Prikazujem sadržaj po oznakama: europski parlament

Zastupnici u Europskom parlamentu ovaj tjedan jesu većinom glasova podržali zabranu prodaje novih vozila na benzin i dizel od 2035. kako bi se ubrzao prijelaz Europe na električna vozila, ali suprotno tome kako je ta vijest predstavljena u većini hrvatskih medija još je sve jako daleko od konačnog zakona koji bi se počeo provoditi spomenute godine. Naime, europski zastupnici su podržali prošlogodišnji prijedlog Europske komisije za stopostotno smanjenje emisija ugljičnog dioksida novih automobila do 2035. i od te godine, prema toj ideji, onemogućila bi se prodaja novih vozila na fosilna goriva u Europskoj uniji. No, to glasanje samo potvrđuje politiku koju će Europski parlament zauzeti u nadolazećim pregovorima s državama članicama oko konačnog zakona.

Europske parlamentarce očekuju naime teški pregovori jer u autoindustriji, unatoč deklarativnoj podršci prema vani, zapravo nisu niti blizu razmišljanjima europskih parlamentaraca znajući da je razvoj električnih automobila do razine kojom bi bili prihvaćeni od većine kupaca još na dugom štapu.

Većina kupaca automobila ipak ne želi puniti svoja vozila strujom 10 – 20 sati kod kuće, ako uopće imaju tu mogućnost, a ima je manjina, ili nekoliko sati na punionicama, čak ni sat vremena pa ni 15 minuta što je mogućnost najboljih punionica do 80 posto kapaciteta baterije (pri čemu je punjene na takvim punionicama znatno skuplje od spremnika goriva). Da vas ne udavimo tehničkim podacima – poantu shvaćate: sve dok autoindustrija ne pronađe rješenje da se električni automobili mogu napuniti za jednako vrijeme koliko je danas potrebno za punjenje prosječnog spremnika goriva, oni će teško biti masovno prihvaćeni. Razvoj takvih mogućnosti do 2035. u ovom trenutku ne izgleda previše izvjesan da bi prihvaćanje zakona kojim bi se zabranila prodaja vozila na fosilna goriva bilo sasvim izvjesno.
Veliki dio kupaca također od automobila zahtjeva veliku autonomiju prije sljedećeg punjena, bilo rezervoara, bilo baterije. Teško je zamisliti normalnog čovjeka koji bi želio voziti automobil s dometom od pišljivih stotinjak, dvjesto ili u boljim slučajevima tristotinjak kilometara „u cugu” nakon čega se mora „prištekat” na punjač nekoliko sati. Zamislite jedno takvo putovanje iz Dubrovnika do Zagreba ili nekog Nijemca ili Čeha do hrvatske obale.

OK, razvoj bržih punionica koje će napuniti bateriju do 80 posto kapaciteta ide dobro, već ih ima dosta u Europi, u Hrvatskoj zasad samo jedna, ali ni to ne rješava pitanje autonomije što je za kupce i veći problem od brzine punjenja. Uz to, kao što su lagali o emisiji CO2, proizvođači lažu i o autonomiji električnih automobila. Eh, da, ne treba zaboraviti da se ni ne preporuča punjenje baterija na više od 80 posto kapaciteta, jer se u suprotnom mogu pregrijati. Što to znači za autonomiju, opet, da ne davimo tehnikalijama – poantu shvaćate, nitko normalan neće kupiti takav automobil.

Onih kojima je to trenutno normalno, unatoč silnim marketinškim kampanjama i propagandi kojom se pokušava stvoriti dojam kako je taj broj znatno veći, inače je manje od dva posto. Da, na cestama od svih automobila koji se trenutno njima kotrljaju manje je od dva posto onih na isključivo električni pogon, a kad im se pribroje hibridi onda taj broj raste na već puno impozantnijih 18 posto. A eto prema prijedlogu zakona ni hibridi nisu prihvatljivi.

Podržavanje zabrane prodaje automobila s benzinskim i dizelskim motorima stoga zasad, čini se, ipak treba promatrati više kao namjeru Europskog parlamenta da ubrza prijelaz na električna vozila i natjera proizvođače automobila u brži razvoj auto elektrifikacije nego što je stvarna namjera da to bude baš do 2035. godine.

Koliko sami proizvođači vjeruju da je ciljeve koje nameće Europski parlament moguće postići do 2035. pokazuje i korespondencija njemačkog udruženja autoindustrije VDA s EU parlamentarcima kod kojih su lobirali da se prijedlog odbaci, a do koje su došli novinari Reutersa. Pri tome su proizvođači istaknuli i pitanje broja punionica, a Europski parlament inače namjerava donijeti i zakone kojim bi se od država članica zahtijevalo postavljanje doslovno milijuna punionica. Isto do 2035. godine. Par milijuna!

