Prikazujem sadržaj po oznakama: europski parlament

Kakva god bila izlaznost, HDZ pobjeđuje. - kazao je danas na konferenciji za novinare predsjednik HDZ-a Dubrovačko – neretvanske županije Blaž Pezo nakon izbora za Europski parlament na kojima je HDZ dobio šest od 12 hrvatskih zastupnika, a u Dubrovačko – neretvanskoj županiji osvojio je 45 posto glasova.

- Priče da HDZ-u odgovara mala izlaznost su neutemeljene, jer pobijedili smo i na izborima na kojima je bila velika izlaznost. – kazao je Blaž Pezo.

Pezo je istaknuo kako su i neutemeljene optužbe oporbe da je HFDZ prekrajao izborne jedinice kako toj stranci odgovora.

- U nedjelju je cijela Hrvatska bila jedna izborna jedinica i pobijedili smo. - poentirao je Pezo.

Uz njega su na „pressici” govorili i župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić (HDZ) i gradonačelnik Dubrovnika i saborski zastupnik HDZ-a Mato Franković.
- Bez sredstava iz EU fondova ogroman broj projekata u Hrvatskoj pa tako i u Dubrovniku ne bi se mogao realizirati. Zbog toga su nama ti izbori bili važni. - kazao je Franković naglasivši kako mala izlaznost pokazuje da hrvatski birači to tek trebaju shvatiti.

- Od 22 jedinice lokalne samouprave, HDZ je pobijedio u njih 20. - istaknuo je pak župan Nikola Dobroslavić kazavši kako HDZ nije pobijedio jedino u Veloj Luci i Lastovu na nedavnim izborima za Europski parlament što zapravo ni ne čudi jer su HDZ-ove organizacije u Veloj Luci i na Lastovu trenutno možda i najslabiji ogranci te stranke. No, HDZ je s druge strane dobio izbore i gdje SDP drži lokalnu vlast, u Korčuli i Pločama.

dm

Objavljeno u Aktualno

Župan Nikola Dobroslavić na svom se Facebook profilu zahvalio biračima na podršci HDZ-u na izborima za Europski parlament.

„Još jedna velika pobjeda HDZ-a na EU izborima! Ponovo odličan rezultat u županiji. Hvala biračima na još jednoj podršci našoj stranci, predsjedniku Plenkoviću kao i na potpori politici stabilnosti, sigurnosti i sustavnog razvoja. Čestitke izabranima, vodstvu stranke i svima koji su pridonijeli izbornoj pobjedi.” - napisao je Dobroslavić.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković na svom je profilu pak objavio rezultate iz Dubrovnika i napisao: „Naši sugrađani poklonili su nam još jednom svoje povjerenje. Hvala Vam na tome! Nastavljamo časno služiti Gradu!”

dm

Objavljeno u Aktualno

Na izbore za Europski parlament u Dubrovačko – neretvanskoj županiji izašlo je 24 posto birača (24.671 od upisanih 102.780), a najviše glasova je uvjerljivo dobio HDZ, 45 posto (10.896).

Nakon HDZ-a na drugom je mjestu u Dubrovačko – neretvanskoj županiji SDP-ova koalicija s 21,03 posto (5.092), a na trećem Mostova koalicijska lista sa 7,41 posto (1.795). Četvrti je bio Domovinski pokret koji se za primat među katolibanima tuče s Mostom te je ovaj put dobio 1.677 glasova ili 6,92 posto.

Na petom je mjestu, iznenađujuće, na jugu Hrvatske bila IDS-ova koalicija koja je dobila 4,55 posto 1.103 glasa pa je tako bila ispred Možemo! sa samo 714 glasova (2,94 posto), neznatno više od mesije Mislava Kolakušića čija je stranka Pravo i pravda dobila 624 glasa u Dubrovačko – neretvanskoj županiji (2,57 posto).

Objavljeno u Aktualno

Na izbore za zastupnike u Europskom parlamentu u Dubrovniku je izašlo 19,29 posto birača, odnosno njih 7.070, a najviše glasova dobio je HDZ, 39,69 posto, odnosno 2.763 glasa. SDP-ova koalicija dobila je 24 posto, tj. 1.671 glas.

