Prikazujem sadržaj po oznakama: dug

Kako bi bolnice kojima je osnivač država i one kojima su osnivači županije mogle podmiriti dio dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala, Vlada je na sjednici donijela dvije odluke ukupno vrijedne više od 743 milijuna kuna.

Odluke se donose, objasnio je ministar zdravstva Vili Beroš, u cilju rješavanja problema vezanog uz dospjele i nepodmirene obveze u sektoru zdravstva, radi zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području Hrvatske, osiguranja nesmetanog funkcioniranja bolničkih zdravstvenih ustanova kojima je osnivač država, odnosno županije i podmirivanja njihovih dugova prema dobavljačima.

Novac je osiguran u proračunu na pozicijama Ministarstva zdravstva u ukupnom iznosu od 743.313.908 kuna, a u obzir je uzet kriterij dospjelosti nepodmirenih obveza starijih od 120 dana, na dan 30. travnja.

Prema odluci o isplati sredstava bolničkim zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač država, tako će za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijal bolnicama biti isplaćeno ukupno 441.190.075 kuna.

One taj novac moraju iskoristiti isključivo za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema kriteriju ročnosti tako da se najstarije dospjele obveze plate prve.

Najveći iznos, nešto manje od 113 milijuna kuna, dobit će Klinički bolnički centar Zagreb i Klinički bolnički centar Split, nešto manje od 90 milijuna kuna.

Odlukom o isplati namjenske pomoći za podmirivanje dijela dospjelih obveza bolničkih zdravstvenih ustanova kojima su osnivači županije, Ministarstvo zdravstva će isplatiti namjensku pomoć županijama u ukupnom iznosu od 302.123.833 kuna, od toga iznosa 31,29 milijuna kuna namijenjeno je za plaćanje duga Opće bolnice Dubrovnik.

dm

Osim što ima problema jer je osumnjičen da je s ocem Igorom 420 tisuća kuna državnih poticaja otuđio od svojih radnika, gradski vijećnik SDP -a Ivan Tropan ima problema i s TUP -om. Tvrtki koju UTD Ragusa namjerava kupiti, Tropanova tvrtka je, naveo je jučer gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, koji je imao uvida u poslovanje TUP -a, dužna 150 tisuća kuna za najam prostora.

- Mi smo u najmu u TUP -a dugi niz godina, smanjen je bio najam tijekom pandemije. Nisam upoznat ima li neki dug i koliki je. Nisam siguran je li istekao ugovor, mislim da nije. Nisam ja odgovorna osoba u firmi tako da ne znam, ja sam samo zaposlenik firme. - odgovorio je Tropan na jučerašnjoj SDP -ovoj konferenciji za novinare o kupovini TUP -a, a na kojoj mu je postavljeno pitanje duguje li njegova tvrtka novce TUP -u.

No Tropanov odgovor i nije baš istinit. Naime, u tvrtki Tropan d.o.o. koja je TUP- u dužna za najam, Ivan Tropan nije „samo zaposlenik firme”, kako je on to pokušao prikazati. Ivan Tropan je, prema Sudskom registru s majkom i ocem jedan od osnivača tvrtke, odnosno suvlasnik sa svojim roditeljima.

Inače, nedugo nakon što su mediji prenijeli gradonačelnikov post o Tropanovu dugu, njegov otac Igor Tropan pojavio se u TUP -u te kako doznaje Dubrovnikpress TUP-u podmirio dio duga za neplaćenu najamninu.

Tropan junior je inače još u kolovozu prošle godine pred suca istražitelja priveden u lisicma pod sumnjom da je zajedno s ocem od radnika otuđio 420 tisuća kuna državnih poticaja za očuvanje radnih mjesta u krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa. Vijećnika Tropana sumnjiči se i za krivotvorenje svjedožbi nekih od radnika.

Protiv Tropana mlađeg i njegova oca DORH -u, koji još uvijek provodi istragu, iskaze je dalo 17 radnika iz njegove tvrtke

Nakon što je gradonačelnik jučer objavio kako je Tropan, točnije njegova tvrtka, dužna TUP -u, ostaje i pitanje je li vijećnik Ivan Tropan još jednom obmanuo svoje stranačke kolege, odnosno je li, prije nego je gradonačelnik objavio svoj post, predsjedniku SDP -a Dubrovnik Ivici Didiću uopće spomenuo poslovni odnos s TUP -om, s tvrtkom o kojoj je trebao govoriti na konferenciji za novinare.

