Prikazujem sadržaj po oznakama: hdz

Unutarstranački izbori u Gradskoj organizaciji Hrvatske demokratske zajednice Dubrovnik započeli su danas. Za razliku od prošlog izbornog ciklusa, od prije godinu dana odlukom Gradskog odbora oformljeni su novi temeljni ogranci i to Temeljni ogranak Mokošica, Temeljni ogranak Nova Mokošica, Temeljni ogranak Kalamota, Temeljni ogranak Lopud i Temeljni ogranak Šipan.

Na danas održanim izbornim skupštinama za predsjednike u četverogodišnji mandat izabrani su za Temeljni ogranak Ploče iza Grada Zrinka Raguž i za Temeljni ogranak Grad Gordan Špero.

Za članove Izvršnog odbora Temeljnog ogranka Ploče iza Grada izabrani su Đuro Market-Vlastelin, Vido Nadramija, Zlatko Uršić, Srđan Benić, Ivuša Brajević, Paola Šutić, a za članove Izvršnog odbora Temeljnog ogranka Grad Denis Ajduković, Ana Baralić, Frano Beusan, Nikolina Soko, Roberta Soko, Ana Prohaska Vlahinić i Tonći Tkalec.

„Posljednja izborna skupština temeljnih organizacija održat će se zaključno sa 6. listopada, dok će se 17. listopada održati izbori za predsjednika i potpredsjednike Gradske organizacije Hrvatske demokratske zajednice Dubrovnik.” - navode u priopćenju iz dubrovačkog HDZ -a.

dpp

Gradski odbor HDZ -a Dubrovnik jučerašnje priopćenje Srđ je Grad u kojem se oni osvrću na izmjene i dopune prostornih planova vezanih uz Babin kuk i prostor bivše Remize, nazvao je kao „još jedan pokušaj manipulacije, laži i prevara „Srđevaca”.

„Kad čovjek pomisli da ne mogu niže, oni nam dokažu da mogu. Lažima i prevarama ne dobiva se povjerenje naših sugrađana, a jeftini populizam kratkog je vijeka dragi „Srđevci”.” - navode iz HDZ -a čije priopćenje u nastavku prenosimo u cijelosti:

„Teško je vjerovati da Vi ne znate iščitati urbanističke dokumente jer jako dobro ste čitali kada ste Mali Stradun željeli dodatno urbanizirati i omogućiti sve ono što su Vam nalogodavci rekli. Podsjetit ćemo, tada Vas je i Igor Legaz nazvao izdajnicima. Nije to tako davno bilo, a Vi vjerojatno mislite da su ljudi to sve skupa zaboravili. Vi, jedini borci za javno dobro, jedini borci za javne površine do prve prilike, a zapravo jeftini licemjeri bez pokrića.
Ne želimo da u javnosti ostane bilo koji zarez nejasan vezano za prijedlog točaka koje su upućene na Gradsko vijeće, a kojima se pokreće procedura izmjena UPU-a, GUP-a i PPU-a u odnosu na nekoliko planova. Dug je put od pokretanja procedure pa do usvajanja, što možete vidjeti i na primjeru usvajanja UPU Komolac za kojeg je procedura pokrenuta prije gotovo dvije godine i jedan od važnih segmenata Izmjena i dopuna je JAVNA RASPRAVA na kojoj mogu sudjelovati svi naši sugrađani. No krenimo redom.

Veća i detaljnija kontrola samog postupka u kojem javnost i bilo koji drugi zainteresirani subjekat, kroz redovnu procedure donošenja plana, ima pravo sudjelovati te ga sukladno zakonu može inicirati, upravo je prednost objedinjenog postupka Izmjena i dopuna PPU-a, GUP-a i UPU-a za određeni prostor u odnosu na redovnu proceduru donošenja sveobuhvatnih Izmjena i dopuna GUP-a.

U Odluci o izradi Izmjena i dopuna, a vezanih za prostor Babin kuk nigdje se ne navodi što će se točno i gdje će se točno graditi jer to će pokazati sama izrada Plana, a za čije potrebe je izrađena i Krajobrazna studija kojom su već unaprijed definirani svi predjeli te smjernice koja su područja najvrjednija i potrebno ih je očuvati, a Odlukom je posebno upozoreno kako je potrebno obratiti pažnju na visinu eventualnih novih građevina te uklapanja u prirodno mjerilo te da broj novih smještajnih kapaciteta ne smije prelaziti ukupni broj postojećih smještajnih kapaciteta.

