Prikazujem sadržaj po oznakama: hrvatska

Petak, 24 Siječanj 2020 22:32

Hrvatski vaterpolisti igrat će za broncu

U neizvjesnoj utakmici Hrvatska vaterpolska reprezentacija nije uspjela nadjačati reprezentaciju Španjolske koja ih je u polufinalnoj utakmici Europskog prvenstva u Mađarskoj svladala rezultatom 9:8 (0:1, 4:3, 2:2, 3:2).

- Nažalost nismo imali koncentraciju u trenutcima kada smo je morali imati. Tako je to u sportu, kada ne iskoristiš svoje šanse, onda platiš glavom. Žao mi je jer mislim da smo odigrali kvalitetnu utakmicu. Nemam što zamjerit igračima, imali su volju, želju i htijenje. U ovom trenutku smo naravno svi još pod dojmom, ali moramo učiniti sve da ovaj turnir ipak završimo na najbolji moguči način. Žal za propuštenom prilikom i igranjem finala ostaje, kao i za Tokijom. Tužan sam, moramo biti tužni. – izjavio je izbornik Tucak.

Iako je Hrvatska povela golom Marka Macana što je bio i jedini gol u prvoj četvrtini, kasnije je Hrvatska konstantno lovila gol prednosti koji je španjolska redovito stvarala pa tako utakmicu i privela kraju.
Najbolji strijelac među Barakudama bio je Luka Bukić s dva ostvarena zgoditka dok su već Macan, Lončar, Joković, Vukičević, Bušlje i Miloš zabili po pogodak. Marko Bijač je danas ostvario tek 7 obrana što je 43,8 postotni učinak.

- Promašivali smo dosta, primali jeftine golove i Španjolci su zasluženo pobijedili. Fantastična su ekipa, zaista im to treba priznati. Odigrali su odlično u četvrtfinalu protiv Srbije, danas ponovili protiv nas. Pokušati ćemo se odmoriti i psihički podignuti za utakmicu za treće mjesto. – rekao je Marko Bijač.

Među Španjolcima istaknuo se Munarriz s tri pogotka dok je Granados ostvario dva gola, a njegovi suigrači De Toro, Delgado, Tahull i Perrone po jedan zgoditak.

- Od početka smo trenirali da odemo zaigrati u još jednom finalu. U našem sportu nema toliko utakmica u kojima možete igrati pred ovakvom atmosferom i tolikom publikom, nema ljepše, idemo po zlato. – najavio je Perrone, španjolski reprezentativac.

- Velika je razlika biti treći ili četvrti. Bolje je biti i peti nego četvrti. No što je tu je. Netko će morat biti četvrti. Nadam se ne mi. Treba se oporaviti i odigrat dobru utakmicu za dva dana. – zaključio je Andro Bušlje, kapetan reprezentacije.

Utakmica za broncu igra se u nedjelju 26. siječnja u 17:30 sati.

dpp

Objavljeno u esPRESSo

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u 2019. godini ostvareno 20,7 milijuna dolazaka (+ 5 posto) i 108,6 milijuna noćenja (+ 2 posto). Od toga su strani turisti ostvarili 18,3 milijuna dolazaka (+ 4 posto) i 94,8 milijuna noćenja (+ 2 posto), a poraste bilježe i domaći turisti u dolascima za 9 posto te u noćenjima za 8 posto.

- Iza nas je još jedna rekordna turistička godina po broju turističkih dolazaka i noćenja, ali što je još važnije, bilježimo porast turističkih prihoda i povećanu potrošnju turista. Prema preliminarnim rezultatima istraživanja TOMAS Hrvatska 2019. prosječna dnevna potrošnja turista porasla za 20 posto u odnosu na 2017. te iznosi 97 eura po danu. Odraz je to kontinuiranog povećanja kvalitete turističke ponude, ulaganja u smještajne kapacitete i nove motive dolaska turista. - kazao je ministar turizma Gari Cappelli.

