Jedan od najistaknutijih poljskih orkestara te jedan od najdinamičnijih ansambala na europskoj ranoglazbenoj sceni, (oh!) Orkiestra pod vodstvom vrsne violinistice Martyne Pastuszke sinoć je atrij Kneževa dvora ispunio raskošnim baroknim zvukovima u kojima je festivalska publika istinski uživala.

Baroknu glazbenu fresku iznimnom ljepotom muziciranja dočarali su sinoć članovi (oh!) Orkiestra, vrhunski znalci i strastveni entuzijasti rane glazbe Marzena Biwo, druga violina, Dymitr Olszewski viola, Krzysztof Firlus viola da gamba, Vladimir Waltham violončelo, Anna Firlus čembalo, Erazem Izidor Grafenauer Grof lutnja i Jarosław Kopeć udaraljke.

Pod vodstvom renomirane prve violine i spiritus movens ansambla Martyne Pastuszke, slijedili su sve stilske, interpretativne i tehničke standarde povijesno obaviještene izvedbe rane glazbe, prvo Suitom iz scenske glazbe za djelo Obeščašćena, ili Perzijska princeza jednog od najvećih baroknih engleskih skladatelja Henrya Purcella. Već je s ovom skladbom sva raskoš rane glazbe zabljesnula Dvorom, a podjednako očaravajuće odzvanjale su note sonate Sultanija Françoisa Couperina i koncerta Feniks Michela Correttea.

Ova su djela lepezom zvukovnih boja i dinamika slušateljima sinoć predstavila priče koje su dolazile iz dotad nepoznatog svijeta, bajkovitog i misitčnog Istoka, iako možda same ne zrcale zvukove Orijenta. No, kako sami glazbenici za sebe ističu, nikada ne zaboravljaju ono što je najvažnije – da njihova glazba dopre do publike što je moguće potpunije, u što se sinoć uvjerila festivalska publika.

Vrhunac istinskog glazbenog užitka, što je potvrdio i svesrdni pljesak okupljenih, donijele su posljednje skladbe na repertoaru, sonata Osmanska opsada Beča 1683. Andreasa Antona Schmelzera koja poziva na borbu za očuvanje europskog identiteta i koncert „Comique“ br. 25 Les Sauvages et la Furstemberg Correttea i Jean-Philippea Rameaua. Poklon glazbenika publici za kraj koncerta donio je i dašak poljskog nacionalnog duha u Dvor dodatno uljepšavši ugodnu ljetnu večer izvedbom djela Tamburetta varšavskog knjiiževnika, arhitekta, ali i prvog poljskog skladatelja instrumentalne glazbe Adama Jarzębskog, miljenika poljskog dvora i plemstva 17. stoljeća.

Idući koncert na glazbenom programu 74. Igara održati će Camerata RCO u petak, 18. kolovoza u atriju Kneževa dvora u 21:30, a ulaznice su dostupne preko festivalske mrežne stranice www.dubrovnik-festival.hr ili servisa www.ulaznice.hr, na blagajni u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) svakim danom od 9 do 21:30 te ispred zgrade DTS-a (Vukovarska ulica) od ponedjeljka do petka od 10 do 17 sati.

kkj

Nakon što su donesene zakonske izmjene kojima je, osim na autobusnim kolodvorima, zračnim i morskim lukama i sl. na državne praznike zabranjen rad trgovina, jučer su profitirale benzinske crpke koje su odavno postale „robne kuće” pa su tako redovi za sitne potrepštine, cigarete, grickalice i što sve već ne, bili dugi i sinoć. Ako je itko profitirao na „neradnom danu” onda su to svakako benzinske crpke.

Inače, dan bez otvorenih trgovina prošao je uz apsurdne situacije poput onih da u rijetkim otvorenim trgovinama pekarnica, onih koje spadaju pod status slastičarnica pa su mogle raditi, možete kupiti kolač pa čak i burek, ali ne i kruh, jer prodaja kolača i bureka spada pod ugostiteljsku djelatnost, a prodaja kruha pod trgovačku. U isto vrijeme kruh na policama tih „slastičarnica” mogli ste samo gledati jer je on bio namijenjen ugostiteljima. Da, inače pekarnice rade svaki dan i svaku noć, a iako su pekari unutra i peču kruh koji se distribuira ugostiteljima i na praznike i nedjelje, vama ga ne smiju prodati. Blizu je to onog apsurda da vam po hrvatskom zakonu prodavačica u trafici nedjeljom može prodati novine, ali ne bi smjela npr. žvake.