Iz Hrvatske promatrati perspektivu razvoja autoindustrije drukčije je nego iz zemalja s razvijenom autoindustrijom koje imaju ne tisuće, nego desetke pa i stotine tisuća radnih mjesta povezanih s njom i proizvodnjom te kasnijim održavanjem benzinskih i dizelskih motora. „Prištekavanje na utičnicu” tako glomazne grane industrije suludo je očekivati „preko noći”, a u industrijskom razvoju ovakvih razmjera razdoblje od 13 godina uistinu se može podvesti pod „preko noći”. Valjda će se i njih nešto pitati pa će pregovori o konačnom zakonu ipak ići malo teže od glasanja u Europskom parlamentu.

Slovenski i poljski premijeri Janez Janša i Mateusz Morawiecki poslali su u srijedu, netom prije ruskog napada, pismo predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu u kojem traže da se Ukrajini brzo dodijeli kandidatski status i ponudi ambiciozan plan članstva u EU do 2030. godine pod uvjetom da ispuni potrebne uvjete.

Čelnici Europskog parlamenta osudili ruski napad i izrazili solidarnost s Ukrajinom

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola i čelnici političkih skupina u parlamentu u četvrtak su oštro osudili rusku invaziju na Ukrajinu i izrazili potporu Kijevu i ukrajinskom narodu.

Konferencija predsjednika Europskog parlamenta, tijelo koju čine čelnici parlamentarnih klubova i predsjednica Europskog parlamenta Metsola, u četvrtak je "najoštrije je osudila ruski napad na Ukrajinu" i izrazila punu solidarnost i potporu Ukrajini i njezinom narodu. Čelnici EP-a su podržali i uvođenje novih sankcija Moskvi.

"Konferencija predsjednika najoštrije je osudila ruski napad na Ukrajinu. Ukrajina je neovisna i suverena nacija i o njenom teritorijalnom integritetu se ne može pregovarati. Invazija je neopravdana i protuzakonita. To je prijetnja europskoj i regionalnoj stabilnosti, kao i svjetskom poretku utemeljenom na pravilima. Napad je usmjeren na naš model demokratskog društva. Ne može ostati bez odgovora. Ostajemo čvrsti u našem jedinstvu, u našoj odlučnosti i u našem odgovoru na ničim izazvanu rusku agresiju. Europski parlament podržava neviđen europski i međunarodni odgovor, uključujući nove i stroge sankcije koje će osigurati da Kremlj odgovara za svoje postupke." - poručili su u izjavi čelnici EP-a.

Sastanak čelnika parlamenta posvećen odgovoru EU-a na rusku invaziju na Ukrajinu sazvala je predsjednica Metsola nakon konzultacija s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i predsjednicom Europske komisije Ursulom Von der Leyen.

Na sastanku je dogovoreno i da Europski parlament održi izvanrednu pleanarnu raspravu u utorak 1. ožujka, navodi EP.

(Hina)

Europarlamentarci su na plenarnoj sjednici u srijedu zatražili od Komisije da se ujednače i primjenjuju zajednička EU pravila za putovanja tijekom pandemije i istaknuli važnost jedinstvenih uvjeta putovanja za turistički sektor. U raspravi s povjerenikom Komisije Didierom Reyndersom o mjerama za putovanja koje EU poduzima u uvjetima pandemije, većina zastupnika založila se za ujednačavanje mjera za putovanja te kao problem navela različite restrikcije u državama članicama.

- Dobra koordinacija mjera za putovanja od velike je važnosti za turistički sektor. - rekla je Claudia Monteiro de Aguiar iz Europske pučke stranke, a zabrinutost za turizam iskazala je i Isabel Garcia Munoz iz redova socijaldemokrata rekavši kako „radna skupina za turizam traži jedinstvene uvjete putovanja u EU-u“.

Sophie in't Veld iz grupacije Renew Europe postavila je pitanje „provjerava li Komisija jesu li nacionalna pravila država članica u skladu s uredbom koja je donešena“, dok je Anna Deparnay-Grunenberg iz Zelenih upitala „zašto Komisija ne predlaže procjenu učinka za sve mjere i alate koji se provode“.

Komisija je početkom veljače predložila produljenje korištenja COVID potvrda do 30.6.2023. kako bi se putnicima osiguralo putovanje unutar EU-a ako države članice zadrže određene javnozdravstvene mjere.