- Ova godina svojevrsna je prekretnica u smislu početka primjene novih turističkih zakona i završetka aktualne Strategije razvoja turizma te početka izrade nove Strategije koja će imati uporište u održivom i odgovornom turizmu temeljenom na kvaliteti i većoj dodanoj vrijednosti uz stavljanje fokusa na povezivanje turizma s popratnim djelatnostima kroz različite selektivne oblike turizma. Za održivost i odgovornost u upravljanju turističkih sektorom zalagati ćemo se i u sklopu predsjedanja Hrvatske Vijećem EU, a u cilju bolje prepoznatljivosti na dalekim tržištima predložiti ćemo uspostavu europskog turističkog brenda za zajedničku promociju država članica. - izjavio je ministar turizma Gari Cappelli.

- S ciljem promocije hrvatskog turizma tijekom 2020. godine provest ćemo četiri velike promotivne kampanje koje će za cilj imati daljnje jačanje nacionalnog turističkog brenda, ali i promociju turističke ponude u razdobljima pred i posezone. Fokus će nam biti i na promociji posebnih proizvoda kao što su nautički ili poslovni turizam, a posebnu kampanju pripremamo i za promociju turizma na domaćem tržištu koja će za cilj imati poticanje domaćeg turističkog prometa. - rekao je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

- Tijekom ove godine hrvatski turizam ćemo u suradnji s našim predstavništvima predstaviti i na više od 40 svjetskih sajmova, kao i na više od 100 posebnih prezentacija i radionica koje ćemo organizirati na ključnim tržištima. - izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić, dodavši kako će se i brojna međunarodna događanja, kao što su Europsko nogometno prvenstvo, Olimpijske igre u Tokiju, Rijeka EPK ili EXPO Dubai, iskoristiti za dodatnu promociju Hrvatske.

Tijekom 2019. godine najviše noćenja ostvareno je u Istri (28,7 milijuna), u Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvareno je 20,5 milijuna noćenja, dok je na Kvarneru ostvareno 19,3 milijuna noćenja. Slijede Zadarska županija s 15,1 milijun noćenja, Dubrovačko - neretvanska županija s 9,2 milijuna noćenja i Šibensko - kninska županija sa 7,3 milijuna noćenja. U Ličko - senjskoj županiji ostvareno je 3,4 milijuna noćenja, a u Zagrebu 2,7 milijuna noćenja.

Na kontinentu je, ne uključujući Zagreb, ostvareno 1,2 milijuna dolazaka (+ 7 posto) i 2,4 milijuna noćenja (+ 7 posto), a gledajući po županijama najviše je noćenja ostvareno u Karlovačkoj (638.000), Krapinsko - zagorskoj (373.000), Osječko - baranjskoj (234.000), Zagrebačkoj (230.000) i Međimurskoj županiji (201.000).

Na nacionalnoj je razini najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (21,2 milijuna), Slovenije (10,9 milijuna), Austrije (7,8 milijuna), Poljske (6,1 milijun) i Italije (5,5 milijuna), a gledajući po segmentu smještaja najviše je noćenja ostvareno u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna) te u hotelima (25,8 milijuna) i kampovima (18,8 milijuna). Top destinacije u 2019. godini po kriteriju ostvarenih noćenja su Dubrovnik, Rovinj, Poreč, Split i Medulin.

Uz sajamske nastupe i posebne prezentacije te provedbu promotivnih kampanji i aktivnosti povezanih uz velika međunarodna događanja, hrvatski turizam će se tijekom 2020. godine, između ostalog, promovirati i kroz suradnju Hrvatske turističke zajednice s internetskom kompanijom Google, kao i kroz suradnju s poznatim globalnim travel platformama kao što su Expedia, Lonely Planet i Trip Advisor te medijima kao što su National Geographic, eDreams, Skyscanner i dr. Među ključnim projektima i aktivnostima koje će također obilježiti 2020. godinu su projekt Hrvatski digitalni turizam, izrada novog Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma, a ključni će biti i procesi prilagodbe turističkog sektora na nove zakonske okvire koji su stupili na snagu s početkom ove godine.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

U listopadu je u komercijalnim smještajnim objektima na razini države ostvareno 1,1 milijuna dolazaka turista i 3,1 milijuna noćenja što je u odnosu na listopad 2018. godine 11,7 posto više dolazaka i 9 posto više noćenja. Najviše noćenja u listopadu, 404 000 ostvareno je u Dubrovniku.

U odnosu na listopad 2018. u komercijalnim smještajnim objektima u Dubrovniku ostvareno je 19,1 posto više dolazaka i 11,7 posto više noćenja.

