Nogometni klub Gruški omladinski športski klub Dubrovnik 1919 ili kako li se već taj hibrid klub zove, prema prijedlogu Programa javnih potreba u sportu Grada Dubrovnika za 2023. godinu, trebao bi dobiti 108.076 eura. Riječ je inače o nogometnom klubu koji se natječe u, kako se to danas zove, 3. Nogometnoj ligi Jug. Ona je treća samo zahvaljujući preimenovanju 1. Hrvatske nogometne lige u Supersport HNL. Zapravo GOŠK Dubrovnik 1919 natječe se u četvrtom razredu hrvatskog nogometa, tek rang većem od Županijske nogometne lige u kojoj igraju npr. Sokol iz Dubravke ili Croatia iz Gabrila.

Grad Dubrovnik klubove je kategorizirao u četiri razreda kvalitete, u prvoj, koja nosi pridjev vrhunskog sporta, samo je Vaterpolo klub Jug, odnosno jedan od njih tri ili koliko ih već ima, no ta sprdačina s nekoliko „Jugova” druga je pak priča.

NK GOŠK Dubrovnik 1919 svrstan je u drugu kategoriju pod „kvalitetni sport”. Dakle, klub koji se natječe u četvrtoj ligi prema klasifikaciji Grada Dubrovnika je – kvalitetan klub. Kvalitetan bi barem djelomice trebalo označavati i uspješan, a taj klub, zvat ćemo ga GOŠK, otpadne zaboga ruka dok mu se napiše puno ime Nogometni klub Gruški omladinski športski klub Dubrovnik tisuću i devet stotina i devetnaest, nalazi se u toj trećoj, koja je zapravo četvrta liga na desetom mjestu od 16 klubova koliko ih se tamo natječe.

U istoj toj drugoj kategoriji, gdje i GOŠK, nalaze se i klubovi poput Ženskog odbojkaškog kluba Dubrovnik, koji je u drugom rangu nacionalnog natjecanja, Košarkaški klub Dubrovnik, koji gazi prema Premijer ligi, Malonogometni klub Square, koji je vodeća momčad nacionalnog prvenstva i aktualne prvakinje Hrvatske Ženski košarkaški klub Ragusa. Tu je još, u tom drugom rangu i, vjerovali ili ne, Rukometni klub hrvatske mladeži Dubrovnik, inače danas trećeligaš. RKHM Dubrovnik doduše nije uopće predviđen za dodjelu sredstava iz javnosti manje - više poznatih razloga, ali nije sasvim jasno zašto je još uvijek naveden u drugu, odnosno kategoriju kvalitetnog sporta, kao što nije jasno ni zašto ŽKK Ragusa i MNK Square nisu i prvoj, kategoriji vrhunskog sporta. No, o tom potom, možda nekom drugom prilikom o apsurdima pri klasifikacijama, jer ovdje sad govorimo o – novcu.

Ne, zapravo nije puno 108 tisuća i sitniš eura izdvojiti za jedan nogometni klub, iako će s druge strane npr. Jadran Luka Ploče od svog grada dobiti duplo manje sredstava od GOŠK-a, a vodeća je momčad treće nogometne lige (službeno zvane drugom). Nije dakle problem koliko će dobiti GOŠK, odnosno ne bi bio problem da su sredstva pravedno raspoređena, a ne da je za GOŠK kao četvrtligaša predviđeno više sredstava nego za prvakinje Hrvatske ŽKK Ragusu (101.692 eura), vodeću momčad Supersport 1. HMNL Square (72.944 eura), KK Dubrovnik (89.867 eura) koji ide k Premijer ligi i odbojkašice koje plutaju drugoligaškim vodama (79.514 eura).