Otkako su se uvele COVID potvrde, na početku prošle ljetne sezone, države članice izdale su više od 1,3 milijarde potvrda. Sustav europskih COVID certifikata jedini je takav operativni sustav na međunarodnoj razini, a „već je 35 trećih zemalja priključeno u sustav, dok ih 22 još čeka“, istaknuo je Reynders, povjerenik Komisije za pravosuđe.

- Bilo bi šteta prerano ukinuti ovaj sustav koji tako dobro funkcionica. - rekao je Reynders, ali je upozorio da „produljenje sustava COVID potvrda ne treba brkati s ukidanjem restrikcija za putovanja“.

„Komisija u potpunosti podržava odluke država članica da uklone takve restrikcije gdje god je to moguće“, naglasio je povjerenik i dodao da je „odluka o korištenju COVID potvrda na državama članicama“.

Produljenje sustava COVID potvrda ne podržavaju Europski konzervativci i reformisti, zastupnici iz kluba Identitet i demokracija te hrvatski nezavisni zastupnik Mislav Kolakušić.

- Osim što su COVID potvrde dovele do brojnih smrti diljem svijeta jer su cijepljene osobe, a ne testirane, širile virus u bolnicama, među ugroženima, dovele su i vojsku na ulice država članica. - ustvrdio je Kolakušić u raspravi.

Jorge Buxade Villalba iz redova konzervativaca ustvrdio je da se „privremeno uvođenje ovih potvrda pretvorilo u noćnu moru“.

(Hina)

Nezaposlenost je problem je s kojim se suočava velik broj mladih u Europi, a zastupnici Europskog parlamenta složili su se da je jedno od rješenja zabrana neplaćenog stažiranja. Eurozastupnici su u raspravi "Jedna mladež, jedna Europa" na ovotjednoj plenarnoj sjednici kao pitanje od posebne važnosti za budućnost mladih istaknuli neplaćeno stažiranje.

Po istraživanju Eurostata provedenom u prosincu 2021. broj nezaposlenih među mladima je 14,9 posto. Situaciju dodatno otežava što mladi tijekom neplaćenog stažiranja uvelike ovise o pomoći svojih roditelja pa je onima čiji roditelji to ne mogu priuštiti ulazak na tržište rada još nedostižniji.

Zastupnica Diana Riba iz kluba zastupnika S&D smatra da je nezaposlenost velik problem u čijoj srži leži manjak socijalne mobilnosti i dugo školovanje nakon kojeg slijedi neplaćeno stažiranje. "Iskustvo ne plaća stanarinu", dodala je.

Nezavisna zastupnica Chiara Gemma je istaknula kako "više od polovice mladih nije plaćeno za stažiranje, a to znači da polovica ljudi koji ulaze na tržište rada za svoj rad ne dobiva plaću".

"To je iskorištavanje i po tom pitanju moramo urediti odgovarajući zakonski okvir", rekla je Gemma.

Europski parlament je na ovotjednoj plenarnoj sjednici usvojio i Rezoluciju o osnaživanju europske mladeži koja se posebno fokusira na probleme društvenog oporavka i postpandemijskog zaposlenja. Uz zaposlenje, zastupnici su istaknuli važnost problema mentalnog zdravlja. Zbog pandemije problemi mentalnog zdravlja su u porastu pa je po Unicefovom izvješću iz listopada suicid drugi uzrok smrti među mladima.

"65 posto mladih ima rizik od depresije, a samoubojstvo je drugi uzrok smrti mladih, ovim pitanjem trebamo se boriti kroz zdravstveni sustav, ali i sustav obrazovanja", kazao je EPP-ov zastupnik Jaroslaw Duda.

Mnogi zastupnici složili su se kako je sada vrijeme da se posluša mlade i njihova mišljenja implementira u razvitak politika koje će im omogućiti bolju mogućnost. Istraživanja Eurobarometra pokazuju da 90 posto mladih za budućnost smatra ključnim i rješavanje problema klimatskih promjena.

"Više od 90 posto mladih želi da se bavimo klimatskim promjenama. Trebamo slušati što oni žele", kazala je pučanka Michaela Šojdrova (EPP).

Hrvatski europarlamentarac Predrag Fred Matić iskazao je nezadovoljstvo radom europskih institucija po pitanju rješavanja problema mladih.

"Europske institucije u prvih mjesec dana Europske godine mladih nisu odradile zapažene korake u području kreiranja i implementacije koje bi osigurale da ova godina ne bude puna obećanja i floskula koje će razočarati mlade," izjavio je.