Upravo vodeći se brigom za dobrobit građana jedan od ciljeva Izmjena i dopuna planova kao i stav struke jest da se u postupku planiranja odlučno i nepopustljivo inzistira da se na području Baninog kuka ostvari javni interes u vidu parkovnih i rekreativnih površina koje će biti pristupačne svim građanima.

Vezano za Vaše primjedbe koje se odnose na UPU Radeljević Libertas ne vidimo kako i na koji način Vi vidite pogodovanje investitoru kada se ovim izmjenama postrožuje gradnja i smanjuje katnost koja je po starom UPU-u 35 metara, a mi je usklađujemo sa novim GUP-om koji je visinu ograničio na 22 metra. Nadalje, kad se uzmu ostala pravila donesena prethodnim Izmjenama i dopunama GUP-a grada Dubrovnika jasno je da gradnja objekta na tom području neće moći biti veća od 16 metara visine, dakle duplo manje od prethodno dozvoljenih 35 metara.
Upravo postroživanje uvjeta gradnje, točnije smanjivanje maksimalne visine građevine te usklađivanje s brojem potrebnih parkirno-garažnih mjesta ono je što se želi postići ovim Izmjenama i dopunama te stavljanjem van snage dijela obuhvata UPU Radeljević.

Stoga dragi 'Srđevci', navedene Odluke upravo imaju za cilj transparentnost postupka kao i definiranje jasnih kriterija. Mi ćemo nastaviti svakodnevno raditi marljivo i odgovorno na dobrobiti Grada i njegovih građana za razliku od Vas koji se vodite politikantstvom i borite se za javno dobro do prve prilike ili upute.” - piše u priopćenju HDZ -a Dubrovnik.

dpp

Ususret tematskoj sjednici Županijske skupštine na čijem je dnevnom redu eventualno donošenje odluke o provođenju dopunskoga geološkog i hidrogeološkog istraživanja trasiranjem na cjelokupnom lokalitetu planiranog Centra za gospodarenjem otpadom na Lučinu razdolju, županijski vijećnik stranke Srđ je Grad Marko Giljača sumnja da će većina u skupštini podržati novo trasiranje.

Mišljenja je naime kako HDZ to neće podržati. Posebno je razočaran predsjednicom Županijske skupštine Terezinom Orlić (DDS). Ona je naime još u kampanji kao kandidatkinja DDS -a za županicu isticala kako će podržati novo trasiranje. No, nakon izbora je promijenila mišljenje.

- Zapravo je ovo je jedan legitiman pokušaj da se kroz Županijsku skupštinu donese odluka koju očekuju stanovnici Dubrovačkog primorja i školjkari iz Malostonskog zaljeva, ali i svi ono koji su zabrinuti za budućnost toga kraja. Županija ima priliku napraviti nešto dobro, ima priliku još jednom provjeriti pije li spužva vodu, odnosno propušta li krški teren dole do Malostonkog zaljeva i Bistrine. - kazao je Giljača, osvrnuvši se na prethodne istražne radnje.

- Prva su istraživanja rađena 80.-tih godina kad su hidrolozi trasirali kompletnu Trebišnjicu i već tada se pokazalo da voda iz Trebišnjice prolazi upravo ispod ovog područja kao što prolazi i na području od Plata do Neretve. Još 2008. u cilju izgradnje Centra za gospodarenje otpadom je rađeno trasiranje na lokaciji Grošetina jama kod Trnovice kada su se između 48 i 56 sati traseri pojavili u Malostonskom zaljevu i drugim mjestima što je još tada pokazalo da su izabrali katastofalnu lokaciju i to je trasiranje tada prihvaćeno i odustalo se od te lokacije i tražila se nova.
Kasnijim izmjenama Zakona o sanitarno zaštitnim zonama u trećoj sanitarnoj zaštitnoj zoni omogućilo se da centri za gospodarenje otpadom budu izgrađeni i predstavnik Hrvatskih voda je tražio novo trasiranje točno na lokaciji Lučino razdoblje. Županija ga je tada napravila, a stanovnici Trnovice, koji nisu imali povjerenja u to novo trasiranje, pratili su ga, vršilo se u krivom vremenu, odnosno u vrijeme kad nema dovoljno protoka voda. Bio sam na toj lokaciji i odgovorno tvrdim da tu nema nikakve jame koja pije vodu što su pokazale i fotografije na kojim se tada vidjelo da se kompletna boja razlila po okolnim livadama, a ne u neku jamu.
Traseri nisu nikad izašli, ali Županija se drži tog istraživanja od 2013. i ne želi slušati niti udruge, niti stanovnike, niti sve one koji su zabrinuti. Imamo čak i doktorsku disertaciju koja je pokazala da se radi o jednoj od tri najlošije lokacije koje postoje za centar za gospodarenje otpadom. Tu je preko 40 jama i ponora i nevjerojatmo je da su izabrali lokaciju kojoj je s jedne strane Neretva, Hutovo polje i Vjetrenica, a s druge strane obala. Ne zove se slučajno razdoblje, znači da nešto razdvaja. -kazao je Giljača.