Dakle, za nižerazredni klub za koji valjda barem polovica građana ne zna niti u kojoj se ligi natječe, Grad Dubrovnik, prema Prijedlogu javnih potreba u sportu, dat će više novca nego, one su najbolji primjer, košarkaškim prvakinjama Hrvatske! Pa ne može to tako! Ili ipak može... Saznat ćemo u utorak na sjednici Gradskog vijeća, možda tko što pametno o ovom i reče, iako je problem financiranja sporta i klasifikacije sportaša u Gradu Dubrovniku puno dublji i ovdje spomenuti primjer je tek vrh sante leda problema koji leže ispod površine. Prijedlog je inače sastavio Dubrovački savez sportova.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković poručio je gradonačelniku Dubrovnika Matu Frankovića i županu dubrovačko – neretvanskom Nikoli Dobroslavića kako trebaju što prije doći u Ministarstvo sa zajedničkim mišljenjem oko trase brze ceste koja bi trebala voditi od Osojnika do Zračne luke Dubrovnik.

Naime, dok je Gradsko vijeće Grada Dubrovnika, u kojem HDZ ima većinu, jednoglasno usvojilo deklaraciju kojom se protivi izgradnji dijela brze ceste kroz Rijeku dubrovačku, odnosno proglašeni značajni krajobraz, a isto mišljenje ima i većina stanovnika tog dijela Dubrovnika, poglavito Komolca, župan Nikola Dobroslavić, tekođer iz HDZ-a, s druge strane zagovara taj projekt. Župan je na sjednici Županijske skupštine ustvrdio kako „nekud cesta mora proći”, ali ako se pita stanovnike Komolca pa i dubrovački HDZ, to nekud nikako nije uz sami izvor Omble, zapravo kroz veći dio Rijeke dubrovačke jer se u deklaraciji spominju i ostali izvori. I predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica (HDZ) nedavno je za naš portal izjavio kako stoji iza deklaracije i da je potrebno zaštititi Rijeku dubrovačku. U deklaraciji se inače uz izvor Omble spominje i kako je Grad Dubrovnik i protiv izgradnje brze ceste „iznad ili u neposrednoj blizini drugih izvora pitke vode”.

Iako brza cesta zapravo ne može naštetiti samom izvoru Omble, jer bi trasa trebala proći ispod njega, ružni most prst je u oko stanovnicima, a ostatak dionice itekako bi mogao naštetiti drugim izvorima u Rijeci dubrovačkoj. Kolika je ta mogućnost utvrdit će naravno struka, ali bojazan postoji. S druge strane nije bojazan, već je činjenica da planirana trasa nepovratno uništava vizure značajnog krajobraza koji bi izgradnjom brze ceste preko Komolca postao značajno ruglo.

Ministar Butković je pak istaknuo da je izgradnja brze ceste prema Zračnoj luci Dubrovnik neophodna.

- Koliko znam, Dubrovačko - neretvanska županija odredila je trasu kroz svoj prostorni plan, a Hrvatske ceste slijedom te utvrđene trase rade projektno - studijsku dokumentaciju. U ovom trenutku je studija utjecaja na okoliš predana u Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te će struka odrediti postoji li bilo kakva opasnost za okoliš. - kazao je Butković.

- Ako postoji razlog zbog kojeg se ljudi koji žive na tom području protive izgradnji brze ceste, dubrovački gradonačelnik i župan trebaju se dogovoriti i sa zajedničkim mišljenjem što prije doći u Ministarstvo i Hrvatske ceste. Ne bi bilo dobro da Hrvatske ceste izrade studiju utjecaja na okoliš i projektnu dokumentaciju, da definiraju tu trasu i da onda kažemo da smo protiv te trase. Svi zajedno bismo bili u neugodnoj situaciji. - rekao je ministar Butković.

- Moja poruka gradonačelniku i županu je, a to ću im reći kad ih vidim, neka sjednu, neka se dogovore i što prije krenu put Zagreba. - rekao je Butković.

Švicarci su zabranili Amerikancima da koriste švicarske simbole na omotu čokolada Toblerone. Tako ubuduće na omotu te čokolade neće stajati obrisi švicarske planine Matterhorn, a korporacija Mondelez, koja sada proizvodi Toblerone, neće se više smjeti ni dičiti natpisom kako čokolada dolazi iz Švicarske s obzirom da dio proizvodnje Amerikanci kane prebaciti u Slovačku. Švicarci imaju naime stroge odredbe koji se proizvod može nazvati švicarskim, a dobro su zaštitili i svoje simbole.