Rješenje problema mladeži hrvatski zastupnik Karlo Ressler iz redova EPP-a vidi u digitalnoj transformaciji koja pruža nove prilike u obrazovanju, ali i stvaranju novih radnih mjesta.

"Inovacije i kreativnost mladih moraju doći u prvi plan, a to se može postići uklanjanjem administrativnih prepreka i otvaranjem prostora mladima da samostalno i spremno oblikuju svoju budućnost", dodao je.

Mnogi zastupnici iskoristili su ovu priliku da podsjete na važnost digitalne platforme Konferencije o budućnosti Europe putem koje se građani mogu informirati i uključiti u rasprave o politikama Europske unije. Također, zastupnici kluba Renew Europe pozvali su na stvaranje slične platforme koja će se baviti isključivo problemima mladih.

(Hina)

Najviše hrvatskih građana smatra da je prioritetna vrijednost Europskog parlamenta obrana slobode govora i slobode kretanja, dok na razini Europske unije najviše ispitanika smatra da bi Europski parlament primarno trebao braniti demokraciju, pokazuje istraživanje Eurobarometra objavljeno ovaj tjedan.

Po 28 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da bi prioritetna vrijednost Europskog parlamenta trebala biti obrana slobode govora, odnosno slobode kretanja, dok ih 25 posto smatra da bi to trebala biti zaštita ljudskih prava, a 22 posto obrana demokracije.

Potonja je vrijednost najvažnija na razini EU-a s 32 posto, nakon čega slijedi zaštita slobode govore i mišljenja s 27 posto te zaštita ljudskih prava s 25 posto. Zaštita slobode kretanja najvažnija je za 16 posto ispitanika u Europskoj uniji, što je velika razlika u odnosu na 28 posto u Hrvatskoj.

Ispitanici su u anketi koju je naručio Europski parlament mogli odabrati četiri teme koje smatraju da bi trebale biti prioritet u radu Europskog parlamenta.

Na razini EU-a najvažniji je politički prioritet javno zdravstvo s 42 posto, a slijede borba protiv siromaštva i društvene isključenosti (40 posto) te klimatske promjene  (39 posto), što je znatno drugačije od rezultata u Hrvatskoj.

Prioriteti za hrvatske građane su borba protiv siromaštva na prvom mjestu (52 posto), potpora gospodarstvu i stvaranje novih radnih mjesta (48 posto) i javno zdravstvo (34 posto). Borba protiv klimatskih promjena prioritet je za 29 posto ispitanika u Hrvatskoj.

Čak 83 posto Hrvata smatra da Hrvatska ima koristi od članstva u Europskoj uniji, što je porast od pet posto u odnosu na prethodni eurobarometar. U cijeloj Europskoj uniji korist od Europske unije vidi manje građana – njih 72 posto. Članstvo u Europskoj uniji kao “dobru stvar” vidi 52 posto Hrvata, 9 posto ih smatra da je članstvo negativno, dok ih je 39 posto neutralno.

Većina građana u EU-u (63 %) je optimistična kad je riječ o budućnosti EU-a. Potpora građana za EU, a posebno za Europski parlament, značajno se povećala tijekom pandemije covida-19, pokazalo je istraživanje. Važniju ulogu Europskog parlamenta želi 58 posto ispitanika u Hrvatskoj, što je isti postotak kao u cijeloj Europskoj uniji. Neutralno mišljenje o Europskom parlamentu ima 45 % ispitanika, a samo 17% negativno. Ovaj pozitivan stav prema EP-u vidljiv je i u posljednjem Standardnom Eurobarometru 95.1 Europske komisije prema kojem od svih EU institucija građani najviše vjeruju upravo Europskom parlamentu.

Od 2015. godine udio ispitanika s pozitivnom predodžbom o Europskom parlamentu porastao je za 12 posto, na 36 posto. U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu o Parlamentu ima 43% ispitanika, neutralnu 48%, a negativnu samo 9 posto.

Istraživanje je pokazalo i da europski građani žele znati više o radu EU-a. Prema ovom istraživanju, za njih 43 % najzanimljivije su informacije o tome kako se konkretno troše EU sredstva. Građane također zanima izravni utjecaj europskog zakonodavstva na njihovu državu (30 %), konkretne aktivnosti nacionalnih zastupnika u Europskom parlamentu (29 %) kao i što EU čini kako bi prevladao pandemiju covida-19 (29 %).

Jesensko istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta provedeno je u razdoblju od 2. studenoga do 3. prosinca 2021. u svih 27 država članica EU.