Inače, brojne pekarnice ne rade ni danas, odnosno sve rade, ali ako se vlasnici nisu odlučili da im ova nedjelja bude jedna od onih 16 radnih u djelatnosti trgovine, onda ne prodaju građanima proizvode, jer je nedjelja dan za misu, ali ne i za kruh naš svagdašnji. Pekarima eto nije ni za misu, jer kruh svagdašnji mora stići do ugostitelja, a mi ionako možemo sami mijesiti ili jesti kruh od prekjučer.

Ako se ovaj vikend ne vidi apsurdnost zakonskih izmjena za trgovine, e onda nikad ni neće.

Gradu Dubrovniku odobrena su sredstva pomoći Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za neposredno sufinanciranje poticanja mjera odvojenog sakupljanja komunalnog otpada. Projekt uključuje nabavu 100 spremnika od 120 l i 100 spremnika 1100 l za prikupljanje biootpada.
 
„Ukupna vrijednost projekta je 76.650 eura s PDV-om, a odobrena su bespovratna sredstva 40% ukupne vrijednosti projekta odnosno 30.660eura s PDV-om. Sredstva su odobrena u sklopu Javnog poziva za neposredno sufinanciranje poticanja mjera odvojenog sakupljanja komunalnog otpada.
 
Kroz nabavu spremnika za prikupljanje bio otpada uspostavit će se kvalitetniji, postojaniji i ekonomski učinkovitiji sustav gospodarenja otpadom u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i prirode te poticanja unaprjeđenja sustava odvojenog sakupljanja otpada i smanjenja količine odloženog otpada na odlagalištima.” - navode iz Grada Dubrovnika.
 
„Grad Dubrovnik nabavlja 23 nova podzemna spremnika velikog kapaciteta za potrebe odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, a ugovor o nabavi potpisan je krajem lipnja. Ukupna vrijednost ovog projekta iznosi 238.625 eura, a projekt se također provodi uz sufinanciranje bespovratnim sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 96.202 eura ili 40 posto investicije.” - podsjećaju također iz gradske uprave.

dpp

Otvorene su sinoć 74. Dubrovačke ljetne igre, najveći i najznačajniji hrvatski umjetnički festival drame i (klasične) glazbe, što je ostao i kao takav opstao čak i u onim godine u kojima se gubio, konceptualno lutao, gotovo pa odbačen od Dubrovčana za što, ruku na srce, nije bilo krivo samo vodstvo Igara. Ima nešto krivo ili, bilo kome pravo ili ne, možda ipak pravo nasađeno, i u nama Dubrovčanima. Nije se blagonaklono gledalo na, pa hajdemo to nazvati, konceptualno projektnu dramu, a drama je Dubrovčanima nekako uvijek bila srcu draga i srce Igara, iako su Igre kroz svoje 74. godine ugostile svjetske glazbene virtuoze. Ipak taj (glazbeni) dio Igara više pripada znalcima, dok drama... Drama je pučka i drama je puk, ona je postolar u čijim crevjama svatko korača, ona je krojačica čiji vestit svakome pristaje, ona je kamarjer koji poslužuje tugu i radost, ona je meštrinja života.