Dubrovkinje i Dubrovčani na treću su mjesto stavili Domovinski pokret s 8,14 posto (567 glasova), a na četvrto koaliciju Mosta s 5,18 posto glasova (361). Peta je lista Možemo! s 4,95 posto (361).

Vrijedi istaknuti i da je Dubravka Šuica u vlastitom Gradu od 8.859 koliko je dobila ukupno u cijeloj Hrvatskoj, nagrađena sa samo 598 glasova.

Inače, najviše preferencijskih glasova u Dubrovniku dobio je Andrej Plenković, 844.

dm

Objavljeno u Aktualno

Na izborima za zastupnike u Europskom parlamentu HDZ je osvojio šest mandata, SDP-ova koalicija četiri, a Domovinski pokret i Možemo! po jedan mandat, neslužbeni su rezultati koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo (DIP) nakon 99,87 posto prebrojenih glasova.

U DIP-u nisu imali pretjerano težak zadatak prebrojiti i zbrojiti glasove s obzirom na to da je na izbore izašlo svega 21,34 posto birača, odnosno njih 751.845 od ukupno upisanih 3.523.349. Većina građana Hrvatske tako je poručila da ih uistinu čisto nije briga tko će u EU parlament otići na plaću od osam tisuća eura plus dnevnice i razne beneficije, za što, ako ih je volja, umjesto da rade, parlamentarci mogu slobodno i čačkat nos, češkat uho, milovat mošnje ili gratat mandu. Nije ni da je u Saboru nešto puno drukčije, ali ipak su nam bliže dok europarlamentarci nisu baš na oku javnosti. OK, neki od njih nešto i rade pa su na ovim izborima i nagrađeni preferencijskim glasovima birača

HDZ je dobio 34,59 posto glasova (256.140 glasova), koalicija SDP – DO i SIP – Centar – HSS – Glas dobila je 25,96 posto glasova (192.245), a na trećem mjestu je bio DP s 8,82 posto (65309). Od onih koji su osvojili mandat na četvrtom mjestu je Možemo! s 5,92 posto (43.853). IDS-ova koalicija s 5,61 posto glasova (41.600) i svega 253 glasa manje od Možemo! ostala je bez mandata.

S HDZ-ove liste mandate su osvojili Andrej Plenković, Dubravka Šuica, Davor Ivo Stier, Karlo Ressler, Nikolina Brnjac i Željana Zovko. Od ranije je poznato da Plenković neće ići u EU parlament pa će umjesto njega ući sedma s liste Sunčana Glavak, koja je bila i u dosadašnjem sazivu EU parlamenta. Na jugu se svakako radujemo što je Dubravka Šuica ponovo u EU parlamentu, tamo čini najmanju štetu.

S koalicijske liste SDP-a izabrani su Biljana Borzan, Predrag Fred Matić, Romana Jerković Kraljić i Tonino Picula koji je bio zadnji na listi, ali je mandat osvojio zahvaljujući preferencijskim glasovima. Picula se pametno drži podalje od Peđe Grbina i „hrvatskog ogranka” SDP-a pa ga ostaci normalnih SDP-ovaca i za to nagrađuju glasovima.

Iz Domovinskog pokreta u Bruxelles će Stephen Nikola Bartulica zvani Stjepo. On će tako podebljati kućni budžet pa se neće više trebati grebati kod majke da vraća kredite.

S liste Možemo! u EU parlament ide prvi na listi Gordan Bosanac, zanimljiv jedino po izjavama o „crnoj desnici”, jer njegova crvena ili zelena ljevica, više nitko zapravo ni ne zna što je to uopće ljevica i što propagira, je kao nešto bolja. Bosanac ne razumije da je riječ o istim imbecilima, samo s druge strane spektra, a vjerojatno će se odlično snaći među lezilebovićima u Bruxellesu kojima je uporaba papirnatih umjesto plastičnih slamki esencijalno pitanje opstanka čovječanstva. Inače je najviše preferencijskih glasova na listi Možemo! sa zadnjeg mjesta osvojila Ivana Kekin (11.302).