(Hina)

Romana Jerković, ime i prezime je to koje većini žitelja Dubrovačko – neretvanske županije ne znači ništa, no riječ je o saborskoj zastupnici SDP – a, odrasloj na Pelješcu, u Lovištu, a do medicinskog fakulteta u Rijeci školovanoj u Korčuli, koju je život odnio daleko od ovog našeg kraja, a upravo ona, za koju nije nikad čula ni većina birača u Hrvatskoj bit će nova hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu nakon što ga napuste Englezi.

Inače, Romana Jerković, jedna od onih slabo uočljivih osoba u saborskim klupama, bila je svojedobno i zamjenica gradonačelnika Rijeke.

SDP će tako, ni kriv ni dužan, na račun Brexita dobiti još jedno zastupničko mjesto u Europskom parlamentu, odnosno s Romanom Jerković izjednačit će se po broju mandata s HDZ – om koji ima četiri zastupnika.

Inače, Romana Jerković svojedobno je dospjela i na listu deset „najsiromašnijih” saborskih zastupnika. Plaća u Bruxellesu zasigurno će joj pomoći da više ne bude na toj listi, „past” će i članstvo u pokojem odboru, a koji, od birača neizabrani sretnik ili sretnica, će je naslijediti na također primamljivoj klupi saborskog zastupnika/zastupnice u SDP – u još nisu odlučili.

D. Mladošić

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković ne vidi nikakvu svoju odgovornost za rezultat HDZ-a na netom završenim izborima zastupnika za Europski parlament, a koji se u javnosti doživljava kao debakl. No, je li to baš tako?

Pod pritiskom da moraju pobijediti na izborima HDZ-ovci su se nakon izbora pogubili. Pogubio se i sam Plenković,koji se netom što je u izbornoj noći otkucala ponoć pred novinarima pojavio s itekakvim grčem na licu. Sve zbog dojma kako je HDZ-ov izborni rezultat katastrofalan pa se eto pojavio i nekakav „crni labud”.

HDZ-ov glavni analitičar i savjetnik premijera Robert Kopal tako se potpuno pogubio, jer nitko ne zna što je čovjek zapravo nakon izbora rekao. Računajući preferencije birača uz pomoć specijalnog analitičkog softvera previdio je tog famoznog „crnog labuda”. Nakon izborne noći pojasnio je medijima kako se „možda dogodilo nešto što ne znamo da ne znamo, nešto atipično”, okrivivši „crnog labuda” te dodao kako će, „kada nađemo odgovor na pitanje što ne znamo da ne znamo, to postati znamo da to znamo, a onda ćemo to povratno ugraditi u nove modele”.

Što je rekao, vjerojatno ni sam ne zna. Inače, „crni labud” obična je metafora za događaje koji se ne mogu predvidjeti ili objasniti, a postao je uvriježen nakon što su u Australiji 1967. pronađeni crni labudovi. Bilo je to veliko otkriće jer je do tada vladalo mišljenje da su svi labudovi na kugli zemaljskoj bijeli. Termin crnog labuda u novije doba popularizirao je bivši analitičar tržišta Nassim Nicholas Taleb, prema kojemu teorija crnog labuda označava neki događaj koji se nije mogao predvidjeti, a iza sebe je kad se dogodio, ostavio razorne posljedice u ekonomiji.

Netom okončani izbori za Europski parlament po HDZ su naizgled bili razorni, ali rezultat se itekako mogao predvidjeti. HDZ nije potaracao taj skriveni „crni labud” niti je potaracan. Jednostavno HDZ-u su se dogodili loši analitičari kojima ni najbolji analitički softverski sustavi nisu mogli otvoriti oči. Analitički softver nije ništa drugo doli obični računalni program koji će izračunati preferencije birača po prethodno obrađenim podacima prikupljenim na osnovu istraživanja javnog mijenja. Zato, prije će biti da su se obavještajni analitičar, ili narodski rečeno špijun Kopal i premijer Plenković, zaigrali sa tim svojim analitičkim sofverima i očekivali više nego što mogu postići, tako su i govorili pa je sad dojam da su potaracani. Jer ako Kopal ističe kako postoji jaka desnica, disperzije i puno listi za Europski parlament onda nije jasno čemu se sad čudi, ali je jasno da su se u HDZ precijenili, loše pratili trendove u zemlji i podcijenili radikalnu desnicu od koje se pokušavaju odcijepiti.

Na ovim izborima pobjednika zapravo nema, jer rezultat je jasan, postotci su na kraju puno manje bitni od mandata, a mandati su između dvije najveće stranke HDZ-a i SDP-a podijeljeni na jednak način, 4:4. Pri tome, HDZ ima jednak broj mandata kao i na prošlim izborima, a i samostalno više glasova.