Nije stoga neko čudo da su Dubrovčani skloni drami i (pre)dramatiziranju, kako je uostalom sugerirano i na Otvaranju, jer i bez Igara imaju oni svoje igre u koje im se ove Ljetne savršeno uklapaju kad bildaju mišiće nekakvog svog „dubrovčanizama” ili raguzeizama, koji zbilja proguta poput porcije patagonijskih oliganja uz prilog smrznutog, brzoprženog pommes fritesa ili možda krepanu blitvu, a pred kojima su pale placete Festivala. Otegla se tako višečinka jesu li Dubrovačke ljetne igre dubrovačke ili „zagrebačke”, čiji prolog više nitko ni ne pamti, ali zaplet je bio upečatljiv, a dogodio se na otvaranju 61. Igara kada nije bilo Linđa, a Bogami ni kneza ni senatora. Uz sedam smrtnih, scenarist Tomislav Zajec i redateljica tog otvaranja Dora Ruždjak Podolski, ako se pita Dubrovčane, nisu mogli počiniti veći grijeh od toga da izbace ovo „sveto trojstvo” Otvaranja. Iako je i s Linđom i s knezom i sa senatorima bilo redateljskih i scenarističkih promašaja, to iz 2010. uistinu se čini najvećim, jer (zar ne?!) trebamo (pre)dramatizirati.

Rasplet te dubrovačko – zagrebačke drame najavljen je pred ove, 74. Dubrovačke ljetne igre porukama gradonačelnika Mata Frankovića i Dore Ruždjak Podolski, sada u ulozi intendantice, koja, tko zna, možda želi iskupiti „grijeh” pa je nit koja se provlačila, možda čak i nametala, što direktno što posredno njihovim izjavama na konferencijama za novinare bila: „Igre su dubrovačke.” Samo Otvaranje, povjereno pomoćniku intendantice za dramski program Saši Božiću kao redatelju i glumici Nataši Dangubić kao scenaristici, trebalo je i to jest potvrdilo, šćeto neto, direktno, naglašeno i nedvojbeno već u samom prologu „(...) ma će ove godine bit po momu, po našemu, kako nas, gradsku čeljad, gusta”.

Scenarij koji je potpisala „mala iz Grada” i kao glumica nas uostalom i provela Otvaranjem bio je u potpunosti prilagođen željama (dubrovačke) publike, deboto previše, sve do granice da se počela gubiti umjetnička vrijednost Otvaranja, što, dojam je, i jest bio cilj, jer pita se Nataša Dangubić u scenariju „kakvo treba bit otvaranje” i odgovora „otvaranje je cere-mo-ni-ja, tradicija”, dakle zapravo pretpostavljeno samoj umjetnosti. No, s obzirom na tip manifestacije ono nije bilo lišeno niti je patilo od manjka umjeteonstva kao što su od viška patila neka druga Otvaranja zbog redateljskog i scenarističkog nerazumijevanja značenja „cere-mo-ni-je”. Rub nije pređen ni plasiranjem pop numera dubrovačkih autora kako bi se „zdravo seljački” dubrovačkim gospođama i gosparima i na taj način dalo do znanja da su Igre dubrovačke, jer time je, i ako to jest, kao i ako to nije bila namjera autorice scenarija Nataše Dangubić, ukazano na proces obratne metamorfoze koju proživljava Dubrovnik, u kojem je sve manje onih koji znaju gdje je čemu i kome mjesto.

„Budimo jasni, ovo nije dobar prijedlog Zakona, ali je daleko bolji od onoga što smo dobili u prvom čitanju”, ocijenio je vijećnik Možemo i Srđ je Grad u Županijskoj skupštini Dubrovačko – neretvanske Marko Giljača na konferenciji za novinare koju je Možemo! održalo u Zagrebu analizirajući prijedlog Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, a koji je upravo zahvaljujući kampanji „Nije dobro za pomorsko dobro” Možemo! i povezanih stranaka doživio određene promjene.

- Prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koje je Vlada RH popravljala između dva saborska čitanja ipak je dobra vijest za građane Hrvatske. I još bolja za sve koji žive na obali i otocima i žele sačuvati kvalitetu i način života čovjeka na Mediteranu. Zato što smo svi zajedno uspjeli spriječiti monetizaciju hrvatske obale i natjerati premijera Andreja Plenkovića da se povuče pred snažnom porukom javnosti koja glasi: Ne damo obalu! - rekao je Giljača.

- Snaga 30 tisuća potpisa koje smo skupili u našoj kampanji „Nije dobro za pomorsko dobro", poruke građana na tribinama, paralelni snažni angažman civilnog društva i pojedinaca, sačuvao je naše plaže i obalu kao opće dobro. Zato, čestitam svima! Zajedno možemo! - rekao je Marko Giljača istaknuvši kako je „pala krinka s prvog zakonskog prijedloga”, a koji je, rekao je on, „uistinu bio zakon opasnih namjera”.