Na šestom je mjestu bila lista Nine Skočak s 4,06 posto glasova (30.122), „tiktokerice” s izvrsnim potencijalom za uspješno prodavanje magle, a koja trenutno i radi u Bruxellesu. Što radi, teško je objasniti, nešto ako savjetuje, a prošle se godine npr. silno oznojila radeći na projektu održive prehrane. Mladu i ljepuškastu „influencericu” s puno „followera” mediji vole, daje intervjue o modi i čemu sve ne, a najmanje o politici ili u najboljem slučaju lupa floskule o jako pametnim mladim ljudima koji nemaju pravu šansu. Narod obično pije takve priče pa i ne čudi da je bila ispred katolibana iz Mosta (4,02 posto – 29.804 glasa), Prava i pravde spasitelja Hrvatske i Hrvata, neostvarenog predsjednika, premijera i mesije Mislava Kolakušića, koji je nosio listu koja nije dobila ni tri posto glasova (2,99 – 22.202). Na istoj je listi, na drugom mjestu, bio i redikul Ivan Vilibor Sinčić, te je i on, kao i gazda mu Kolakušić, popušio unosnu plaću. Sad će morati nešto i raditi, može prodavati izlete s bivšim prijateljem Ivanom Pernarom u Dubrovniku, a bogami i Kolakušić koji nije aktivirao saborski mandat.

Daleko „ispod crte” ostala je još jedna pripadnica katolibanske zajednice Karolina Vidović Krišto s OIP-om (1,37 – 10.204), a spomenut ćemo još samo na desetom mjestu listu Ladislava Ilčića koji više neće laditi jajca u Europskom parlamentu jer nije osvojio ni deset tisuća glasova (1,22 – 9.081).

Objavljeno u Aktualno

Zastupnici u Europskom parlamentu ovaj tjedan jesu većinom glasova podržali zabranu prodaje novih vozila na benzin i dizel od 2035. kako bi se ubrzao prijelaz Europe na električna vozila, ali suprotno tome kako je ta vijest predstavljena u većini hrvatskih medija još je sve jako daleko od konačnog zakona koji bi se počeo provoditi spomenute godine. Naime, europski zastupnici su podržali prošlogodišnji prijedlog Europske komisije za stopostotno smanjenje emisija ugljičnog dioksida novih automobila do 2035. i od te godine, prema toj ideji, onemogućila bi se prodaja novih vozila na fosilna goriva u Europskoj uniji. No, to glasanje samo potvrđuje politiku koju će Europski parlament zauzeti u nadolazećim pregovorima s državama članicama oko konačnog zakona.

Europske parlamentarce očekuju naime teški pregovori jer u autoindustriji, unatoč deklarativnoj podršci prema vani, zapravo nisu niti blizu razmišljanjima europskih parlamentaraca znajući da je razvoj električnih automobila do razine kojom bi bili prihvaćeni od većine kupaca još na dugom štapu.

Većina kupaca automobila ipak ne želi puniti svoja vozila strujom 10 – 20 sati kod kuće, ako uopće imaju tu mogućnost, a ima je manjina, ili nekoliko sati na punionicama, čak ni sat vremena pa ni 15 minuta što je mogućnost najboljih punionica do 80 posto kapaciteta baterije (pri čemu je punjene na takvim punionicama znatno skuplje od spremnika goriva). Da vas ne udavimo tehničkim podacima – poantu shvaćate: sve dok autoindustrija ne pronađe rješenje da se električni automobili mogu napuniti za jednako vrijeme koliko je danas potrebno za punjenje prosječnog spremnika goriva, oni će teško biti masovno prihvaćeni. Razvoj takvih mogućnosti do 2035. u ovom trenutku ne izgleda previše izvjesan da bi prihvaćanje zakona kojim bi se zabranila prodaja vozila na fosilna goriva bilo sasvim izvjesno.
Veliki dio kupaca također od automobila zahtjeva veliku autonomiju prije sljedećeg punjena, bilo rezervoara, bilo baterije. Teško je zamisliti normalnog čovjeka koji bi želio voziti automobil s dometom od pišljivih stotinjak, dvjesto ili u boljim slučajevima tristotinjak kilometara „u cugu” nakon čega se mora „prištekat” na punjač nekoliko sati. Zamislite jedno takvo putovanje iz Dubrovnika do Zagreba ili nekog Nijemca ili Čeha do hrvatske obale.