Predviđali su HDZ-ovci sebi šest manadat, peti im je utekao zamalo i dobili su četiri. No, sam HDZ je na netom okončanim izborima osvojio nešto više glasova nego na onim 2013. te desetak tisuća više nego 2014. godine. Naime, istina je da je koalicijska lista koju je predvodio HDZ 2014. godine imala 140 tisuća glasova više, ali pri tome je Ruža Tomašić toj listi donijela oko 107 tisuća glasova, a Marijana Petir oko 42 tisuće glasova. Kada se oduzmu glasovi Tomašić i Petir HDZ je sa samostalnom listom, ove 2019. godine osvojio gotovo točno onoliko glasova koliko je imao i 2014. godine, odnosno čak desetak tisuća više.

Odmicanjem od radikalne desnice lista HDZ-a neminovno je morala izgubiti dio glasača, kakvi „crni labudovi” i slične gluposti, HDZ analitičari jednostavno nisu odradili svoj posao.

Inače već duže vrijeme novinske stupce pune članci o Plenkovićevu zaokretu HDZ-a. Taj zaokret nije samo podrazumijevao izmjenu pravilnika i akata te stranke već i njezino pomlađivanje, Plenkovićevo zaokruživanje prstenom njemu podobnih ljudi te vraćanje stranke na desni centar.

Stvarni zaokret malo je stavljen na čekanje zbog Europskih izbora na koje je HDZ izašao samostalno. Listu gotovo pa političkih anonimusa sastavio je baš Plenković. Nisu HDZ-ovci tom listom bili zadovoljni, Plenković je to znao i nije se obazirao. Na čelo liste stavio je mladog štrebera Karla Resslera o kojem hrvatska javnost zna tek da je on posinak Vladimira Šeksa. Drugo mjesto pripalo je Plenkovićevoj vjernoj sljedbenici Dubravki Šuici, a ostalih deset kandidata toliko je politički zanimljivo da im ni birači HDZ-a ne znaju imena. U posljednje vrijeme u prvi politički plan guranjem u medije pokušalo se profilirati još jednog tipičnog štrebera, saborskog zastupnika Tomislava Sokola koji u svojim medijskim istupima mlati štreberski nabubane političke floskule. Talenta za politiku nema, ali je kao štreber bez problema svladao dnevno – političke floskule.

No, i takva lista polučila je dakle jednak rezultat kao 2014. godine, HDZ je imao četiri zastupnika u EU parlamentu i opet će ih imati četiri. Dojam o porazu i matematika su tu suprotstavljeni, ali činjenice su činjenice kao što je i činjenica da su HDZ i Plenković krivi za uzlet radikalne desnice.

Bruna Esih, Željko Glasnović, Ladislav Ilčić, Hrvoje Zekanović? Nije li ih baš Plenkovič „stvorio”, stavio na listu za parlamentarne izbore i uveo u Sabor? Nije li, dok ih se jednog po jednog odricao, kao mudar političar trebao voditi računa da će se ti radikali organizirati i samim izlaskom na izbore oduzeti HDZ-u određeni broj glasova.

Znao je Plenković još u startu kampanje što se događa jer nije Dubravka Šuica zaludu u jednoj od TV emisija isticala kako je ona „najveća Hrvatica među Hrvatima”, baš kao što su njezini kolege s liste isto „veliki Hrvati”.
Prije će biti da je Plenković vukao vraga za rep. Za izborni rezultat koji nije onakav kakav je priželjkivao nisu mu krivi birači, ni šefovi županijskih HDZ-ovih organizacija, ni „ćelavi labud” Vaso Brkić kojega nije bilo u kampanji, nisu krivi ni mediji, ni crkva pa ni novi krivac Mislav Kolakušić.

Uz sav taj izborni ćušpajz, Plenković je dobro i prošao jer što bi bilo da su svi ti radikali na izbore izašli zajedno. Ako je Ruža Tomašić izračunala kako bi zajedno imali tri mandata, posve je logično postaviti pitanje bez koliko bi mandata prema tom scenariju ostalo HDZ-u, ali i SDP-u, jer postotci bi drukčije izgledali.

Naime, baš kao što je kazao Milijan Brkić „u HDZ-u trebaju biti ponizni, a ne bahati”. Ima Vaso sto mana, ali ovaj put je u pravu.