Najviše noćenja u Dubrovniku u listopadu, 105 000 ostvarili su turisti iz Velike Britanije. Najviše dolazaka i noćenja u listopadu ostvareno je u hotelskom smještaju.

N.M.

Objavljeno u Aktualno

Vaterpolisti Hrvatske poraženi su u polufinalu Svjetskog prvenstva u Južnoj Koreji od Španjolske rezultatom 5:6 (1:2, 1:2, 0:2, 3:0) te će u subotu igrati za treće mjesto protiv poraženog iz drugog polufinalnog susreta Italija – Mađarska. Hravtska će za broncu u subotu igrati u 17 sati po hrvatskom vremenu, uz izravan prijenos na HRT 2.

- Ne možemo uvijek biti prvi. No, u ovom trenutku cijeli svijet ti se ruši. Strašno smo željeli osvojiti ovo prvenstvo, bio sam uvjeren da možemo i da imamo snagu. No nažalost desio se ovaj poraz, na meni i mojim suradnicima je da izanaliziramo zbog čega. Nemojmo zatvarati oči pred mogućim problemima, treba im naći razlog, ne možemo samo reći loš dan. No idemo dalje odigrati turnir do kraja, idemo uzet broncu. Nemamo što zamjeriti igračima, dapače. Ja sam na njih ponosan, kako nakon svake pobjede, tako i nakon poraza. Oni su za mene bili i ostali pobjednici, pravi dečki i pravi sportaši. No nekad valja pružiti ruku protivniku i reći da je bio bolji. Danas je Španjolska bila bolja. – rekao je izbornik Ivica Tucak.

Hrvatska je danas do posljednje četvrtine dala svega dva gola, te u posljednjoj četvrtini zabila sljedeća tri gola za ukupni rezultat 6:5. Joković je ponovo bio najistaknutiji s tri pogotka, te Garcia i Fatović po pogodak.

- Mislim da smo imali izrađene akcije i širinu, igrače koji su bili na šutu, u nekoliko navrata i potpuno sami, međutim to su bili šutevi koji su bili golmanu oko glave ili u prsa. Trebamo napraviti dobru analizu. Izgubljena utakmica. To je život. No ako mislite da je ikome u ovome trenutku više žao od mene i igrača vjerujte mi, varate se. Ali moramo se dignuti, idemo uzeti medalju. – zaključio je Tucak.

- Danas smo odigrali možda najlošiju utakmicu na ovom turniru, kada je najviše trebalo, i samim time nažalost nismo ušli u finale i uzeli vizu za Tokiju. To ćemo morati izboriti na nekom od turnira, a sada se moramo okrenuti utakmici za broncu. Ne smijemo se predati, to bi bilo najgore. Svaka medalja na velikom natjecanju je ogroman uspjeh pa i ta bronca, pogotovo na Svjetskom prvenstvu. Nadam se da ćemo se dignuti, znamo koliko vrijedimo i to moramo pokazati. Danas nismo bili na nivou, ali nadam se da ćemo za dva dana biti, da ćemo uzet broncu i ići sretni doma. – rekao je kapetan reprezentacije Andro Bušlje.

- Ne znam što bi rekao, no ne trebamo se osvrtati unazad nego gledati prema naprijed. Sada ćemo vidjeti tko nam u subotu biti protivnik, treba konsolidirati redove i stisnut se da osvojimo medalju. Jer stvarno vrijedimo. – zaključio je Luka Lončar.

DPP

Objavljeno u esPRESSo

Napeta četvrtfinalna utakmica Hrvatske i Njemačke završila je rezultatom 10:8 (1:2, 3:1, 3:3, 3:2) za Hrvatsku te odvela „barakude” u borbu za medalju.