OK, razvoj bržih punionica koje će napuniti bateriju do 80 posto kapaciteta ide dobro, već ih ima dosta u Europi, u Hrvatskoj zasad samo jedna, ali ni to ne rješava pitanje autonomije što je za kupce i veći problem od brzine punjenja. Uz to, kao što su lagali o emisiji CO2, proizvođači lažu i o autonomiji električnih automobila. Eh, da, ne treba zaboraviti da se ni ne preporuča punjenje baterija na više od 80 posto kapaciteta, jer se u suprotnom mogu pregrijati. Što to znači za autonomiju, opet, da ne davimo tehnikalijama – poantu shvaćate, nitko normalan neće kupiti takav automobil.

Onih kojima je to trenutno normalno, unatoč silnim marketinškim kampanjama i propagandi kojom se pokušava stvoriti dojam kako je taj broj znatno veći, inače je manje od dva posto. Da, na cestama od svih automobila koji se trenutno njima kotrljaju manje je od dva posto onih na isključivo električni pogon, a kad im se pribroje hibridi onda taj broj raste na već puno impozantnijih 18 posto. A eto prema prijedlogu zakona ni hibridi nisu prihvatljivi.

Podržavanje zabrane prodaje automobila s benzinskim i dizelskim motorima stoga zasad, čini se, ipak treba promatrati više kao namjeru Europskog parlamenta da ubrza prijelaz na električna vozila i natjera proizvođače automobila u brži razvoj auto elektrifikacije nego što je stvarna namjera da to bude baš do 2035. godine.

Koliko sami proizvođači vjeruju da je ciljeve koje nameće Europski parlament moguće postići do 2035. pokazuje i korespondencija njemačkog udruženja autoindustrije VDA s EU parlamentarcima kod kojih su lobirali da se prijedlog odbaci, a do koje su došli novinari Reutersa. Pri tome su proizvođači istaknuli i pitanje broja punionica, a Europski parlament inače namjerava donijeti i zakone kojim bi se od država članica zahtijevalo postavljanje doslovno milijuna punionica. Isto do 2035. godine. Par milijuna!

Iz Hrvatske promatrati perspektivu razvoja autoindustrije drukčije je nego iz zemalja s razvijenom autoindustrijom koje imaju ne tisuće, nego desetke pa i stotine tisuća radnih mjesta povezanih s njom i proizvodnjom te kasnijim održavanjem benzinskih i dizelskih motora. „Prištekavanje na utičnicu” tako glomazne grane industrije suludo je očekivati „preko noći”, a u industrijskom razvoju ovakvih razmjera razdoblje od 13 godina uistinu se može podvesti pod „preko noći”. Valjda će se i njih nešto pitati pa će pregovori o konačnom zakonu ipak ići malo teže od glasanja u Europskom parlamentu.

Objavljeno u Aktualno
Četvrtak, 24 Veljača 2022 14:42

Slovenci i Poljaci predlažu ulazak Ukrajine u EU

Slovenski i poljski premijeri Janez Janša i Mateusz Morawiecki poslali su u srijedu, netom prije ruskog napada, pismo predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu u kojem traže da se Ukrajini brzo dodijeli kandidatski status i ponudi ambiciozan plan članstva u EU do 2030. godine pod uvjetom da ispuni potrebne uvjete.

Čelnici Europskog parlamenta osudili ruski napad i izrazili solidarnost s Ukrajinom

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola i čelnici političkih skupina u parlamentu u četvrtak su oštro osudili rusku invaziju na Ukrajinu i izrazili potporu Kijevu i ukrajinskom narodu.