"Ispravimo nepravdu, bio je izborni moto bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića tijekom izborne kampanje za Europski parlament, a kojim je, pozivajući birače da ga zaokruže kao nezavisnog kandidata na listi Reformista, zapravo želio ukazati na apsurdnost izbornog zakona prema kojemu se mogao kandidirati za Europarlament, predsjednika države, saborskog zastupnika, ali ne i za gradonačelnika Dubrovnika. Vlahušiću je u međuvremenu probacijski rok istekao pa na idućim izborima može istaknuti gradonačelniku kandidaturu, naravno ukoliko u naredne dvije godine ne bude pravomoćno osuđen za aferu Revelin.

Ipak, birači Vlahušića u ovoj kampanji nisu prepoznali. Reformisti su u Dubrovačko - neretvanskoj županiji osvojili 203 glasa, dok je Vlahušiću, kao 11. kandidatu na listi u Županiji povjerenje dalo 153, a u Gradu 126 birača. Dan poslije izbora Vlahušić za portal Dubrovnikpress.hr ističe kako je rezultat očekivan, odnosno da ga birači nisu zaokružili jer im je u kampanji jasno dao do znanja da ga mandat u Europskom parlamentu ne zanima.

- Jasno sam tijekom kampanje biračima poslao poruku da ne želim biti zastupnik u Europskom parlamentu u Bruxellesu pa me zato nisu ni podržali. Cilj kandidature bio je ukazati na apsurdnost izbornog zakona, nepravdu koja mi je učinjena na prošlim lokalnim izborima kada je izmišljen i usvojen zakon koji je imao za cilj eliminirati me iz izborne utrke. Dakle, to je razlog zašto me birači nisu podržali, zašto bi dali glas nekome tko ne želi u Europski parlament. - kazao je Vlahušić.

Bivši gradonačelnik Dubrovnika i bivši ministar zdravstva u Vladi Ivice Račana prokomentirao je izborni rezultat HDZ-a i SDP-a.

- HDZ je duboko desna stranka koja je tijekom kampanje biračima pokušala pokazati jedno drugo lice, lice umivenog HDZ-a, ali rezultati izbora pokazuju da u tome nisu uspjeli. Izborni rezultat pokazuje kako Andrej Plenkovičć nije uspio u reformi HDZ-a, očito je HDZ još uvijek daleko od HDZ-a kakvoga on želi. Nakon ovog rezultata neće mu biti lako u stranci pa je i pitanje što će s Milijanom Brkićem. Dakle, Plenković na ovim izborima nije uspio i on će se do parlamentarnih izbora baviti sam sa sobom umjesto da se bavi problemima u zemlji. - rekao je Vlahušić.

- SDP je ostvario odličan rezultat. Imali su najbolju listu i pokazali da mogu zatomiti svoje međusobne sukobe, motivirati birače i u konačnici ostvariti odličan rezultat. Pokazalo se da je Davor Bernardić povukao dobre poteze kada je dobio potporu Iva Josipovića i Mirele Holy. Puno je značila i potpora Zorana Milanovića koji je uoči izbora rekao da će glasati za SDP. Pred Bernardićem i Milanovićem su pregovori oko podrške Milanoviću u nadolazećoj predsjedničkoj izbornoj utrci. Nakon osvojena četiri mandata za Europski parlament SDP će sklopiti pakt s Milanovićem kao predsjedničkim kandidatom. Mislim da je Bernardić spreman na ozbiljan pakt s Milanovićem. - kazao je Vlahušić.

Istraživanja javnog mijenja donedavno su upućivala kako bi netom osnovani Start Dalije Orešković mogao biti iznenađenje izbora za Europski parlament. No, startnu potporu birača od 3,4 posto u Startu nisu znali povećati. Njihov izborni rezultat ostao je zanemariv.

Kad su u pitanju rezultati u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, povjerenje Startu dalo je 496 birača. Osmi kandidat na Startovoj listi Pero Mrnarević u županiji je osvojio 89, dok ga je u Gradu Dubrovniku direktno zaokružilo 78 birača.

I dok HDZ-ovci na njegov račun danas zbijaju šale, komentirajući kako u svom Dubrovačkom primorju nije uspio osvojiti niti jedan glas, Pero Mrnarević im uzvraća kako njegov dom nije u Primorju pa tamo nije ni računao na glasove birača. Naglašava kako razlog zašto ga birači nisu prepoznali leži u činjenici da nije lopov, nije mijenjao GUP i PUP i nije podržavao projekt golfa na Srđu.