- Tvrdoglavo idu dalje i tvrde da nema znanstvenih nikakve dokaza protiv te lokacije jer su gluhi da čuju sve ono što im godinama govore brojni znanstvenici i stručnjaci. Mi smo tražili kroz redovnu proceduru na prvoj sjednici da se napravi novo trasiranje i to isto su obećali svi kandidati za župane osim Nikole Dobroslavića. Je li DDS u međuvremenu promijenio priču i je li možda Pero Vićan prodao Dubrovačko primorje za mjesto svoje kćeri u Nadzornom odboru Zračne luke ili za neki drugi dogovor? Pitanje je radi li se o političkoj trgovini. Dakle na sjednici ćemo vidjeti koji su to argumenti vladajuće većine, ako ih uopće budu iznosili jer možda će župan samo ponoviti da oni imaju sve potrebne dokumente i reći da idu dalje projektom. - rekao je Giljača.

Zahtjev za sazivanjem tematske sjednice potpisalo je 13 oporbenih vijećnika pa je sasvim jasno da novo trasiranje bez podrške stranaka koje čine većinu ne može proći.

Dok sumnja da će vladajuća većina dat zeleno svjetlo za novo trasiranje, Giljača ističe kako od predsjednice Županijske skupštine Terezine Orlić, koja je u kampanji jasno isticala kako će insistirati na novim hidrogeološkim istraživanjima, konačno s javnosti podijeli te neke nove spoznaje koja ima, a zbog kojih je promijenila stav o novom trasiranju.

- Terezina Orlić je na prvoj sjednici pokazala je da je netko kome se više ne može vjerovati, jedno je govorila u kampanji, a drugo nakon kampanje. Nedavno je izjavila kako je saznala neke nove okolnosti pa bi bilo lijepo da te nove okolnost podijeli s javnosti, ali to nije učinila jer nema što podijeliti. Jedina nova okolnost je da javni natječaj za izgradnju Centra nikako da se provede. Eto oni čak ni ne uspijevaju izgraditi to što žele. a u međuvremenu su poskupili i građevinski radovi dva i pol puta, što nije njihova krivica, ali predimenzionirali su cijeli taj Centar. Financiranje ističe 31. prosinca 2023., a župan tvrdi da ima riješeno financiranje. Ne može ga imati jer za novo razdoblje ništa još nije potpisano. Vjerojatno će vlada u novom razdoblju ići na izravno financiranje što je moguće, ali kad imaš samo obećanje, ne možeš reći da imaš novo financiranje. - rekao je Giljača, naglasivši kako je trasiranje zadnja šansa da se izbjegne taj loš projekt.

- Puno je kontroverzi i loših strana tog projekta koji se uporno gura bez da se uopće posluša javnosti. Trasiranje je zadnja šansa da se odustane od te lokacije i da počnemo razmišljati o puno boljem sustavu gospdarenja otpadom. Ako baš mora biti MBO onda to mora biti na boljoj lokaciji. Treba uvesti sustav recikliranja, razdvajanja otpada i njegove ponovne uporabe kako bismo smanjili količinu otpada koja će uopće ići prema nekakvom centru za gospodarenje otpadom, a to nitko nije radio.- kazao je Giljača.

- Dakle, ne vjerujem da će HDZ i DDS dignuti ruke za nove istražne radnje, ali volio bih kad bi predsjednica Skupštine odlučila biti dosljedna u onom što je rekla biračima, a hoće li, to ćemo tek vidjeti. Barem da nas izvijesti koje su to nove okolnosti zbog kojih se predomislila oko novih istražnih radnji ili je riječ o političkoj trgovini jer ako ima neke nove informacije bilo bi dobro da ih svi mi znamo. - mišljenja je Giljača.