- Najbitnije je to da se utakmica izvukla. No nismo igrali onako kako možemo. Iako ne mogu reći loše. To je uvjetovano težinom utakmice i snagom protivnika. Rekao sam da Njemačka nije bezazlena reprezentacija. Strašno mi je drago da se pojavljuje jedna ovakva reprezentacija, zbog svjetskog vaterpola. Komplimenti Nijemcima. Bili su utakmici do samog kraja. Mi smo počeli lošije no onda pokazali ono što smo htjeli i došli na 7:3, međutim nakon toga smo primili nekoliko neopreznih golova. To si ne smijemo dozvoliti. No drago mi je da utakmica bila ovakva. Izuzetno dobro po nas da smo odigrali jednu ovako stresnu utakmicu. Naš prvi i osnovni cilj ovdje je ostvaren, borba za medalju. Sljedeći cilj je najvažniji, ulazak u finale, vađenje vize za Tokio i pokušaj obrane zlata. Sve to znamo od prvog dana, po to smo ovdje došli. Vjerujem da imamo snage to i ostvariti. – rekao je izbornik Hrvatske Ivica Tucak.

Među hrvatskim vaterpolistima najviše golova upisao je Joković s tri postignuta pogotka, potom Vukičević i Bušlje po dva, te Šetka, Vrlić i Benić po jedan. Marko Bijač obranio je šest udaraca na svoj gol.

- To je ta faza ispadanja, kada je svaka utakmica teška, nije bitno s kim igraš. Danas smo to izvukli obrambeno, odigrali jednu odličnu obranu na čelu s Markom Bijačem na golu, i rekao bi obranom nas doveli do pobjede. – zaključio je Vrlić.

- Normalno je da smo u utakmicu ušli nervozno, ova je utakmica puno nosila, u slučaju poraza praktički bi išli kući. Očekivali smo ovakvu utakmicu, no stvarno je bila teška. Nema odmora, sutra odmah počinjemo s pripremom za Španjolsku. Možda i bolje da smo sada odigrali jednu ovako tešku utakmicu, jer do sada smo sve odradili bez većih problema. Mislim da je ovo dobra uvertira za polufinale. – komentirao je Benić.

U četvrtak, „barakude” u polufinalu očekuje Španjolska (u 17 sati po korejskom, a u 10 u našoj vremenskoj zoni) koja je u četvrtfinalu svladala Srbiju rezultatom 12:9.

- To je utakmica koja nama znači sve. Tako će i oni u nju ući. Imaju nekoliko sjajnih igrača. Danas su dali nekoliko golova s pozicije centra i na to ćemo morati obratiti pozornost. Jaka je to reprezentacija koja je odnijela srebro s prošlog Europskog prvenstva. Ove godine smo ih pobijedili dva puta. U Beogradu relativno glatko prije otprilike svega tri tjedna. No to ništa ne znači. Pripremit ćemo se dobro. Otprilike znamo što igraju i što će pokušati odigrati s nama. Ja vjerujem da ćemo utakmicu pobijediti. Nema druge nego vjerovati. Želim pobjedu, kao što je žele i svi dečki, to je sigurno. – zaključio je Tucak. 

DPP

Objavljeno u esPRESSo

Hrvatska „na papiru” ima odlične zakone koji bi trebali omogućavati prava nacionalnih manjina, ali u stvarnosti priča je nešto drukčija, ne čak ni toliko zbog toga što se država danas, ove 2019. godine, ne bi željela pridržavati zakona koje je sama propisala, koliko zbog, izgleda barem tako, potpune „nezainteresiranosti” samih pripadnika nacionalnih manjina za vlastita prava.

Postoji razlog zašto je „nezainteresiranost” stavljena pod navodne znakove, jer naime uistinu je teško danas u Hrvatskoj uopće utvrditi jesu li i u kolikoj mjeri pripadnici nacionalnih manjina voljni, željni i zainteresirani za ostvarivanje vlastitih prava, a koliko ta nezainteresiranost potječe od stanja u hrvatskom društvu, odnosno višegodišnjih pritisaka na nacionalne manjine koji su se događali i događaju se još uvijek na svakom koraku, htjelo se to priznati ili ne.

Prošlu nedjelju održani su izbori za Vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u županijama, gradovima i općinama, a odaziv na te izbore više je nego poražavajući. Nije tu samo riječ o tome da ta Vijeća i predstavnici zapravo ne rade ništa ili rade malo toga, osim ako uistinu ne misle da je organiziranje pokojeg kulturnog događaja cilj rada Vijeća nacionalnih manjina, niti samo o tome da se ne znaju obratiti svojim biračima i zauzeti se za njih. Slab odaziv treba tražiti i u drugim elementima.