- Ja nisam doma u Primorju i ne čudi me što HDZ-ovci to ne znaju jer su nepismeni. Ja sam doma u Gradu, moj dom je u Dubrovniku i bilo bi dobro da u HDZ-u provjere moju adresu, kad se već time bave. Neka drugi put dobro provjere činjenice. Što se tiče mog rezultata, pa ja ne hapam, ne kradem, pa nije ni čudo što nisam tako ugledan kao oni. Oni misle da se uspjeh mjeri brojem glasova i pri tom nema veze ako i mrtvi izađu na birališta, ako glasaju pokojne babe i đedovi, to je njima normalno. - rekao je Mrnarević za Dubrovnikpress.hr.

- Kao nezavisni kandidat, intelektualac, bez ikakvih želja za sebe podržao sam listu Starta Dalije Orešković, netom osnovanu političku stranku koja je neokaljana i koja ima želju nešto napraviti, mijenjati sliku Hrvatske. Ja nisam zvao mrtve da glasaju, nisam se prodavao, nisam mijenjao GUP i PUP, nisam podržavao projekt na Srđu, nisam ničiji potrčkalo, interesne skupine me ne zanimaju, nemam to svoje interesno pleme i naravno da sam ja za HDZ luzer, ali s tim nemam problem. Mene brine gangrena duha u hrvatskom društvu u kojem birači ostaju doma, a politikom se bave ljudi koji to nikako ne bi smjeli. - kazao je Mrnarević.

Dubrovački akademski slikar Pero Mrnarević, odnedavno i umjetnički voditelj Lazareta- kreativne četvrti nije član niti jedne političke stranke pa tako ni Starta. Nedavno je inače poslao otvoreno pismo nositelju HDZ-ove liste Karlu Ressleru, u kojem je, između ostalog, napisao kako je iznimno sretan što se ukazao i progovorio u javnosti te prestao biti politički Yeti, o kojem se znalo samo da je posinak Vladimira Šeksa. U pismu je Ressleru naveo i kako se njegovim postavljenjem na čelo HDZ-ove liste zapravo širi mreža nepotizma u toj stranci te mu oštro spočitao kako noseći listu HDZ-a pristaje na farsu dok stotine mladih odlaze u pravcu Njemačke i Irske.

Nakon što je na prosvjedu protiv izmjene Trga maršala Tita u Zagrebu nosio transparent "Vratite Italiji Istru i Dalmaciju"pozvan je na obavijesni razgovor u DORH, a pozornost javnosti privukao je i žustrom raspravom s predsjednicom RH Kolindom Grabar Kitarović, kolegicom na doktorskom studiju politologije. Zanimljivo je istaknuti kako je Mrnarević na rang list za upis doktorskog studija na Politologiji bio prvi, a Grabar Kitarović treća.

Lista HNS-a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji osvojila je 396 glasova birača dok je šesta kandidatkinja na toj listi Nataša Gabričević na razini Županije dobila 91 preferencijalni glas, a na razini Grada direktno ju je zaokružilo 57 birača. Gabričević za portal Dubrovnikpress.hr ističe kako je HNS, kad su u pitanju euroizbori, ostvario najbolji rezultat dosad, a nije nezadovoljna ni svojim osobnim rezultatom.

- Jučerašnji izbori su potvrdili malu izlaznost, a što se tiče HNS-a, ovo je naš najbolji rezultat ostvaren na izborima za Europski parlament. Naime, na prvim izborima osvojili smo 9 000 glasova, na drugim 18 000, a jučer smo osvojili skoro 39 000 glasova birača, što pokazuje uzlazni trend HNS-a. - kazala je Gabričević, naglasivši kako konačni rezultati netom okončanih izbora za Europarlament pokazuju kako je došlo vrijeme da liberalne opcije sjednu za pregovarački stol.

- Ovi su izbori pokazali kako je definitivno došlo vrijeme da se liberalne građanske opcije ujedine, a što smo mi poručivali još prije nekoliko mjeseci. Jučerašnji izborni rezultati potvrdili su da smo bili u pravu. - kazala je Gabričević, prokomentiravši rezultat HNS-a i svoj osobni ostvaren u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Gradu Dubrovniku.

- Rezultat u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je na razini rezultata s prvih izbora za Europski parlament. Istina jest, na drugim smo izborima imali nešto bolji rezultat. Kad je u pitanju rezultat koji sam ja kao kandidatkinja ostvarila na listi HNS-a, moram iskreno reći da nisam ni vodila osobnu kampanju jer smo u našoj Županiji odlučili podržati listu i njezina nositelja Matiju Posavca pa tako nisam imala velika očekivanja po pitanju preferencijalnih glasova koje sam osvojila. - kazala je Gabričević.

Nataša Gabričević inače je bivša direktorica dubrovačke Čistoće. Nedavno je od Miha Obradovića preuzela čelno mjesto u dubrovačkom HNS-u.