Osvrnuo se i na nedavne izjave kako će aerodrom kojega Trebinjci namjeravaju graditi u svom zaleđu ugroziti vodene tokove, a time i vodocrpilište kojim se Dubrovnik opskrbljuje vodom. Pitanje je naime zašto bi aerodrom u trebinjskom zaleđu ugrozio vodotokove, a Centar za gospodarenje otpadom na Lučinu razdolju ne bi, tim više ako se uzme u obzir da su dosadašnja istraživanja oprečna.

- To je dokaz licemjerstva Nikole Dobroslavića koji bi se malo bavio vanjskom politikom i tada su mu dobri argumenti koje mi iznosimo za Lučino razdoblje, a kad je riječ o njegovoj kući. odnosno Županiji, za koju je odgovoran jer je dobio povjerenje birača, tada isti ti argumenti ne valjaju i to pokazuje jedno farizejstvo i ništa drugo. - rekao je vijećnik SJG u Županijskoj skupštini Marko Giljača.

Klub vijećnika HDZ -a i partnera Županijske skupštine reagirao je na priopćenje srđevaca o Lučinom razdolju. Iz HDZ -a tako navode kako projekt Centra za gospodarenje otpad, kako pišu, „nije političko pitanje”.

„Na 2.sjednici Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske županije zatraženo je uvrštenje točke o novom trasiranju za Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje. Takav prijedlog nije dobio potrebnu većinu glasova, no potaknuti sve češćim kritikama i istupima pojedinih županijskih vijećnika po ovom pitanju, primorani smo reagirati. Projekt Centra za gospodarenje otpadom nije političko pitanje, bez obzira koliko se neki trudili prikazati ga takvim. Traženja stranke Srđ je Grad su čisti populizam, a buđenje strahova kod naših sugrađana je prikupljanje jeftinih političkih poena.” - navode iz HDZ -a.

„Postupak trasiranja uredno je proveden u sklopu Studije utjecaja na okoliš te, ukoliko su ga pojedini kolege već htjeli osporavati, mogli su to činiti tada kad je odrađeno -2013., a ne 2021. godine kad kreće gradnja Centra. Vegetiranje na katastrofičnim scenarijima nije ono što prolazi kod naših sugrađana, a to se vidjelo i na izborima.” - napisali su još iz HDZ -a.

dpp

Najavio sam još prošle godine, moj mandat je završen, tako je Branko Bačić kazao danas u Dubrovniku, govoreći o nadolazećim unutarstranačkim izborima u HDZ -u na kojima će se birati novo vodstvo Županijskog odbora te stranke.

Naime, unutarstranački izbori u HDZ-u držat će se u rujnu, a Branko Bačić već je najavio kako se neće ponovo kandidirati za predsjednika HDZ -ova Županijskog odbora.

Bačić inače danas nije htio govoriti tko bi ga mogao naslijediti, tek je istaknuo kako Županija ima sjajne kandidate te da će u konačnici novog predsjednika Županijskog odbora izabrati članstvo.

Kad je u pitanju novi predsjednik HDZ -ova Županijskog odbora donedavno se špekuliralo kako će to biti Blaž Pezo, no odnedavno se mogu čuti i još neka druga imena istaknutijih HDZ -ovaca iz Dubrovačko – neretvanske županije.

N. Metković

Lista predvođena HDZ -om u Županijskoj skupštini Dubrovačko - neretvanske županije ima 17 vijećnika koji su na konstituirajućoj sjednici izrekli vijećničku prisegu. Neki kandidati s liste svoje su mandate zbog nespojive dužnosti ili osobnih razloga stavili u mirovanje.

Iako je na listi HDZ -a i partnera bio na počasnom posljednjem mjestu, Teo Andrić prisegnuo je za vijećnika u Županijskoj skupštini. Bivši vijećnik u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika, bivši kandidat za gradonačelnika Dubrovnika i nekadašnji vijećnik u Županijskoj skupštini zbog velikog iskustva koje ima u radu predstavničkih tijela HDZ -u je itekako dobrodošao u novom sazivu Skupštine.

Andrić je naime u Skupštinu ušao umjesto Nikole Dobroslavića, koji je nosio HDZ -ovu listu na izborima.

Za vijećnika je prisegnuo i Blaž Pezo koji je inače vijećnik u novom sazivu Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Pezo je inače već bio HDZ -ov županijski vijećnik u Skupštini. Njegov ulazak u Skupštinu možda je povezan s unutastranačkim izborima u HDZ -u jer se naime već špekulira kako će baš Pezo biti novi predsjednik Županijskog odbora HDZ -a.