No, zato Dubrovnik možemo gledati na proizvodima kojima se kupcima sugerira kako su to zapravo dubrovački proizvodi, iako s Gradom nemaju veze, od sira iz Bosne i Hercegovine do ćevapa i pive, danas - sutra smrznutih sarmi i gambela graha s kobasicom, a brojne su i reklame u kojima se vizure Grada povezuju s pojedinim proizvodima.

Ne treba ići naravno toliko daleko pa tražiti uopće mogućnost da se zabrani upotreba vizura Dubrovnika u reklamama, dapače, tu se krije i potencijalna korist kroz mogućnosti brendiranja. Ipak, reklame su jedno, a omoti proizvoda druga priča, jer nije baš normalno da se bosanski ili bilo koji drugi sir koji nije dubrovački, ujedno i prodaje pod „dubrovačku foru”, ili ćevapi, piva, nebitno što. Primjera zaštite, kakva bi se mogla izboriti i za prepoznatljive vizure Grada, u svijetu ima, evo zadnji je povezan s Toblerone čokoladom. Ne radi se tu o novcu, već isključivo o zaštiti brenda, a Dubrovnik jest brend.

Nažalost, hrvatski zakoni takvu zaštitu u ovom slučaju ne prepoznaju, za razliku od spomenutih Švicaraca ili npr. Francuza koji su zabranili uporabu noćnih fotografija Eiffelovog tornja u komercijalne svrhe.

Zapravo kod nas nema ni svijesti važnosti brendiranja. Izuzevši „Igru prijestolja” ili „Ratove zvijezda”, smještene u fiktivne svjetove pa i Dubrovnik u njima ne može ni postojati kao Dubrovnik, Grad i okolica rasprodana je za sitniš kako bi se kadrovima naših vizura u filmovima i serijama brendirale Italija i Španjolska.

U rujnu ćemo u Dubrovniku vidjeti djela Andyja Warhola izložena u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Realizacija izložbe je već dogovorena, potvrdio je to župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić nakon posjete Prešovu gdje se u Medzilaborceu nalazi muzej posvećen ovom velikanu.

- U rujnu je za izložbu rezerviran drugi kat Umjetničke galerije Dubrovnik, a koja djela će biti izložena još ne mogu precizirati. O tome će naime odlučivati slovački kustosi na osnovu zaključka koja i kakav se djela mogu izložiti s obzirom na prostor koji imamo na raspolaganju. - kazao je za Dubrovnikpress i Južni ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik Tonko Smokvina.

Muzej u Medzilaborceu osnovan je inače 1991. godine na inicijativu članova obitelji pokojnog Warhola i slovačkog Ministarstva kulture iako kroničari navode da je on za života nijekao svoje porijeklo, odnosno govorio je kako „dolazi niotkuda”. Službeno, u njegovoj biografiji kao mjesto rođenja navodi se američki Pittsburgh (6. kolovoza 1928.), a on sam kao američki umjetnik, no uistinu nije poznato je li Andy Warhol, čije je obiteljsko prezime, koje je promijenio, inače Varhola, rođen u selu Mikova pored Medzilaborceu ili u Pittsburghu. Ime i prezime, a rođen je kao Andrew Varhola, promijenio je inače 1949. godine.

Uz njegov muzej u Pittsburghu i u muzeju Andy Warhol muzeju moderne umjetnosti u Medzilaborceu nalaze se brojna originalna djela ovog umjetnika, kao i niz artefakata vezanih uz njega, a dio će biti tako izložen i u Dubrovniku.

Inače, Andy Warhol bio je slikar, dizajner i filmski stvaratelj koji je u prvoj polovici 60-ih godina prošlog stoljeća postao vodeća osoba pop arta. Andy Warhol preminuo je 1987. godine.

Trgovački sud u Dubrovniku ukinuo je jučer rješenje o privremenoj mjeri zabrane, kako se pravnim jezikom kaže, „otuđenja i opterećenja nekretnina u vlasništvu Ville Dubrovnik d.d.”, a zapravo, jednostavno rečeno, zabranu prodaje nekretnina i dizanje hipoteka. Taj problem Villa Dubrovnik imala je zbog spora koji je pokrenula tvrtka Europrojekt d.o.o. nakon što joj Villa Dubrovnik nije vratila uplaćenu kaparu od 7,4 milijuna kuna, odnosno skoro milijun eura. Riječ je o kapari za kupnju zemljišta u Svetome Jakovu u vrijednosti 4,2 milijuna eura plus PDV. Kupoprodaja nije na kraju realizirana, a Villa Dubrovnik zadržala je kaparu. Na koncu je Europrojekt zatražio povrat kapare u duplom iznosu, odnosno 1,97 milijuna eura. Sve je završilo na sudu.