- Sjetimo se, nije to bilo tako davno, uvjeravali su nas kako je zakon odličan. Ipak su se povukli pod pritiskom javnosti! Upravo zbog svih vas, koji ste hrabro j glasno ustali protiv otimačine pomorskog dobra, sada imamo prijedlog zakona u kojem nedvosmisleno piše da: nema ograđivanja plaža, nema ograničavanja pristupa pomorskom dobru, nema „morske plaže ispred hotela, kampa ili turističkog naselja”, nema nekontroliranog nasipanja i dohrane... Značajno je ograničena mogućnost gradnje na pomorskom dobru. Jasnije i bolje su uređene komunalne i sportske luke! - rekao je Marko Giljača.
- Upravo zbog svih nas koji smo jasno rekli „Nije dobro za pomorsko dobro” donekle je uspostavljena ravnoteža između gospodarskog korištenja, zaštite i potreba građana. Jedna je bitka dobivena, ali je još posla pred svima nama. - kazao je Giljača spomenuvši kako će Možemo! predati amandmane uz prijedlog zakona.

- Osvrnut ću se na samo jedan članak, 53, koji govori o dodjeli Koncesije na pomorskom dobru od interesa za Republiku Hrvatsku. - rekao je Giljača o zakonskoj odredbi kojom Vlada može „preskočiti” lokalnu samoupravu.

- Praksa je pokazala da takav postupak Vlade može dovesti do trajno nepopravljivih posljedica za lokalnu zajednicu. Podsjetit ću vas da je, jednom jako sličnom odlukom iz 2015. godine, Vlada dodijelila koncesiju za luku posebne namjene „Marina Gruž" – sadašnja Marina Frapa u Dubrovniku. Vlada RH je tu odluku donijela na osnovu „strateškog interesa" suprotno volji građana Dubrovnika i unatoč sudskim postupcima koji su trajali sve do 2018. te usprkos činjenici da projekt nije bio u skladu s Urbanističkim planom uređenja Gruškog akvatorija, što jest u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Zbog svega toga, tražimo da se u čl. 53. uvrsti obveza Vlade o pribavljanju prethodne suglasnosti predstavničkog tijela na čijem je teritoriju predviđeno davanje Koncesije na pomorskom dobru od interesa za Republiku Hrvatsku i da se usuglase „strateški" interesi i interesi lokalne zajednice. - prijedlog je Možemo! koji je iznio Giljača.

Na konferenciji za novinare govorili su još i saborska zastupnica Ivana Kekin, vijećnik Možemo! u Gradskom vijeću grada Rijeke Nebojša Zelič i vijećnica u Gradskom vijeću Grada Pule Dušica Radojčić.

- HDZ i dalje nema volje na istinski odgovoran i održiv način urediti upravljanje plažama i pomorskim dobrom, ali su od prvog do drugog čitanja prijedloga Zakona bili prisiljeni odustati od čitavog niza najspornijih odredbi. Time je dobivena jedna velika bitka za javno pomorsko dobro koje će moći i dalje koristiti sve građanke i građani, a drugu nastavljamo u Saboru, amandmanima koje ćemo podnijeti i na Prijedlog u drugom čitanju. - poručila je Kekin.

Uz blagdan svetog Petra i Pavla i Dan Općine Mljet, na otoku je boravio i župan Dubrovačko – neretvanske županije Nikola Dobroslavić. Čestitavši Dan Općine i blagdan njezinih zaštitnika, Dobroslavić je istaknuo kako je impozantno sve ono što se radi na Mljetu. Naglasio je kako je Općina Mljet jedna od najboljih u Županiji.