Bivša zamjenica župana Žaklina Marević svoj je mandat iz osobnih razloga stavila u mirovanje, a umjesto nje u Skupštinu je ušla Ana Prusac koja je bila 30. na HDZ -ovoj koalicijskoj listi.

U Skupštini je prisegnuo i bivši gradonačelnik Ploča Krešimir Vejić te Nikša Sentić koji je izabran za potpredsjednika Skupštine.

Preko koalicijske liste u Skupštinu su ušli Zdenko Mateljak i Perica Pušić iz HSS -a te Cvijeto Cvjetković iz HSU -a.

HDZ -ovi vijećnici su Irena Korda, Alan Farac, Ante Šeparović. Manadt je osvojio i Branko Jerković iz HSLS -a te Petar Prizmić, Đivo Brčić (HS), pročelnik u Gradskoj upravi Grada Dubrovnika te Zlatko Mustapić i Ivan Daničić.

„Načelo s kojim smo krenuli u mandat je programski otvorena suradnja bez koalicija”, kazao je Marko Potrebica netom što je na konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća izabran za predsjednika. No, programska suradnja na kojoj će se temeljiti rad Gradskog vijeća ipak još nije jasno definirana. Ne znaju se programi na kojima će se ona temeljiti pa se u dijelu javnost jasno iznose stavovi kako zapravo u Dubrovniku nakon izbora imamo na snazi novi dubrovački dogovor. S druge strane neki od participanata u Gradskom vijeću već se u svojim uskim krugovima na kafe kružokama hvale kako su dobili dio plijena.

Nakon što je na Dan državnosti okončan drugi krug izbora, manje - više svi pobjednici redom su isticali kako će u svojim predstavničkim tijelima djelovati na osnovu programske suradnje. Pobjednici strankama koje su ušle u predstavnička tijela nisu nudili koalicije već su ih pozivali da se okupe na temelju programa. Primjerice, Možemo i SDP u Zagrebu isticali su kako neće biti formalne koalicije već će zajedno djelovati na osnovu programske suradnje. Doduše, Možemo i SDP u Zagrebu su usuglasili 28 programskih točaka na kojima će djelovati, surađivati.

Koalicije se naime mogu sklopiti prije i poslije izbora, a sklapaju se čisto radi većine koja će sutra kad se predstavnička tijela konstituiraju, izglasavanjem određenih odluka biti jamac stabilnosti neke vlasti. Zbog te stabilnosti sklapaju se i koalicijski ugovori u kojima se jasno podijeli izborni plijen, mjesta u resorima, tvrtkama i ustanovama. Mjesta na koja se po koalicijskom dogovoru postavljaju ljudi trebala bi služiti isključivo za provedbu političkih programa onih koji su na vlasti, ali to su prvenstveno mjesta kojima se trguje i nadasve ucjenjuje onoga tko je na vlasti. Mjesta su to na koja se uhljebljue stranačka vojska, simpatizeri i poslušnici od kojih većina nije niti kapaća provoditi neke programe, ali ih se uhljebi radi mira u kući.

U „modernoj” Hrvatskoj politici inače je običaj samo dokopati se plijena. Provedba politika koje imaju za cilj napredak, koalicijskim partnerima niti niti u primislima. Njihov je jedini cilj nasloniti se na onoga tko je osvojio najviše i iz njege izvlačiti korist. U dubrovačkoj politici taj je model usavršen od neposrednih izbora za gradonačelnika te se i dalje usavršava.

Gradonačelnik Mato Franković koji je tijekom prvog mandata kratko bio u koaliciji s DDS -om, u kojoj se valjda opekao, iako stvarne razloge razlaza nikad nije objasnio, odlučio je na početku drugog mandata koaliciju izbjeći. Ipak ne sa svima već samo s DDS -om. Tako je umjesto koalicije, Franković strankama koje participiraju u Gradskom vijeću ponudio programsku suradnju. No, on je sam nije konkretno definirao jer nakon izbora nije bilo sastanaka s političkim dionicima, nije se razgovaralo o programima i projektima, niti su oni jasno definirani, a programska suradnja bez jasno definiranih projekata ne može niti funkcionirati. Štoviše može biti uvod u goru političku korupciju od one u koja se događa u formalnim koalicijama jer u koalicijama su kvote jasne, u Frankovićevoj programskoj suradnji kvota nema, nikome ništa ne pripada, a svi su pozvani na suradnju temeljem programa.