Kao suvlasnik tvrtke koja je u poslovnom odnosu s TUP -om koji kupuje UTD Ragusa, Tropan se zapravo trebao držati po strani, odnosno trebao se izuzeti od bilo kakva raspravljanja o TUP -u. Možda čovjek jednostavno ne shvaća da nije primjereno da drži konferencije za novinare na temu TUP -a, kojem kao suvlasnik druge tvrtke duguje popriličan novac, a očito to baš ne shvaćaju niti u SDP -u. Tropan SDP -u postaje sve teži uteg, ali predsjednik dubrovačkog SDP -a Ivica Didić nema snage tog se utega i osloboditi.

Nakon što su jučer njihovi predstavnici naprasno napustili sastanak s predstavnicima Vlade, veledrogerije već su prekinule obustavu lijekova pojedinim bolnicama. Netom što je sastanak jučer završio poziv predstavnika triju veledrogerija u kojem ga obavještavaju o obustavljanju isporuke lijekova primio je i ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić. On je prije nekoliko dana za portal Dubrovmikpress.hr istaknuo kako veledrogerije i dalje stežu obruč ne samo oko dubrovačke već i drugih bolnica i zdravstvenih ustanova, a danas je kazao kako zaliha lijekova u dubrovačkoj bolnici ima, no ovisno o pandemiji i potrebama drugih pacijenata, lijekova bi moglo nestati, upozorio je.

- Neposredno nakon jučerašnjeg sastanka usmeno smo kontaktirani od predstavnika tri od četiri velike veledrogerije da trenutno prestaje isporuka materijala. To znači da, ako to potraje više dana, dovest će se u pitanje funkcioniranje bolnice. Naime, zaliha lijekova imamo, ali to stanje ovisi o epidemiološkoj situaciji u pogledu COVID-a te stanju drugih pacijenata, posebno onkoloških i kroničnih pacijenata. Iako imamo zaliha lijekova one za desetak dana mogu doći u pitanje. Moram dodati i kako imamo zaliha pojedinih lijekova koje mogu potrajati do mjesec dana. - rekao je Bekić, osvrnuvši se i na dug dubrovačke Opće bolnice prema veledrogerijama.

- Ukupni dospjeli dug Opće bolnice Dubrovnik prema veledrogerijama je 61, 9 milijuna kuna, znači govorimo o dospjelom dugu iznad 60 dana, a stariji dug iznad 365 dana je nešto veći od 12 milijuna kuna, pri čemu valja napomenuti da se naš način knjiženja razlikuje od načina knjiženja veledrogerija. - rekao je Bekić, naglasivši kako je dug nacionalni problem.

- Ovo je nacionalni problem jer se točno zna koji dobavljači sukladno objedinjenim javnim nabavama dobavljaju koju vrstu lijekova. - kazao je ravnatelj dubrovačke Opće bolnice Marijo Bekić.

Inače, dug bolnica prema veledrogerijama višegodišnji je problem koji se treba, ali se ne može rješavati u trenutku COVID pandemije kada bolnice moraju biti dobro opskrbljene lijekovima, ne samo za COVID nego i ostale, posebno onkološke i kronične bolesnike.

No, jučerašnji sastanak, tijekom kojega su za stol sjeli resorni ministri i predstavnici veledrogerija, nije dugo potrajao. Predstavnici veledrogerija napustili su ga nakon što im je umjesto dvije milijarde kuna, koliko im je potrebno za pokrivanje dugova, ponuđeno tek 200 milijuna kuna uz obrazloženje da se većem iznosu novca mogu nadati tek nakon rebalansa državnog proračuna.

Dug bolnica, prema tvrdnjama predstavnika veledrogerija, iznosi četiri milijarde kuna.

Podnoseći izvješće o svom radu za prvo polugodište godine na izmaku, kao najveći problem župan Dubrovačko - neretvanske županije istaknuo je poslovanje Opće bolnice Dubrovnik, odnosno rješavanja dugova te ustanove.

- Naš glavni problem je u Opća bolnica Dubrovnik koja ne može rješavati svoje dugove, a ne može to ni Županija, barem ne u onom većem obujmu jer bolnica ima ako preko 200 milijuna kuna duga, Kakva je to uopće rasprava da Županija rješava dug bolnice kad svi znamo da je to nemoguće. Razgovarat ćemo s resornim ministrom, HZZO-om i Vladom kako taj problem riješiti, a važno je da bolnica pruža sve svoje usluge, da nema smanjenja opsega usluga, niti nedostatka lijekova i to je najbitnije i to jamči i ministar zdravstva. - rekao je Dobroslavić.