- Čestitam načelniku i Općinskom vijeću na svemu što rade, što je doista impozantno i uvjerimo se u to svaku godinu kad dođemo na obilježavanje Dana Općine. Općina Mljet jedna je od najboljih u Županiji i na tome vam čestitam. Mnoge stvari radimo skupa s velikim zadovoljstvom i odlična je suradnja s Općinom Mljet. Spomenute su i sve ceste u koje ulaže ŽUC i razna druga područja suradnje. Zajedno smo riješili i pitanje liječnika, što je osjetljivo za sva područja, posebno za otoke i jučer smo potpisali ugovor o sufinanciranju jednog tima turističke medicine za ovu sezonu. - rekao je župan.

Osvrnuo se na sredstva koja je Vlada osigurala za otoke, od čega će Dubrovačko – neretvanska županija dobiti 28 milijuna eura.

- Prije par dana naša je Vlada za sve naše otoke osigurala 150 milijuna eura, od čega za našu Županiju 28 milijuna eura. To je ozbiljan iznos koji će iskoristi svi naši otoci i poluotok Pelješac. Očekujemo uspješno korištenje tih sredstava i od Općine Mljet i u tome ćemo vam biti potpora. - kazao je Dobroslavić.

Istaknuo je i projekte cestogradnje na području Županije.

- Mljet, bez obzira što je otok, svakim je danom bliže kopnu i ostatku Hrvatske i opet smo zajedničkim naporima dovršili milenijski projekt hrvatske države i naroda - Pelješki most, kojim smo se mi s južnog dijela Županije, posebno otoci, ali i oni s njezina sjevernog dijela, bolje povezali, spojeni smo u jednu cjelinu i bliži smo i Zagrebu i jedni drugima i tu ne stajemo već zajedničkim nastojanjima i upornošću i razumijevanjem i potporom Vlade i našeg premijera, kreće nastavak izgradnje autoceste od čvora Metković do Osojnika. Dakle imat ćemo autocestu, a do Orebića brzu cestu, koja se projektira i brzu cestu do Zračne luke u Dubrovniku. Sve će to u neposrednoj budućnosti biti ostvareno jer čuli smo od našeg premijera, koji je izričito najavio da je to program ove Vlade. Očekujemo početkom iduće godine nastavak radova na autocesti od Zaton Dola do Osojnika. - najavio je Dobroslavić.

Uz 10. obljetnicu hrvatskog članstva u EU Dobroslavić je kazao kako je Hrvatska čvrsto u središtu integracija koje su, rekao je, najnaprednije u civilizaciji.

- S upornošću koju vi iskazujete na Mljetu, kao i mi u Županiji, s načelnicima kakvog imate vi i Općinskim vijećem i svima koji pomažu u razvoju i poboljšanju uvjeta za stanovnike na Mljetu, očekujemo bolju budućnost za naše ljude, bolje uvjete življenja i bolje gospodarstvo. U ovoj godini u kojoj obilježavamo 10. obljetnicu članstva u EU, možemo reći da smo ponosni jer osim što smo ostvarili samostalnu hrvatsku državu, čvrsto smo u središtu integracija koje su najnaprednije u cijeloj civilizaciji. Otkad je zabilježena, Europska unija je najdalje postigla u civilizacijskim dosezima otkad je civilizacije i mi smo u središtu te asocijacije, te unije, a posebno smo čvrsto unutra radi uspjeha ove Vlade u ovoj godini, a to je ulazak u schengenski prostor nesmetanog kretanja i ulazak u područje eura, zajedničke valute, što znači bolje uvjete za naše gospodarstvo i naše sugrađqne i pozitivne učinke na turizam. - kazao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

Uz blagdan svetoga Petra i Pavla i Dan Općine Mljet na svečanoj sjednici Općinskog vijeća načelnik Đivo Market, podnoseći izvješće o radu, nije nabrajao samo projekte realizirane u njegovu načelnićkom mandat već se osvrnuo na projekte koji su na Mljetu realizirani u posljednjih 30 godina, otkad je Mljetu vraćen status općine.

- Općina Mljet je bila ukinuta 1960. i 1993. je ponovo vraćena, 33 godine smo bili u sastavu Općine Dubrovnik. Nakon osnivanja Općine Mljet, kad krenemo od Saplunare, samo gledajući infrastrukturu što se napravilo, u Saplunaru je došla ne bilo kakve nego asfaltirana dvosmjerna cesta. Put za Okuklje, koji je bio kozji put, danas je asfaltiran. Tu je i cesta prema prožurskom portu, zaobilaznica Sobre i Babina Polja, dvosmjerni put za Blato, rekonstruirana cesta prema Kozarici, zaobilaznica Polača. Što bismo više što se tiče cesta, ali imamo još što za napraviti. - rekao je Market, najavivši cestovne projekte čija realizacija tek slijedi.