Konferencija predsjednika Europskog parlamenta, tijelo koju čine čelnici parlamentarnih klubova i predsjednica Europskog parlamenta Metsola, u četvrtak je "najoštrije je osudila ruski napad na Ukrajinu" i izrazila punu solidarnost i potporu Ukrajini i njezinom narodu. Čelnici EP-a su podržali i uvođenje novih sankcija Moskvi.

"Konferencija predsjednika najoštrije je osudila ruski napad na Ukrajinu. Ukrajina je neovisna i suverena nacija i o njenom teritorijalnom integritetu se ne može pregovarati. Invazija je neopravdana i protuzakonita. To je prijetnja europskoj i regionalnoj stabilnosti, kao i svjetskom poretku utemeljenom na pravilima. Napad je usmjeren na naš model demokratskog društva. Ne može ostati bez odgovora. Ostajemo čvrsti u našem jedinstvu, u našoj odlučnosti i u našem odgovoru na ničim izazvanu rusku agresiju. Europski parlament podržava neviđen europski i međunarodni odgovor, uključujući nove i stroge sankcije koje će osigurati da Kremlj odgovara za svoje postupke." - poručili su u izjavi čelnici EP-a.

Sastanak čelnika parlamenta posvećen odgovoru EU-a na rusku invaziju na Ukrajinu sazvala je predsjednica Metsola nakon konzultacija s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i predsjednicom Europske komisije Ursulom Von der Leyen.

Na sastanku je dogovoreno i da Europski parlament održi izvanrednu pleanarnu raspravu u utorak 1. ožujka, navodi EP.

(Hina)

Objavljeno u Aktualno

Europarlamentarci su na plenarnoj sjednici u srijedu zatražili od Komisije da se ujednače i primjenjuju zajednička EU pravila za putovanja tijekom pandemije i istaknuli važnost jedinstvenih uvjeta putovanja za turistički sektor. U raspravi s povjerenikom Komisije Didierom Reyndersom o mjerama za putovanja koje EU poduzima u uvjetima pandemije, većina zastupnika založila se za ujednačavanje mjera za putovanja te kao problem navela različite restrikcije u državama članicama.

- Dobra koordinacija mjera za putovanja od velike je važnosti za turistički sektor. - rekla je Claudia Monteiro de Aguiar iz Europske pučke stranke, a zabrinutost za turizam iskazala je i Isabel Garcia Munoz iz redova socijaldemokrata rekavši kako „radna skupina za turizam traži jedinstvene uvjete putovanja u EU-u“.

Sophie in't Veld iz grupacije Renew Europe postavila je pitanje „provjerava li Komisija jesu li nacionalna pravila država članica u skladu s uredbom koja je donešena“, dok je Anna Deparnay-Grunenberg iz Zelenih upitala „zašto Komisija ne predlaže procjenu učinka za sve mjere i alate koji se provode“.

Komisija je početkom veljače predložila produljenje korištenja COVID potvrda do 30.6.2023. kako bi se putnicima osiguralo putovanje unutar EU-a ako države članice zadrže određene javnozdravstvene mjere.

Otkako su se uvele COVID potvrde, na početku prošle ljetne sezone, države članice izdale su više od 1,3 milijarde potvrda. Sustav europskih COVID certifikata jedini je takav operativni sustav na međunarodnoj razini, a „već je 35 trećih zemalja priključeno u sustav, dok ih 22 još čeka“, istaknuo je Reynders, povjerenik Komisije za pravosuđe.

- Bilo bi šteta prerano ukinuti ovaj sustav koji tako dobro funkcionica. - rekao je Reynders, ali je upozorio da „produljenje sustava COVID potvrda ne treba brkati s ukidanjem restrikcija za putovanja“.

„Komisija u potpunosti podržava odluke država članica da uklone takve restrikcije gdje god je to moguće“, naglasio je povjerenik i dodao da je „odluka o korištenju COVID potvrda na državama članicama“.

Produljenje sustava COVID potvrda ne podržavaju Europski konzervativci i reformisti, zastupnici iz kluba Identitet i demokracija te hrvatski nezavisni zastupnik Mislav Kolakušić.