Danas su pak iz Ville Dubrovnik izvijestili kako je postignuta nagodba, kapara je vraćena u iznosu u kojem je i bila uplaćena te se brišu zabilježbe na nekretninama.

Inače, riječ je o zemljištu veličine 6.675 kvadrata u Svetom Jakovu, a Villa Dubrovnik zemljište neće ponovo prodavati. Naime, odluka o prodaji donesena je u vrijeme pandemije korona virusa kada su turski vlasnici iz Dogus grupe pokušavali na taj način ublažiti psoljednice lošeg poslovanja uzrokovanog tadašnjeom krizom na turističkom tržištu.

Nakon nagodbe, pišu danas u priopćenju iz Ville Dubrovnik, „rješenjem je potvrđeno vlasništvo Ville Dubrovnik na navedenim nekretninama, obavljen povrat ranije uplaćene kapare u iznosu od milijun eura, a Villa Dubrovnik ujedno je postigla i željeno strukturiranje zemljišnih čestica”.

„Naime, zamjenom i prodajom manjih dijelova nekretnina s vlasnicima susjednih nekretnina, a koji su u partnerskom odnosu s tvrtkom Eeuroprojekt d.o.o., dosegnuta je tražena minimalna površina koja će Villi Dubrovnik omogućiti razvoj planiranog projekta luksuznih vila na svim česticama u svom vlasništvu, što ranije nije bio slučaj.” - navode iz Ville Dubrovnik.

- Izražavamo zadovoljstvo postignutom nagodbom te, posljedično, rješenjem Trgovačkog suda koje nam omogućava da se u potpunosti posvetimo svom redovnom poslovanju te novim ulaganjima. Planirani razvoj projekta luksuznih vila na Svetom Jakovu trenutačno je još uvijek u inicijalnoj fazi, a uvjereni smo da bi svojim sinergijskim potencijalom mogao pružiti dodatnu vrijednost ukupnoj turističkoj ponudi našeg grada. - kaže nakon svega predsjednica uprave Ville Dubrovnik Mirna Lončar Stražičić.

- Naravno, kao društveno odgovorna tvrtka koja u obzir uzima interes i mišljenje javnosti, svoje ćemo ideje prethodno javno prezentirati svim uključenim i zainteresiranom dionicima, a u suradnji s gradskim tijelima nadležnima za prostorno planiranje osigurati i poštivanje svih relevantnih propisa koji definiraju gradnju na području Svetog Jakova. - kazala je još Mirna Lončar Stražičić.

Ministarstvo uprave odbacilo je zahtjev HDZ-ovih oporbenih vijećnika u Općinskom vijeću Općine Dubrovačko primorje i načelnika Nikole Knežića, također HDZ-ovca, za poništenjem sjednice Općinskog vijeća koja je održana na ljeto 2022. godini. Većinu u Općinskom vijeću u Dubrovačkom primorju čine inače članovi Nezavisne liste Vlaha Mozare, koji sada i obnaša funkciju predsjednika Vijeća, te Dubrovačkog demokratskog sabora, dok je HDZ u manjini, ali načelnik Knežić je HDZ-ovac.

Na toj sjednici čiju su zakonitost HDZ-ovci pokušali opovrgnuti, izabrana je privremena ravnateljica Javne ustanove u kulturi Baština Dubrovačkog primorja Rebeka Milković. Upitno je naime bilo to što je sjednica općinskog vijeća sazvana, kako kaže načelnik Knežić „u subotu za ponedjeljak”.