- Uskoro kreću radovi na cesti Prožurska luka – Okuklje. Ta je cesta danas makadam i ona će se rekonstruirati. Radovi kreću u rujnu, a odabran je izvođač radova. Cesta Crna Klada – Kozarica i danas je makadam, a možda će sljedeće godine, kad budemo imali svečanu sjednicu, radovi već biti u punom jeku. To je investicija Županije za koju do nove godine očekujemo građevinsku dozvolu. Za cestu kroz Maranoviće Hrvatske ceste već rade projekt. Dakle, državna cesta kroz Maranoviće, koja je usko grlo, će se širiti. Obilaznica Pomene je ono što uvijek pitaju u Nacionalnom parku, kad će ta zaobilaznica. Idejno rješenje je gotovo i očekujemo uskoro izmjene Prostornog plana Nacionalnog parka i građevinsku dozvolu do nove godine. - kazao je Market.

Osvrnuo se na projekte vodoopskrbe koji su za otok Mljet iznimno značajni.

- Kad se uzme vodoopskrba otoka Mljeta, sami znamo što je bilo prije dvadesetak godina. Bila je jedna cisterna vode, ako si je mogao dobiti iz neke javne vodospreme ili neki vojni vodonosac u to doba koji nas je spašavao od žeđi. Danas, zahvaljujući i Općini i svima koji su nas maksimalno podržavali, imamo tri desalinizatora s kojima još uvijek opskrbljujemo dvije trećine otoka. Naša tvrtka Voda Mljet to odrađuje i, što je najvažnije, imamo vodu s kopna, iz Neretve jer 2018. je napokon voda stigla. I moramo biti iskreni, da nije stigla, usprkos desalinizatorima, bilo bi nam nemoguće. - kazao je Market.

Naglasio je kako se na Mljetu puno toga napravilo u zadnjih 30 godina, istaknuvši kako nisu sve njegove zasluge.

- Puno toga radimo 10 godina otkad sam ja tu, ali, Bogami, radilo se i 20 godina prije mene i siguran sam da će se tako i nastaviti. - istaknuo je.

Mljetski općinski načelnik najavio je i projekte važne za demografsku sliku otoka.

- Danas ćemo dijeliti nagrade i za najmlađe. To su nagrade osnovnoškolcima na otoku koji su se isticali posebnim rezultatima na županijskoj i državnoj razini. Općina itekako vodi brigu o najmlađima i uskoro kreću radovi na izgradnji dječjeg vrtića u Babinom Polju, iznad Osnovne škole. Ono što je najbitnije, osigurali smo i dobili EU sredstva za projektnu dokumentaciju u stopostotnom iznosu i dobili smo financiranje vrtića u punom iznosu. Računamo da ćemo do nove godine imati građevinsku dozvolu i nakon toga kreću radovi. - rekao je Market i dodao kako će za mljetske predškolce, dok se bude gradio novi vrtić, biti osiguran zamjenski prostor.

- Za taj vakuum od još godinu dana, koliko ćemo sigurno biti bez vrtića, pripremili smo Dom kulture u Babinom Polju za predškolski odgoj. Znači, od dogodine će predškolci pohađati predškolu pri Osnovnoj školi Mljet, a prostorije će biti u Domu kulture Babino Polje. - rekao je Market.

Naglasivši kako Općina Mljet vodi brigu i o svojim starijim stanovnicima, Market je najavio izgradnju doma za umirovljenike.

- Neko će reći da ima malo mladih, ne bih se složio, ali složio bi se da ima puno starih. Imamo dvije lokacije za izgradnju doma umirovljenika. Jedna je u Prožurskoj Luci, za koju smo imali prijepore da je nekako sa strane, da nije u sredini otoka i imamo drugu lokaciju, zemljište u vlasništvu Općine Mljet koje je prostorno - planski prošla proceduru u Babinom Polju i mislimo da je ta lokacija možda i najbolja da u skoro vrijeme to napokon i odradimo. - kazao je načelnik Općine Mljet.