Izbor predsjednika Gradskog vijeća ili predsjednika bilo kojeg predstavničkog tijela trebala bi biti tehnička točka, stvar političke kulture jer jasno je da predsjednika prvi predlaže onaj koji ima najviše mandata, u dubrovačkom slučaju HDZ. Za predsjednika Gradskog vijeća u prošlom sazivu od tadašnjih 25, na konstituirajućoj sjednici u lipnju 2017. glasala su 24 vijećnika. Četiri godine kasnije kandidat za predsjednika je isti, no akteri u vijećnici i nisu baš pa je Potrebicu od njih 21 podržalo 13 vijećnika.

Može li se iz potpore predsjedniku zaključiti da onih 13 koji su ga podržali čine tu programsku okosnicu? Naravno da može, no ni njih 13 nisu, barem ne javno, dogovorili temelje svoje programske suradnje.

DUSTRA je u koaliciji s HDZ -om i bez potpisa pa je njihova potpora Potrebici logična. Mada mu se u dijelu javnosti podrška Potrebici zamjera, jasno je zašto ga je podržao bivši gradonačelnik Andro Vlahušić. On naime nije tražio pozicije, mjesta u tvrtkama i ustanovama. Predložio je da se cijena karata za zidine izjednači s cijenom Du Carda. Franković je Vahušićev prijedlog prihvatio pa je DPDS -u uputio dopis u kojem ih poziva na sastanak. Doduše sve to oko izjednačavanja cijena za zidine još uvijek je na dugom štapu.

Što je poduprijevši Potrebicu dobio DDS? Dvoje vijećnika te stranke koji su prvi put u Vijeću Vićan je lako uvjerio da za Potrebicu dignu ruke, no on sam ostao je suzdržan uz glupo obrazloženje kako će uz prvu i zadnju točku u ovom sazivu Gradskog vijeća prilikom glasanja biti suzdržan.

Još od drugog kruga, od gradonačelnikove izjave o programskoj suradnji, dio javnosti, ali i dio političke oporbe, ističe kako će model djelovanja u Gradskom vijeću biti novi dubrovački dogovor.

Suautori tadašnjeg dubrovačkog dogovora bivši gradonačelnik Andro Vlahušić i bivši predsjednik Gradskog vijeća Niko Bulić ipak su u srpnju 2013. sastavili kakav takav tekst, kakav takav okvir tog modela djelovanja. Naveli su tada „kako taj dogovor nudi potpuno novu dimenziju predstavničke demokracije, za koju u Hrvatskoj dosad nije bilo razumijevanja zbog ideoloških podjela i partikularnih interesa političkih stranaka”.

Ma koliko se dijelu dubrovačke javnosti gadio, tadašnji dubrovački dogovor bio je transparentan. Znalo se naime da je formiran kako bi se preko Vijeća progurali interesi investitora oko golfa na Srđu. Uostalom, u tom se sporazumu ili dogovoru jasno navodilo kako su njegovi potpisnici „spremni zajednički poduprijeti veliki investicijski ciklus privatnih i javnih investitora kako bi odgovornim upravljanjem podigli investicijsku klimu i konkurentnost Dubrovnika i Hrvatske na višu razinu“.
Frankovićev model programske suradnje još nije izbrušen, nije definiran, nema jasne programske ciljeve pa ni kvote po poduzećima, tvrtkama i ustanovama, ako je njihova podjela zaista nužna, u konačnici, predstavnici stranaka koje su u Vieću, nisu niti pozivani na razgovore.

Dojam je zapravo kako će Vijeće od sjednice do sjednice funkcionirati u velikoj neizvjesnosti i kako će neki od dionika te programske suradnje uoči sjednica puno toga tražiti.
Hoće li im Franković dati? Iako mu ne nedostaje političkog umijeća i njemu će biti sve teže i teže balansirati sa željama i prohtjevima pojedinaca. Ako je programska suradnja tek paravan za podjelu plijena i političku korupciju, bolje da je formirana jasna koalicijska većina.

Županijski odbor Hrvatske demokratske zajednice Dubrovačko - neretvanske županije potvrdio je danas priopćenjem kako je dogovorena koalicija s DDS -om u Županijskoj skupštini, a nova predsjednica Skupštine bit će DDS -ova Terezina Orlić.

Konstituirajuća sjednica Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske županije održat će se 23. lipnja.