Među najvažnije projekte, na čijoj realizaciji Županija radi, istaknuo je izgradnju Pelješkog mosta s pristupnim cestama, brzu cestu od Zračne luke Dubrovnik do Osojnika, autocestu Osojnik -Metković, pelješku cestu od Brijeste do Perne, projekte lučke infrastrukture za povezivanje otoka, projekt navodnjavanja donje Neretve, Centar za gospodarenje otpadom te Centar kompetentnosti za ugostiteljstvo i turizam te višenamjenski kongresni centar.

Prvostupanjskom presudom Trgovačkog suda u Dubrovniku Excelsa nekretnine trebaju Gradu Dubrovniku platiti 20,1 milijun kuna dugovanja naknade za neplaćenu koncesiju, plus kamate.

„Nemam komentara, danas će presuda komentirati sve”, tako je gradonačelnik Mato Franković komentirao izjave Anta Ruskovića iz Excela nekretnina u Poslovnom dnevniku netom prije izricanja presude koja je, kako neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr, na Trgovačkom sudu u Dubrovniku u sporu između Grada i Excelsa nekretnina upravo izrečena.

Ruskovićev je inače najavio kako će Excelsa nekretnine platiti iznos određen pravomoćnom sudskom presudom. Excelsa nekretnine gube prvu pravnu bitku protiv Grada Dubrovnika,  a više je nego očito da je Grad davno trebao pokrenuti sudski spor oko svojih potraživanja prema Excela nekretninama.

Inače, očekuje se da žičara, prema najavama gradonačelnika 1. travnja bude zatvorena jer im je DORH dao rok da se do kraja ožujka usklade sa zakonskom regulativom RH. Sada je na DORH-u da izda nalog Carinskoj upravi da zapečati žičaru.

Gradonačelnik je, sukladno izjavama na Gradskom vijeću i očekivao da će Grad dobiti spor protiv Excelsa nekretnina u kojem je potraživao 20,1 milijun kuna, ali i da će taj spor Gradu biti uporište za daljnje postupanje prema Excelsa nekretninama, a koje ide u smjeru povećanja koncesijske naknade s 15 na 30 posto, sukladno vještvu DORH-ova vještaka.

Nije Pero Vićan bio lud kad je na jednoj od sjednica Gradskog vijeća, dok je još bio vijećnik, predložio da Grad izgradi svoju žičaru. Kad se sve zbroji i oduzme, odnosno kad se sagledaju posljednje izjave gradonačelnika Mata Frankovića i one Anta Ruskovića u razgovoru u Poslovnom dnevniku, očito je da će se Grad još poprilično dugo natezati s Excelsa nekretninama ne bi li naplatio svoja dugovanja kao i koncesijsku naknadu.

Netom što je gradonačelnik Mato Franković na sjednici Gradskog vijeća rekao kako Excelsa nekretnine rade protuzakonito, istaknuvši kako je protiv te tvrtke Grad Dubrovnik podnio tužbu te najavio kako je Excelsa nekretninama DORH dao rok do posljednjeg dana ožujka da se usklade sa zakonskom regulativom RH ili će im 1. travnja zatvoriti žičaru, nije dugo trebalo čekati da se oglasi i Anto Rusković iz Excelsa nekretnina.

Izjavio je kako mu nije dostavljeno novo vještvo DORH-a prema kojemu bi Excelsa Gradu umjesto 15 trebala plaćati 30 posto koncesijsku naknadu. Dok Gradu duguju 30 milijuna kuna Rusković je naveo kako Grad u tužbi traži 20,1 milijun kuna te istaknuo kako će Excelsa platiti iznos određen pravomoćnom sudskom presudom. Do pravomoćnosti te presude moglo bi proteći još puno vode.

Rusković inače dalje ističe kako je u znak dobre volje iz Excelsa nekretnina Gradu ponuđeno osiguranje odgovarajućih sredstava eventualno priznatih potraživanja te dodaje kako je duga, ukoliko on uopće postoji, došlo zato što im Grad još uvijek nije ponudio sklapanje koncesijskog ugovora.