- Osim što su COVID potvrde dovele do brojnih smrti diljem svijeta jer su cijepljene osobe, a ne testirane, širile virus u bolnicama, među ugroženima, dovele su i vojsku na ulice država članica. - ustvrdio je Kolakušić u raspravi.

Jorge Buxade Villalba iz redova konzervativaca ustvrdio je da se „privremeno uvođenje ovih potvrda pretvorilo u noćnu moru“.

(Hina)

Objavljeno u Aktualno

Nezaposlenost je problem je s kojim se suočava velik broj mladih u Europi, a zastupnici Europskog parlamenta složili su se da je jedno od rješenja zabrana neplaćenog stažiranja. Eurozastupnici su u raspravi "Jedna mladež, jedna Europa" na ovotjednoj plenarnoj sjednici kao pitanje od posebne važnosti za budućnost mladih istaknuli neplaćeno stažiranje.

Po istraživanju Eurostata provedenom u prosincu 2021. broj nezaposlenih među mladima je 14,9 posto. Situaciju dodatno otežava što mladi tijekom neplaćenog stažiranja uvelike ovise o pomoći svojih roditelja pa je onima čiji roditelji to ne mogu priuštiti ulazak na tržište rada još nedostižniji.

Zastupnica Diana Riba iz kluba zastupnika S&D smatra da je nezaposlenost velik problem u čijoj srži leži manjak socijalne mobilnosti i dugo školovanje nakon kojeg slijedi neplaćeno stažiranje. "Iskustvo ne plaća stanarinu", dodala je.

Nezavisna zastupnica Chiara Gemma je istaknula kako "više od polovice mladih nije plaćeno za stažiranje, a to znači da polovica ljudi koji ulaze na tržište rada za svoj rad ne dobiva plaću".

"To je iskorištavanje i po tom pitanju moramo urediti odgovarajući zakonski okvir", rekla je Gemma.

Europski parlament je na ovotjednoj plenarnoj sjednici usvojio i Rezoluciju o osnaživanju europske mladeži koja se posebno fokusira na probleme društvenog oporavka i postpandemijskog zaposlenja. Uz zaposlenje, zastupnici su istaknuli važnost problema mentalnog zdravlja. Zbog pandemije problemi mentalnog zdravlja su u porastu pa je po Unicefovom izvješću iz listopada suicid drugi uzrok smrti među mladima.

"65 posto mladih ima rizik od depresije, a samoubojstvo je drugi uzrok smrti mladih, ovim pitanjem trebamo se boriti kroz zdravstveni sustav, ali i sustav obrazovanja", kazao je EPP-ov zastupnik Jaroslaw Duda.

Mnogi zastupnici složili su se kako je sada vrijeme da se posluša mlade i njihova mišljenja implementira u razvitak politika koje će im omogućiti bolju mogućnost. Istraživanja Eurobarometra pokazuju da 90 posto mladih za budućnost smatra ključnim i rješavanje problema klimatskih promjena.

"Više od 90 posto mladih želi da se bavimo klimatskim promjenama. Trebamo slušati što oni žele", kazala je pučanka Michaela Šojdrova (EPP).

Hrvatski europarlamentarac Predrag Fred Matić iskazao je nezadovoljstvo radom europskih institucija po pitanju rješavanja problema mladih.

"Europske institucije u prvih mjesec dana Europske godine mladih nisu odradile zapažene korake u području kreiranja i implementacije koje bi osigurale da ova godina ne bude puna obećanja i floskula koje će razočarati mlade," izjavio je.

Rješenje problema mladeži hrvatski zastupnik Karlo Ressler iz redova EPP-a vidi u digitalnoj transformaciji koja pruža nove prilike u obrazovanju, ali i stvaranju novih radnih mjesta.

"Inovacije i kreativnost mladih moraju doći u prvi plan, a to se može postići uklanjanjem administrativnih prepreka i otvaranjem prostora mladima da samostalno i spremno oblikuju svoju budućnost", dodao je.