„Županijska organizacija HDZ DNŽ u dogovoru s koalicijskim partnerima s kojima je nastupala u predizbornoj koaliciji na lokalnim izborima održanim 16. i 30. svibnja 2021. godine, dogovorila je suradnju u radu Županijske skupštine i njezinih tijela sa Dubrovačkim demokratskim saborom. Kao što smo i ranije najavljivali, uz postignuti dogovor sa DDS-om, ostavlja se otvoreni poziv za suradnju sa svim strankama i vijećnicima koji sudjeluju u radu Županijske skupštine. Postignuti dogovor s DDS-om nastavak je dobre suradnje u prethodnim mandatima, a za predsjednica Županijske skupštine biti će predložena gđa Terezina Orlić.” - piše u priopćenju županijskog HDZ -a.

dm

Niti će biti repozicioniranja, niti kalkuliranja, niti ucjena, a najmanje jačanja mišića. Nakon što je čelnik DDS -a Pero Vićan odbio mjesto potpredsjednika Gradskog vijeća te mjesta u dva odbora, jasno je da prelazi u oporbu. Naime, ako i jest, s gradonačelnikom Matom Frankovićem, Vićan nije ni trebao pokušavati trgovati ispod stola ne bi li dogovorio koaliciju. Dan nakon drugog izbornog kruga bilo je posve jasno da koalicije neće biti i da novi saziv Gradskog vijeća neće funkcionirati po tom modelu. Bilo je to jasno svima osim Vićanu.

Piše: Nikolina Metković

Postizborne koalicije slažu se naime kako bi predstavničko tijelo nakon izbora moglo funkcionirati. One su jamac da će akti koje predlaže gradonačelnik biti usvojeni, imati potrebnu većinu. Koalicije koje se slažu poslije izbora trebale bi se prvenstveno temeljiti na provedbi programa obećanih u kampanji. No, koalicije koje su se zadnjih dvadesetak godina poslije izbora slagale u Gradu Dubrovniku, bile su sve samo ne programske.

Sve koalicije u kojima je sudjelovao DDS nikada se nisu temeljile na programima, njihovoj provedbi, već isključivo na grabeži i podjeli političkog plijena, odnosno fotelja u gradskim resorima te tvrtkama i ustanovama, uvijek istim tvrtkama i uvijek istim ustanovama, osim što su Vićanovi apetiti sad malo poveći pa je, doznaje Dubrovnikpress.hr neslužbeno iz izvora u HDZ -u, tražio i Lokrum i Libertas i Sanitat, uz Vodovod, i ustanove u kulturi u kojima su još uvijek, nazovimo ih, njegovi ljudi.

Podosta puta preko koalicija rješavali su se i privatni interesi. Takvom modelu funkcioniranja gradonačelnik Mato Franković odlučio je reći dosta. Odluka je to koju je očito donio još prije izbora. Franković je zapravo u protekloj kampanji, ali i ovom kratkom razdoblju nakon što je kampanja završila, u kojem bi se trebalo formirati novo Gradsko vijeće, pokazao odlično političko umijeće.

Cijelo ovo proteklo vrijeme Franković Vićanu nije govorio ni da ni ne. Nije mu davao do znanja hoće ili neće s njime formirati postizbornu koaliciju. Franković je Vićana držao na tankom ledu, u velikoj neizvjesnosti čak i tijekom sučeljavanja kada je izbjegavao sukobe.

Doduše, od Vićana kao Frankovićeva protukandidata, izazivača, očekivalo se da barem kritizira rad aktualnog gradonačelnika, ali on to nije činio, misleći valjda kako je koalicija s HDZ -om praktički gotova stvar, vodio je gosparsku kampanju, barem su je tako zvali mediji koji su mu skloni.

Mislio je samo uklizati, ali je proklizao na tankome ledu na kojemu ga je Franković protekle četiri godine držao jer kad je brak s Vićanom okončan, Franković je njegove ljude mudro zadržao na pozicijama. Nije ih smijenio već ih je testirao, a oni istaknuti su ispit položili jer su nastavili provoditi Frankovićeve, odnosno HDZ -ove politike.
U takvu Frankovićevu ponašanju Vićan je vidio signal, mogućnost ulaza u novu koaliciju nakon izbora, ali led pod njegovim nogama konačno je pukao. Surgao se u istu onu rupu u koju je godinama gurao bivše gradonačelnike.

Stranka s liderom bez političke ideologije, bez jasnih vizija, stavova i programskih smjernica i nije mogla drukčije završiti. Žalosno je što u suton svog djelovanja u politici lider te stranke ne vidi kako je na netom minulim izborima, vrijeme onih koji su u brojnim gradovima svlačili i oblačili, prošlo.