Naime, koliko god to grezo zvučalo, nažalost danas u Hrvatskoj još uvijek imamo veliki broj pripadnika nacionalnih manjina koji se „srame” svog porijekla. I opet ono „srame” nije uzalud u navodnicima, mada ima i takvih za koje navodnici nisu potrebni, no ljudi koji se uistinu srame svog porijekla nisu ni vrijedni spomena.

Za to što se pripadnici nacionalnih manjina „srame” deklarirati kao pripadnici nacionalnih manjina isključivi krivac je dio nas Hrvata i pri tome nije potrebno biti glasni ultradesničar koji ima iracionalan strah od Srba, muslimana, Šiptara, Cigana, odnosno samog postojanja nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, da bi zatiranje nečijeg nacionalnog identiteta bilo društveno nekažnjivo. Već samim zamjeranjem naizgled banalnih stvari poput toga tko sluša kakvu muziku, do ne baš banalnih da postoje ljudi koji neće ući u određenu butigu jer je vlasnik Srbin ili možda Albanac, a varate se ako mislite da i u 21. stoljeću u Hrvatskoj nema takvih ljudi iako nisu glasni ultradesničari, preko problema zapošljavanja kada se broje krvna zrnca (da, ima toga itekako i u privatnom sektoru) do poprijekog gledanja tko će doći na misu u pravoslavnu crkvu ili posprdnih komentara o običajima ukopa muslimana itd. Moglo bi se dosta toga nabrojati.

Sve to tiho je zatiranje prava nacionalnih manjina, osim ako netko uistinu ne misli da mnogi od pripadnika nacionalnih manjina nisu svjesni svih tih komentara, poprijekog ili posprdnog pogleda. Dapače, direktni napadi ultradesničara na vrijednosti kulturnog ili bilo kojeg identiteta nacionalnih manjina čak su i manje opasni od ovog potihog, pa amo priznati - preziranja, jer takve stvari manje vrijeđaju kada znaš da je netko idiot nego da te netko pravi idiotom.

U svemu tome treba tražiti razloge zašto je mnogim pripadnicima nacionalnih manjina, da bi lakše živjeli u „modernoj” Hrvatskoj, prihvatljivo zanemariti, zatomiti svoj identitet, na taj jedan način „sramiti” ga se, a u konačnici u mnogim slučajevima ovakvo stanje dovede do toga da se pojedinci deklariraju kao Hrvati.

Većina europskih država, među kojima je i Hrvatska, nacionalne su države. Europske države stoga nikada neće biti poput Sjedinjenih Američkih Država, nastalih na sasvim drugim temeljima, u kojima je svatko Amerikanac, ali je i isto vrijeme i Irac, Talijan, Kinez... Definiranje građanina državljanstvom u nacionalnim državama poput Hrvatske u drukčijem je kontekstu, ali isti kontekst trebao bi biti pri ostvarivanju prava i održanju kulturnog identiteta nacionalnih manjina.

Hrvatska kao društvo svojim je odnosom prema nacionalnim manjinama od osamostaljena do danas zakazala upravo u tome, jer nevažno je ono što piše na papiru dok je stvarnost drukčija.

Za stvarno stanje najbolji su pokazatelj upravo nedavno održani izbori za Vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u kojima su manjine u pojedinim općinama i gradovima jednostavno „nestale” pa izbora nije ni bilo, a u pojedinim nitko od manjinaca nije predao liste pa izbora isto tako nije bilo. A tamo gdje ih je bilo... A što kazati kad npr. od 2111 upisanih birača srpske nacionalne manjine u Dubrovačko – neretvanskoj županiji na izbore izađe njih 57 ili npr. od 255 Crnogoraca njih ni manje ni više nego - četvero. Onda nije evidentan samo problem što ti izbori nemaju, ako bi mogli imati, veliku važnost, evidentno je da se mnogi pripadnici nacionalnih manjina još uvijek boje da će im netko brojati krvna zrnca i posprdnog ih gledati jer su Srbi, Albanci, Bošnjaci...

Nakon 28 godina samostalnosti što se tiče nacionalnih manjina „moderna” Hrvatska je stoga konstantnim tihim terorom „uspjela” jedino ono u čemu otvorenim terorom nisu uspjele ni ustaše za vrijeme svoje fašističke vladavine – satrati nacionalne manjine i svesti ih na pojam statističke pogreške.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 2 od 2