Mnogi zastupnici iskoristili su ovu priliku da podsjete na važnost digitalne platforme Konferencije o budućnosti Europe putem koje se građani mogu informirati i uključiti u rasprave o politikama Europske unije. Također, zastupnici kluba Renew Europe pozvali su na stvaranje slične platforme koja će se baviti isključivo problemima mladih.

(Hina)

Objavljeno u Aktualno

Najviše hrvatskih građana smatra da je prioritetna vrijednost Europskog parlamenta obrana slobode govora i slobode kretanja, dok na razini Europske unije najviše ispitanika smatra da bi Europski parlament primarno trebao braniti demokraciju, pokazuje istraživanje Eurobarometra objavljeno ovaj tjedan.

Po 28 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da bi prioritetna vrijednost Europskog parlamenta trebala biti obrana slobode govora, odnosno slobode kretanja, dok ih 25 posto smatra da bi to trebala biti zaštita ljudskih prava, a 22 posto obrana demokracije.

Potonja je vrijednost najvažnija na razini EU-a s 32 posto, nakon čega slijedi zaštita slobode govore i mišljenja s 27 posto te zaštita ljudskih prava s 25 posto. Zaštita slobode kretanja najvažnija je za 16 posto ispitanika u Europskoj uniji, što je velika razlika u odnosu na 28 posto u Hrvatskoj.

Ispitanici su u anketi koju je naručio Europski parlament mogli odabrati četiri teme koje smatraju da bi trebale biti prioritet u radu Europskog parlamenta.

Na razini EU-a najvažniji je politički prioritet javno zdravstvo s 42 posto, a slijede borba protiv siromaštva i društvene isključenosti (40 posto) te klimatske promjene  (39 posto), što je znatno drugačije od rezultata u Hrvatskoj.

Prioriteti za hrvatske građane su borba protiv siromaštva na prvom mjestu (52 posto), potpora gospodarstvu i stvaranje novih radnih mjesta (48 posto) i javno zdravstvo (34 posto). Borba protiv klimatskih promjena prioritet je za 29 posto ispitanika u Hrvatskoj.

Čak 83 posto Hrvata smatra da Hrvatska ima koristi od članstva u Europskoj uniji, što je porast od pet posto u odnosu na prethodni eurobarometar. U cijeloj Europskoj uniji korist od Europske unije vidi manje građana – njih 72 posto. Članstvo u Europskoj uniji kao “dobru stvar” vidi 52 posto Hrvata, 9 posto ih smatra da je članstvo negativno, dok ih je 39 posto neutralno.

Većina građana u EU-u (63 %) je optimistična kad je riječ o budućnosti EU-a. Potpora građana za EU, a posebno za Europski parlament, značajno se povećala tijekom pandemije covida-19, pokazalo je istraživanje. Važniju ulogu Europskog parlamenta želi 58 posto ispitanika u Hrvatskoj, što je isti postotak kao u cijeloj Europskoj uniji. Neutralno mišljenje o Europskom parlamentu ima 45 % ispitanika, a samo 17% negativno. Ovaj pozitivan stav prema EP-u vidljiv je i u posljednjem Standardnom Eurobarometru 95.1 Europske komisije prema kojem od svih EU institucija građani najviše vjeruju upravo Europskom parlamentu.

Od 2015. godine udio ispitanika s pozitivnom predodžbom o Europskom parlamentu porastao je za 12 posto, na 36 posto. U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu o Parlamentu ima 43% ispitanika, neutralnu 48%, a negativnu samo 9 posto.

Istraživanje je pokazalo i da europski građani žele znati više o radu EU-a. Prema ovom istraživanju, za njih 43 % najzanimljivije su informacije o tome kako se konkretno troše EU sredstva. Građane također zanima izravni utjecaj europskog zakonodavstva na njihovu državu (30 %), konkretne aktivnosti nacionalnih zastupnika u Europskom parlamentu (29 %) kao i što EU čini kako bi prevladao pandemiju covida-19 (29 %).

Jesensko istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta provedeno je u razdoblju od 2. studenoga do 3. prosinca 2021. u svih 27 država članica EU.

(Hina)

Objavljeno u Aktualno
Označeno u
Stranica 1 od 3