci. Da treniraju, vježbaju, izaberu sport i zdravi način življenja. Mislim da je bavljenje sportom itekako važno. – smatra načelnica Općine Vela Luka Katarina Gugić.

Katarina Gugić s članovima udruge Trtajun tijekom manifestacije Vela Luka Outdoors. Foto: Anđela Šćepanović / CROPIX

Za sebe Gugić još kaže da je ranije trenirala rukomet, a zadnjih pet godina redovito se bavi trčanjem te se često odaziva na lokalne utrke, a ovisno o obavezama natječe se i na trkama izvan otoka.

Gradonačelnički mandat usporio je fizičke aktivnosti prvog čovjeka Opuzena Ivana Matage.

Ivanu Matagi nije mrsko ni ribanje. Foto: FB / osobni album

- Prije početka mandata šetao sam svako drugu večer u prosjeku 7 kilometara, većinom uz obalu male Neretve. Igrao sam košarku barem 2 puta tjedno, vikendom bih biciklirao prosječno oko 30 kilometara, a u zimskim mjesecima sam planinario. Sad sam to sve zapustio. Praktički jedino zimi ponekad prošetam tom svojom dionicom, ali više ne redovito. – kazao je Mataga dodajući kako sada počinje sezona berbe mandarina pa tu planira fizički aktivnije sudjelovati nakon posla, kako bi se opet vratio u formu.

- Planiram se u zimskim mjesecima opet vratiti rekreaciji i nastaviti sa šetnjom i planinarenjem, pa možda i košarkom. - kroz smijeh će gradonačelnik Opuzena Ivan Mataga.

Dubrovnik će ovaj vikend uistinu disati sport punim plućima. Pored trkača iz svih krajeva svijeta, u grad stižu i grupe mladih volontera iz Bugarske, Italije, Poljske, Švedske i Turske na veliku Međunarodnu konferencija o volontiranju u sportu, koja će se održati 2. svibnja u Lazaretima.

Riječ je o završnom događaju EU projekta za edukaciju volontera na sportskim natjecanjima, čiji je nositelj Du Motion, odnosno Dubrovački savez športova. U projektu još sudjeluju sportske i nevladine organizacije iz Belgije, Bugarske, Italije, Poljske, Švedske i Turske.

- Iznimno nam je drago što nakon više od dvije godine rada na ovom projektu organiziramo završnu konferenciju upravo u dane održavanja Du Motiona jer je s njim zapravo cijela priča i počela. Nakon što smo kroz organizaciju utrka pokrenuli razvoj volontiranja u gradu i pokazali koliko naši volonteri doprinose samom događaju, želja nam je bila povezati se s drugima i sve to stečeno znanje pretočiti u konkretan materijal od kojeg će koristi imati i drugi organizatori natjecanja na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Držimo da je ovo iznimno važan segment svakog sportskog događaja, stoga ni mi ni naši partneri nismo posustali u provedbi projekta tijekom pandemije. Volonteri su u svojim matičnim državama odradili edukacije i potom primijenili naučeno na više sportskih događaja, a sada najbolje među njima dočekujemo u Dubrovniku. - rekao je direktor Du Motiona Alen Bošković.

Mladi volonteri-ambasadori iz Bugarske, Italije, Poljske, Švedske i Turske, njih sedam iz svake države, u nedjelju 1. svibnja volontirat će na ovogodišnjem izdanju Dubrovačkog polumaratona, a potom u ponedjeljak 2. svibnja sudjelovati na Međunarodnoj konferenciji o volontiranju na kojoj će se razmijeniti iskustva i predstaviti rezultati projekta. U pratećim panelima o volontiranju sudjelovat će i predstavnici Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske, Hrvatskog olimpijskog odbora te organizatori trkačkih manifestacija, a posebnu prezentaciju organizacije volontera održat će Doug Thurston, direktor poznatog američkog maratona Big Sur.

Po završetku konferencije, projektni tim sastavljen od predstavnika svih partnera uključenih u EU projekt održat će svoj šesti, ujedno i posljednji transnacionalni radni sastanak na kojem će se rezimirati sve aktivnosti poduzete tijekom provedbe projekta.

Podsjetimo da se EU projekt “Du Motion” sufinancira sredstvima osiguranim kroz program Europske Unije Erasmus+: Sport u iznosu od gotovo 300 tisuća eura te uz potporu Ureda za udruge Republike Hrvatske.

dpp

Nakon usvojene strategije razvoja sporta i sportske infrastrukture započeo je povijesni val ulaganja u 30 godina zapuštenu sportsku infrastrukturu. Prvi projekt koji smo realizirali je hangar jedriličarskog kluba Orsan. Nakon toga Gospino polje je dobilo novo moderno nogometno igralište s popratnim sadržajem. U Mokošici je u potpunosti obnovljena i opremljena Judo dvorana, dok smo u Gospinom polju napravili Dvoranu za borilačke sportove. Također, završili smo projekt uređenja Gradskog bazena koji će u nadolazećem razdoblju biti dom prvog muzeja vaterpola u svijetu.

Čast je ulaganjem u sportsku infrastrukturu razvijati sport!

Sukladno trenutnoj epidemiološkoj situaciji i konzultacijama sa Stožerom civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije te Zavodom za javno zdravstvo, obavještavamo sve građane da se dosadašnje mjere koje se odnose na rad Dječjeg vrtića Župa dubrovačka, Općine Župa dubrovačka te održavanje sportskih okupljanja produžuju do 21. ožujka 2021. godine.

Ovisno o razvoju epidemiološke situacije, najkasnije do petka, 19. ožujka 2021. godine, obavijestiti ćemo roditelje i građane o ukidanju ili eventualnom nastavku ovih mjera.

Vezano za rad Dječjeg vrtića, napominjemo da je ostavljena mogućnost da djeca koja zaista nemaju mogućnost ostati kod kuće mogu doći u vrtić ali se apelira na roditelje da ako je to ikako moguće ostave djecu u svojim domovima obzirom da se isto pokazalo kao učinkovita mjera u suzbijanju epidemije koronavirusa.

Molimo sve roditelje djece koja zaista nemaju mogućnosti ostaviti djecu kod kuće, da i dalje, na broj telefona: 020/485-029 ili na email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., jave ukoliko imaju potrebu dovesti dijete u dječji vrtić. Dežurstvo za djecu koja zaista nemaju mogućnost ostati kod kuće organizirano je u glavnoj zgradi Dječjeg vrtića Župa dubrovačka te apeliramo na građane da se ponašaju odgovorno te se pridržavaju uputa i preporuka nadležnih javno-zdravstvenih tijela. Sve najnovije takve informacije dostupne su i na web stranici Dječjeg vrtića i Općine Župa dubrovačka gdje se redovito ažuriraju.

Općina Župa dubrovačka