- U siječnju, nakon što je pola godine izgubljeno, ministarstvo se konačno očitovalo i odbacilo zahtjev Vas i dvojice vijećnika predstavničke manjine te utvrdilo da nema ništa sporno u održavanju 10. sjednice općinskog vijeća. Prije više od dva tjedna uputili smo Vam e-mail s pitanjem je li planirate neke daljnje akcije po ovom pitanju, tj. da li ćete i dalje pokušati osporavati odluke s ove sjednice. Kako niste odgovorili, postavljam pitanje ovdje na sjednici: Planirate li poduzimati daljnje aktivnosti kako biste osporili odluke vijeća s 10. sjednice Općinskog vijeća? Ako ne planirate dalje osporavati ovu sjednicu, bilo bi dobro da se provede odluka kako je donesena na vijeću i da se ne trati više vremena, već da se javna ustanova konačno pokrene i počne raditi. - rekao je Vlaho Mozara na sjednici Općinskog vijeća načelniku Nikoli Knežiću.

No, Knežić s druge strane izgleda i dalje smatra da to imenovanje nije sukladno zakonu, iako za Južni i Dubrovnikprese kaže kako oni nisu ni tražili od Ministarstva uprave poništenje imenovanja već poništenje sjednice. Doduše, da im je Ministarstvo dalo za pravo i odluka bi bila nevaljala. Uglavnom, Knežić govori:

- Ta je sjednica Općinskog vijeća sazvana u subotu za ponedjeljak kako bi većina vijećnika smijenila dotadašnjeg privremenog ravnatelja Nikšu Grbića. On je veliki ljubitelj primorske tradicije i našega kraja, koji je radio volonterski i nakon Zavičajne kuće Dubrovačkog primorja, za što smo novac osigurali iz europskih fondova, pokrenuo je čitav proces osnivanja javne ustanove u kulturi Baština Dubrovačkog primorja. - kazao je načelnik Nikola Knežić.

- Bilo je planirano da on taj proces vodi do natječaja za ravnatelja. Istina, malo smo na početku pandemije zastali s tim projektom jer nismo željeli zapošljavati ljude dok ne vidimo kako će se cjelokupna situacija razvijati. - kaže dalje Knežić.

Ipak, Grbić očito nije bio po volji predsjednika Općinskog vijeća Vlaha Mozare i njegove liste, odnosno vijećnika koji čine većinu.

- Vladajući u Općinskom vijeću nisu s njime ni razgovarali već su sami odlučili imenovati novu ravnateljicu. Od mene su zatražili da s njom potpišem ugovor na godinu dana, ali ja to ne mogu napraviti bez za to propisanih zakonskih uvjeta, a to je u prvom redu sistematizacija. Treba biti donesena odluka na osnovu koje će se odrediti plaća, a moramo znati i je li ta ravnateljica zadovoljava uvjete, zapravo, koji su to uvjeti uopće. - kazao je načelnik Knežić, dodajući kako je čitav taj postupak predsjednika Općinskog vijeća Vlaha Mozare i njegovih suradnika bio nedovoljno pripremljen.

Knežić je rekao kako se on zalaže za poštivanje zakonske regulative i procesa te da sad, nakon odluke Ministarstva uprave većina u Vijeću treba provesti odluku, ali, kaže Knežić, na zakonit način.

- Tu onda i nema puno zavrzlama. Neka vijećnici donesu odluke prema kojima će ta osoba biti zaposlena kao vršiteljica dužnosti ravnateljice, a zatim je potrebno pripremiti sve potrebne dokumente, u prvom redu statut uskladiti za zakonom i poslati ga Ministarstvu kulture i medija na prihvaćanje te raspisati natječaj za ravnatelja. – zaključio je načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić.

Protiv bivšeg zapovjednika DVD-a Ston Nenada Bartulovića policija je podnijela kaznenu prijavu zbog sumnje da je s računa DVD-a za osobne potrebe podigao 6.383 eura.

„Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko - neretvanske 45-godišnjak se sumnjiči za kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju.” - navodi danas PU dubrovačko - neretvanska ne navodeći ime osumnjičenog.

„Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako je, obavljajući dužnost zapovjednika javne ustanove nadležne za vatrogasnu djelatnost, ovlašten za raspolaganje novčanim sredstvima javne ustanove, od 3. siječnja do 25. travnja 2022. godine, korištenjem poslovne bankovne kartice, izdane na njegovo ime, u više navrata na bankomatima dizao gotovinski novac sa žiro računa javne ustanove, čime je sebi pribavio protupravnu imovinsku korist od 6.383,97 eura.” - piše u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

Bartulović je u međuvremenu smijenjen i otpušten, a kako neslužbeno doznajemo novac nije podizao zbog pohlepe i čistog koristoljublja. Naime, iza njegova čina stoji ipak jedna tužna životna priča zbog čega je i posegnuo za novcem DVD-a, kojeg je, neslužbeno doznajemo pristao i vratiti bez obzira na kaznenu prijavu.

Financijski okvir 74. Igara vraća se na pretpandemijsku razinu, na 2019. godinu (1,6 milijuna eura, op.a.), kazao je sinoć gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković na predstavljanju programa Dubrovačkih ljetnih igara.

Franković se dotaknuo i problema scenskih prostora. Upravo ambijentalna umjetnost proslavila je Igre, a posljednjih godina u Igrama se sve češće susreću s problemom da se poglavito ambijentalne predstave jednostavno nemaju gdje izvoditi s obzirom da su gradske ulice uglavnom zauzete stolovima ugostiteljskih objekata. Dio krivice svakako leži na dubrovačkim gradskim upravama.

- Grad Dubrovnik će učiniti sve da osigura nove javne prostore u budućnosti te da time pokažemo kako može postojati simbioza gospodarstva, Grada i umjetnosti. - rekao je gradonačelnik Franković.

Imaju Dubrovačke ljetne igre i još jedan veliki problem. Naime, sve više Dubrovčana Igre više ne smatra „svojima”, tako ih i komentiraju, no dubrovački gradonačelnik ovako to tumači: „Dubrovačke ljetne igre bit će dubrovačke i uvijek će živjeti s našim gradom i građanima, do onog trenutka dok građani te iste igre komentiraju. Kada komentari izostanu, tada nešto moramo mijenjati. Dakle, s nestrpljenjem iščekujem komentare, kako pozitivne tako i negativne. Siguran sam da ćemo kao i uvijek pronaći model kako biti uspješniji, pozitivniji i kvalitetniji.”

Intendantica Dora Ruždjak Podolski kazala je pak kako su „ Igre u ovom gradu, sredini i kraju, obilježje koje je neprocijenjivo”.

- Iza nas su desetljeća koja su uistinu svjedočanstvo da kulturu ništa ne može zatrti, a Igre su, kada sagledamo događanja iz prošlosti poput rata ili virusa COVID 19, apsolutno veće od svih nas. - rekla je intendantica Dubrovačkih ljetnih igara Dora Ruždjak Podolski.

Zamjenik župana Dubrovačko - neretvanske županije Joško Cebalo istaknuo je pak „posebno zadovoljstvo činjenicom kako program donosi i onaj dio namijenjen najmlađoj publici, što je izuzetno bitno za izgradnju mlade festivalske publike i kulturni razvoj naših mladih sugrađana”.

- Želim poručiti kako je potrebno sačuvati igre, koji su jedan od osnovnih dijelova dubrovačke i hrvatske kulture, identiteta i tradicije. Siguran sam kako ćemo, zajednički u tome i uspjeti. Veselimo se novom izdanju 74. ljetnih igara. - kazao je zamjenik župana Joško Cebalo.

Nemojte se smijati, ali Maro Kristić napustio je još jednu stranku. Zapravo, s obzirom da je predsjednik Božo Petrov potpisao odluku o raspuštanju dubrovačkog Mosta nije sasvim jasno je li „dobio nogu” ili je stranku sam napustio, ali nebitno, Kristić više nije u Mostu.

Na FB-u je objavio kako će ubuduće u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika i Županijskoj skupštini Dubrovačko – neretvanske županije biti nezavisni vijećnik.

Kristića su inače za nerad prijavili vrhu stranke sami članovi, a bilo im je upitno i to što je Kristić izašao na nedavne izbore za gradske kotare u Dubrovniku s nezavisnom listom koju Most nije odobrio sukladno unutarnjim aktima stranke.