Kaže i kako su zahtjev za dobivanjem koncesije s uvjetima prethodno usuglašenim s Gradom poslali Gradu poslali još u kolovozu 2015. te dodaje kako je Grad taj koji nije proveo odluku usuglašenu još u travnju 2018. navodi kako je Grad još od 2015. mogao naplaćivati koncesijsku naknadu da je ugovor u to vrijeme i potpisan. Drugim riječima, krivicu svaljuje na bivšeg gradonačelnika. Valjda dodati da je aktualni gradonačelnik Mato Franković još na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća rekao kako je netko činio sve da Excelsa nekretnine nikada ne počnu izvršavati svoje obveze.

Ističe Rusković i kako će u slučaju zatvaranja žičare Excelsa nekretnine pretrpjeti značajne gubitke te dodaje kako rad žičare osigurava radna mjesta za značajan broj radnika. Navodi kako će izgubiti i državni proračun dok Grad Dubrovnik neće steći prihode od koncesije

Dok naglašava kako potencijalni scenarij zatvaranja žičare treba izbjeći, Rusković ističe kako u Excelsa nekretninama razočarani postupanjima organa vlasti.

No, žičara zapravo, da su se poštivale legislative, ne bi radila ni dan danas jer nema koncesijsko već samo odobrenje za rad koje im je još prije otvorenja 2010. dalo Ministarstvo prometa uz obrazloženje kako im se odobrenje za rad izdaje zbog dugotrajnosti postupka izdavanja koncesije.

Rusković, koji navodno još nije dobio vještvo od DORH-a prema kojem je iznos koncesijske naknade s 15 predložen na 30 posto, tvrdi kako je taj prijedlog neosnovan.

Vještvo DORH-ova vještaka svakako ne može biti neosnovano jer se tijekom tog vještačenja u obzir uzelo puno parametara pa i onaj osnovni, prihodi Excela nekretnina i čista zarada.

I dok Rusković Gradu predlaže da potpišu ugovor po prethodno dogovorenim uvjetima, što znači koncesijsku naknadu od 15 posto plus dugovanja prema Gradu, teško da će gradonačelnik Mato Franković na to pristati. Nakon njegovih poprilično oštrih izjava na Gradskom vijeću očito je da prema Excelsa nekretninama nema namjeru ustuknuti, ni pristajati na kompromisna rješenja koja Gradu ne idu u prilog.

Nije nemoguće da Carinska uprava po nalogu DORH-a 1. travnja zatvori žičaru, iako je posve jasno da će Excelsa nekretnine, što vjerojatno već jesu, iskoristi sve mehanizme da se to ne dogodi.

U međuvremenu bi Grad zaista trebao razmisliti o Vićanvu prijedlogu izgradnje žičare s prvom postajom na mjestu sadašnjeg vatrogasnog doma. Zašto ne bi imali dvije žičare? Zašto jedna ne bi bila gradska, a druga privatna, zašto se ne bi međusobno natjecale kad smo već stremimo slobodnom tržištu na kojem se konkurenti tržišno natječu pod jednakim uvjetima jer Grad Dubrovnik od žičare trenutno nema ništa, a građani još manje, osim što tu i tamo tek rijetki iskoriste mogućnost da njome gore dole provozaju po nešto povoljnijim cijenama.

Iako je dojam da su HDZ-ovci na prošloj sjednici Gradskog vijeća naručili vijećničko pitanje Željka Raguža o Vidu Bogdanoviću kojega je između ostalog prozvao i za uljaru na Šipanu, a kako bi gradonačelnik oklapio po Bogdanoviću kao supotpisniku tužbe kojom će se na sudu tražiti proglašenje ništenosti ugovora o upravljanju zidinama između Grada Dubrovnika i DPDS-a, bivši gradonačelnik i gradski vijećnik HSS-a Vido Bogedanović istaknuo je za portal Dubrovnikpress.hr kako ne smatra da je ta tužba razlog Raguževa napada.

- Pitanja Željka Raguža na sjednici Gradskog vijeća nisu bila motivirana mojim sudjelovanjem u tužbi protiv Grada Dubrovnika i DPDS-a jer mi je on učestalo javno predbacivao moje potpisivanje ugovora s DPDS-om, što na određeni način čudi budući da je Raguž u koaliciji sa zagovornicima odnosa Grada i DPDS-a utvrđenim upravo takvim ugovorom. - kazao je Bogdanović.

Osvrnuo se i na uljaru na Šipanu koju je Raguž na posljednjoj sjednici stavio Bogdanoviću na teret, istaknuvši kako Vrtlar svaki mjesec plaća 100 tisuća kuna kredita za uljaru koja, kako je kazao Raguž, nikad nije profunkcionirala.