Istaknuvši kako na Dan Općine nikoga ne želi zaboraviti, Market se posebno zahvalio zdravstvenim djelatnicima na otoku.

- Zdravstvene djelatnike koji rade na otoku, pogotovo u ljetnoj sezoni, kad nas je pet puta više nego zimi, doista moram pohvaliti. Odrađuju stoječki sve svoje zadatke i 24 sata zaista nije lako biti dežuran jer na otoku se dežura 24 sata, nema radnog vremena, nema hoću - neću i svaka im čast. - istaknuo je Market.

Blagdan svetoga Petra i Pavla i Dan Općine Mljet načelnik Đivo Market čestitao je svim žiteljima Otoka, svim Mljećkama i Mljećanima na otoku i izvan njega te svim prijateljima Mljeta.

Poetska tribina „Zalogaj poezije'” Sisačke udruge za promicanje alternativne i urbane kulture pokrenuta i kontinuirano aktivna od 2018. godine, u subotu je po prvi put održana u Trstenom u suradnji s udrugom „Trstika Trsteno”.

Ovo gostujuće izdanje tribine polučilo je velik interes publike iz Trstenog i okolice, a kako je u svom govoru nagovijestio Josip Kleković, predsjednik Sisačke udruge za promicanje alternativne i urbane kulture, postoje svi preduvjeti da tribina na istom mjestu zaživi i sljedećih godina i preraste u tradicionalno gostovanje.

Publici su se predstavili sisački pjesnici: Siniša Matasović, Sanja Domenuš, Željko Maljevac, Branko Tompić i Denis Vidović te domaći pjesnik iz Trstenog Vinko Čenić, a po običaju su druženje obogatili i glazbenici, domaći izvođači iz Trstenog Luko Zelen, Mario Đomešić i Pero Stanković, sisački kantautor Danko Tomanić te mlada Ukrajinka Anna Komarytsia, suradnica sisačke udruge.

Posebnost večeri je bila u tome što je svatko od sisačkih pjesnika prije svoga nastupa pročitao jednu odabranu pjesmu iz zbirke ''Utjeha u križu'' Anđelke Petričević Čenić (Lovreć 1916. – Beč 1992.).

Tribina se uz pjesmu, roštilj i neobavezno druženje protegla duboko u noć. Pjesnici iz Siska i ostali članovi udruge tijekom gostovanja obišli su i nadaleko poznati Arboretum Trsteno uz stručno vođenje Melka Laptala i ostale znamenitosti Trstenog, Dubrovnika i okolice. Uz iskazanu zahvalnost svojim domaćinima na vrhunskom gostoprimstvu i suradnji, članovi sisačke udruge izrazili su želju i spremnost da se na sličan način u skoroj budućnosti i autori iz Trstenog predstave sisačkoj publici u uzvratnom posjetu.

dpp

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske zabilježeno je pet prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima su tri osobe teže i dvije lakše ozlijeđene, dok je s materijalnom štetom zabilježeno šest prometnih nesreća

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 679 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 266 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 70 mjera je poduzeto prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 23 osobe su prekršajno sankcionirane zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirano je 49 osoba.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 66 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 43 mjere poduzete zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

dpp

Nezavisni vijećnik Ivica Roko koji je za govornicom psovao Boga i tražio otvaranje javne kuće nije jedini imao primitivan istup na sjednici dubrovačkog Gradskog vijeća.

Naime i vijećnik Pero Vićan, inače predsjednik DDS-a, kojem, kao ni Roku, ovo nije prvi put da se primitivno ponaša na sjednicama Gradskog vijeća dobio je opomenu zbog spominjanja „....ebanja”.

Dijelu vijećnika i gradonačelniku Matu Frankoviću to je bilo jako smiješno, kao i Vićanova poruka vijećniku SJG Đuru Caporu na kraju tog primitivnog istupa.

Video u prilogu ispod teksta.