Maro Kristić inače je dosad, što se zna, bio član HSS-a i Hrvatskih laburista, kategorički je već odavno demantirao da je bio i član HDZ-a, ali je rado s HDZ-om radio, npr. na tzv. „lex Vlahušić” kada je bivšeg dubrovačkog gradonačelnika trebalo izbaciti iz izborne utrke. Za suradnju s HDZ-om nagrađen je uhljebljenjem u dubrovačku Čistoću. Tamo vodi brigu o privlačenju sredstava iz Europskih fondova iz kojih je, ne imenujući ga, ali jasno aludirajući o kome je riječ, HDZ-ov vijećnik u dubrovačkom Gradskom vijeću Ivan Maslać kazao da je „dotični kolega u četiri godine povukao nula kuna, a milijun kuna osobnih prihoda”, bilo je to inače u siječnju prošle godine. Metiljao se Kristić i sa zakletim HDZ-ovim neprijateljima – srđevcima.

Svi su mu dakle spektri hrvatske politike dobro poznati pa mu epitet političkog kameleona itekako dobro stoji. Sad je eto – nezavisni. Ili možda opet. Tko će ga znati, teško je sve to pohvatati.

Završena je predstava s natječajem za zakup restorana „Dubravka” na Pilama. Budući zakupac isti je kao i dosadašnji, tvrtka Nautika d.o.o. Eriha Kolaka ostaje u najmu, a bila je i jedini ponuditelj. Najam će iznositi 41 tisuću eura plus PDV, odnosno više od 50 tisuća eura mjesečno. Riječ je o poslovnom prostoru na Pilama, na samom ulazu u povijesnu dubrovačku jezgru.

„Trgovačko društvo UTD Ragusa d.d. provelo je javni natječaj o zakupu poslovnog prostora restorana „Dubravka“ na Pilama na vrijeme od pet godina. Na natječaj, koji je bio otvoren od 5. do 13. siječnja 2023. godine, prijavio se jedan ponuditelj i to tvrtka Nautika d.o.o. koja je trenutni zakupac prostora. Ponuđeni iznos zakupnine iznosi 41 tisuću eura, bez uključenog PDV-a.” - piše danas u priopćenju Grada Dubrovnika.

Kako navode iz gradske uprave, „nakon pregleda dokumentacije, Povjerenstvo za provedbu javnog natječaja utvrdilo je da je pristigla ponuda potpuna, pravovremena i valjana ponuda te ispunjava sve uvjete propisane javnim natječajem”.

„Temeljem ocjene povjerenstva, Uprava društva UTD Ragusa d.d. donijela je odluku o odabiru te će u narednom razdoblju s tvrtkom Nautika d.o.o. sklopiti ugovor o zakupu prostora.” - dodaju u priopćenju.

Nakon što je Grad Dubrovnik objavio natječaj iz tvrtke Nautika d.o.o. uputili su priopćenje kojim su tražili da se isti i poništi.

„Stav odgovornih osoba i vlasnika Nautike d.o.o. je da se javni natječaj poništi i ponovi zbog raznih interpretacija istog i mogućih sudskih postupaka koji nisu u interesu niti jedne stranke u postupku.” - napisali su iz Nautike d.o.o.

„Pošto se sadašnjim vlasnicima Nautike d.o.o. nikad u zadnjih 20 godina nije pogodovalo u ovom Gradu, a da bi otklonili sve sumnje, mi inzistiramo da se javni natječaj poništi i objavi novi natječaj.” - bio je stav iz Nautike d.o.o.

Nautika d.o.o. poduzeće je u vlasništvu Eriha Kolaka, Marija Raiča, Iva Dobroslavića i Tonija Lazarevića, no najeksponiraniji od njih je Kolak.

Inače, uvjet u natječaju bio je da ponuditelj, odnosno budući zakupac ima godišnji prihod od najmanje 25 milijuna kuna što je uzburkalo duhove iako takva poslovna praksa koja je zapravo jamstvo da će zakupac uredno izvršavati svoje obaveze nije neuobičajena.

Dosadašnji najam za „Dubravku” iznosio je 15.396 eura plus PDV. Povećanim najmom Grad Dubrovnik, odnosno UTD Ragusa, poduzeće u vlasništvu Grada Dubrovnika, kani vraćati kredit podignut za kupovinu tvornice TUP.