Dok Vićan ističe kako mu nije jasno što je to, pitanje je kako mu nije jasno što je programska suradnja. Pa nije li se njegova koalicija s HDZ -om ili bilo kojom od stranka s kojima je dugi niz sudjelovalo u vlasti, trebala temeljiti upravo na programskoj suradnji? Nisu li programi i vizije okosnica političkog djelovanja svake normalne političke stranke i pojedinca? Jesu kad stranka ne postoji zbog pojedinca.

Po konstituiranju Vijeća Frankoviću svakako neće biti lako. Programska suradnja ili kohabitacija težak je oblik političkog djelovanja. Koliko težak pokazuju nam svakodnevno premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović.

U nadolazećem razdoblju Franković će se sukobljavati, ali i razilaziti u mišljenju sa strankama koje će participirati u novom sazivu Gradskog vijeća. Često se međusobno neće niti usuglasiti. Bit će trenutaka kad će trebati pokazati veliko političko umijeće, kada će biti važno strpljenje i razum, trenutaka kad će se ovaj iz barake ili rupe u koje je upao, pokušati izvući ne bi li uklizao. Sve su to trenutci u kojima će biti presudna Frankovićeva vještina, ali i vještina stranaka u Vijeću koje su političku korupciju i klijentelizam još prije dvadesetak dana nosili u svojim programima kao osnovne odrednice.

Pred ovogodišnje lokalne izbore jedna od, dotad, najvjernijih Vićanovih političkih partnerica Vilma Kosović napustila je DDS i uzela iskaznicu konavoskog HDZ -a. Bilo je to veliko iznenađenje, a Vilma Kosović, inače šefica radiološkog odjela OB Dubrovnik, nije javno istupila s razlozima napuštanja DDS -a, tek je konavoski HDZ dao priopćenje u kojem se pohvalio prelaskom Kosović.

I Vilma Kosović već je pomalo ostala i zaboravljena sve dok nedavno političkim krugovima nije prostrujala informacija kako ona želi biti ravnateljica dubrovačke bolnice koju inače trenutno vodi HDZ -ov kadar Marijo Bekić.

Je li to pravi razlog prelaska u HDZ Kosović sigurno neće otkriti, kao ni je li razlaz s Vićanom zapravo bio samo farsa kako bi se ostvarili planovi da DDS -ov kadar preuzme ravnateljsko mjesto, makar i posredno preko članske iskaznice HDZ -a Vilme Kosović koja bi joj pomogla osigurati to mjesto.

Tako je i predsjednik županijskog HNS -a Valentin Dujmović govoreći nedavno za Dubrovnikpress.hr o stvaranju koalicije u Županijskoj skupštini kazao kako je „jasno da je HDZ s DDS -om postigao dogovor oko većine”, a nakon toga Dujmović je također potvrdio kako kruži informacija da DDS želi „preuzeti bolnicu”.

- Jasno je da se se oni dogovorili kao i da drugi imaju želju dogovorit se. Sad je samo stvar tko će što dobiti. Ono što sam ja dobio kao poluinformaciju od nekih aktera u cijeloj toj priči jest da Pero Vićan insistira da se njemu da bolnica, odnosno mjesto ravnatelja bolnice, između ostalog. - kazao je Dujmović za Dubrovnikpress.hr.

No, ipak je teško povjerovati da bi se HDZ upuštao u takvo što nakon što je Bekić ponovo izabran za ravnatelja. Ne treba u potpunosti odbaciti tezu kako je bilo ambicija da Kosović preuzme ravnateljsko mjesto, dapače, sve se uredno posložilo da potpaljuje takvu priču koja nije bez temelja, jer Kosović je poznata i kao sposobna i kao ambiciozna liječnica.

Vićanovi planovi da preko Kosović DDS kontrolira događanja u bolnici, makar ona imala i iskaznicu HDZ -a, ako postoje, odnosno ako ih je uopće bilo, uz želju anonimnosti naveo je izvor iz HDZ -a za Dubrovnikpress.hr, neće se ostvariti jer „u HDZ -u za to ne žele ni čuti nakon reizbora Bekića”.

Inače, nije čudno što su se pojavile takve informacije jer poznato je kako Pero Vićan ima brojne prijateljske veze s liječnicima OB Dubrovnik i da se Vićana zove kada je nekome potrebna neka liječnička usluga u OB Dubrovnik. Uostalom i na nedavno završenim izborima njegova kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika bila je dr. med. Sanja Mlinarić Vrbica. Na taj način Vićan osigurava i buduće glasače, a preko svog kadra, DDS, odnosno Vićan, mogao bi i ojačati status „spasitelja”.