- Uljara je jedna vrlo uspješna priča koja je pokrenuta u mom mandatu koja je nažalost opterećena lošim vođenjem projekta u mandatu nakon mene. Uljara na Šipanu sad ima veliki značaj u revitalizaciji maslinarstva Elafita. - rekao je Bogdanović.

Bivši gradonačelnik Bogdanović nije naveo tko je lošim vođenjem opteretio uljaru u mandatu poslije njegova, no jasno je da je to bila bivša gradonačelnica Dubravka Šuica. Naime, bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, koji je po stupanju na gradonačelničku dužnost ostao zatečen dugovima koji su ga dočekali od protekle vlasti, obišao je sve tvrtke i ustanove u vlasništvu Grada pa tako i uljaru na Šipanu za koju je često znao reći da ju je Vrtlar platio, a da je nikad nije upisao u svoje vlasništvo.

Uljara na Šipanu otvorena je 2003. kao jedan od najmodernijih pogona. U pogon koji može prerađivati 950 kilograma maslina na sat gotovo milijun ondašnjih maraka uložio je poduzetnik iz Trsta Mate Vekić.

Uljara je zaista trebala raditi u sastavu Vrtlara, ali to se nikad nije dogodilo zbog neriješenih imovinsko - pravnih odnosa te financijskih odnosa s poduzetnikom Vekićem, koji je na kraju prevaren u mandatu iza Bogdanovićeva, a što je često u svojim izjavama znao potvrditi i Vlahušić, pa je svoju zadovoljštinu potražio i dobio na sudu, a Vrtlar mu je temeljem pravomoćne sudske presude bio dužan isplatiti sedam milijuna kuna uloga sa zateznim kamatama.

No, Vrtlarovi problemi počeli su davno prije uljare, a sežu u mandat Nikole Čiča Obuljena i ondašnje uprave Vrtlara koji su skoro pa tu tvrtku doveli do stečaja, a u mandatu Dubravke Šuice počela je rasprodaja njegova vrtoglavo vrijednog zemljišta u Solitudu, a koja se pravdala baš tim mogućim stečajem i Vrtlarovim dugom od 13,5 milijuna kuna.

Danas se može postaviti pitanje je li prodaja dijela Vrtlarova zemljišta Vulixu, koji je na natječaju inače bio jedini ponuditelj, imala smisla i je li Vrtlar zapravo bio oštećen budući je zemlja prodana na prvu. Možda bi, da se natječaj ponavljao, na njemu bilo više ponuditelja što bi u konačnici dovelo i do veće prodajne cijene tog zemljišta. Naravno da ta čudna prodaja istražne organe ove zemlje nije nikad zaintrigirala da je pročešljaju. Doduše nešto su malo češljali uljaru, ali eto navodno nisu pronašli ništa sporno.

Vrtlarova zemlja se i nakon prodaje Vulixu i dalje malo pomalo rasprodava u bescjenje, a tvrtka se ni do dana današnjeg, ma što se govorilo, nije osovila na zdrave noge, jer da jest onda njezini zaposlenici ne bi i dalje imali tako male plaće. Osim toga, da se ta tvrtka svih ovih godina pametno vodila zar ne bi Vrtlar danas bio gospodar i investitor na vlastitoj zemlji.

Mi ne možemo i nećemo rješavati dug Opće bolnice Dubrovnik, kazao je župan Nikola Dobroslavić na konferenciji za medije na kojoj je uz predsjednika županijskog HDZ-a Branka Bačića i gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića govorio i o planovima za ovu godinu.

O rješavanju duga bolnice još je kazao:
- Država ubire sredstva od zdravstva i država to treba riješiti. Država to i rješava, a kojim tempom, to ćemo viditi. Sad je bolnica dobila jedna dio sredstava da najdulja dugovanja, odnosno najstarije dugove rješava. - kazao je župan Dobroslavić.

- To se mora riješiti sustavno, Ministarstvo zdravstva i Vlada rade na tome, a nije jednostavno, dubioze su velike. No, mi u proračunu ne ubiremo sredstva za zdravstvo, zna se koliki je proračun Županiej, i sigurno da nitko od Županije ne očekuje da to rješi. Riječ je ipak o dugovima od preko 100 milijuna kuna. - rekao je dubrovačko neretvabski župan Nikola Dobroslavić.

D.Mladošić