Prikazujem sadržaj po oznakama: jadran

Razvoj svjetske trgovine i porast broja međunarodnih putovanja početkom dvadesetog stoljeća značajno je utjecao na povećanje broja invazivnih vrsta na našem području. Brojni su organizmi tako dobili priliku „putovati” na teretima brodova, u balastnim vodama ili prihvaćeni za transportna sredstva. Transport biljnih i životinjskih vrsta te mikroorganizama na udaljena mjesta – često nenamjerno – rezultirao je neočekivanim ekološkim posljedicama te omogućio vrstama da prijeđu prepreke koje bi inače za njih bile nepremostive (planine, rijeke, oceane i slično), pišu iz udruge Sunce.

Smatra se da su uz zagađenje, gubitak staništa, prekomjerni izlov i klimatske promjene, invazivne vrste jedna od najvažnijih prijetnji bioraznolikosti.

U 20. je stoljeću, uslijed već spomenutih svjetskih trendova, problem invazivnih stranih vrsta postao je još ozbiljniji. Na snazi su različite strategije i pravilnici koji bi omogućili bolju kontrolu nad brojnosti invazivnih vrsta. No unatoč zakonodavnim mjerama, praćenjima, edukacijama i kontroli, invazivne vrste i dalje ostaju veliki problem, a suradnja na svjetskoj razini često je ključna u njegovom rješavanju.

STRANE VS. INVAZIVNE VRSTE

Važno je razlikovati strane od invazivnih vrsta. Nije svaka strana vrsta invazivna i obrnuto. Strana je vrsta nezavičajna vrsta koja prirodno ne obitava u određenom ekosustavu, nego je u njega dospjela namjernim ili nenamjernim unošenjem. Nazivi pod kojima se takve vrste u literaturi mogu pronaći su: alohtona, nenativna, nezavičajna, egzotična, introducirana ili unesena vrsta.

Ako širenje strane vrste ima negativan utjecaj na bioraznolikost, zdravlje ljudi ili uzrokuje ekonomsku štetu na unesenom području, tad se ta strana vrsta klasificira kao invazivna.

Natjecanje za hranu i stanište, širenje bolesti i križanje s lokalnim vrstama neke su od prijetnja koje invazivne vrste mogu imati na određeno područje. Ove prijetnje posebno su izražene u osjetljivim ekosustavima te zemljopisno izoliranim područjima, kao što su otoci.

RAZLOZI DOLASKA

Svaka promjena u prirodi, bilo da se radi o doradi, nasipavanju, preinaci ili većem zahvatu, ostavlja trag u okolišu. Posebno značajan utjecaj imaju projekti poput prokopavanja kanala. Najbolji primjer za to su lesepsijske vrste, nazvane prema Ferdinand Lessepsu, koji je 1854. dobio koncesiju za probijanje Sueskog kanala. Riječ je o vrstama koje migriraju iz Crvenog mora, kroz probijeni kanal u Sredozemno more, a kasnije i u Jadransko more. Primjer je za vrstu koja je u Jadransko more došla tim putem srebrnopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus).

Prijenos se dosta često odvija i balastnim vodama. Balast je svaki materijal koji se upotrebljava za reguliranje težine ili ravnoteže plovila. Iako su se u prošlosti koristili drugi materijali, od kraja 19. stoljeća koristi se voda (morska, riječna, bočata). Kad brod iskrca teret, ukrcava se balast i obrnuto, kada ukrcava teret, iskrcava balast.

Procjenjuje se da se godišnje preveze između 10 i 12 bilijuna tona balastne vode širom svijeta. Studije provedene u mnogim zemljama pokazale su da pojedini živi organizmi čak mogu preživjeti u vodi i sedimentu koji se prevozi u brodskim tankovima kao balast. Ispuštanje takve vode i organizama koji u njoj obitavaju može predstavljati za obalnu državu vrlo veliku prijetnju s nesagledivim posljedicama za morski okoliš.

Međunarodna Pomorska organizacija (IMO), kao specijalizirana organizacija UN-a, prepoznala je potencijalnu opasnost, pa je u studenom 1997. godine donesena IMO Rezolucija A.868(20) – Smjernice za kontrolu i upravljanje brodskim balastnim vodama za smanjenje prijenosa nepoželjnih morskih organizama i patogena, a preporučena primjena Smjernica odnosi se za sve obalne države. Trenutno IMO broji 175 članova, a Republika Hrvatska članica je od 1992. godine.

Sve veći utjecaj svakako imaju i klimatske pojave te se već počinju spominjati i „klimatski migranti”. Promjenom temperature za mnoge vrste u toplijim krajevima stvaraju se nepovoljni uvjeti za život te one migriraju u hladnije krajeve. Iako su klimatske promjene jedan od glavnih razloga migracije, one se najčešće događaju u kombinaciji s još jednim negativnim utjecajem (kao što je probijanje kanala).

Slobodnim sidrenjem ne samo da se narušava stanište, već se omogućuje i prijenos vrsta s jednog područja na drugo. To je pretežito slučaj s vrstama algi koje imaju sposobnost vegetativnog razmnožavanja (razmnožavanja otkidanjem, fragmentacijom i slično). Najbolji primjer za ovaj utjecaj je primjer vrste Caulerpa cylindracea koju se može pronaći duž cijelog Jadranskog mora.

Slučajni su ispusti vrsta pri promjeni morske vode u akvarijima još jedan razlog. Tako je 1984. godine pri čišćenju akvarija u Maroku, u Sredozemno more unesena vrsta Caulerpa taxifolia, koja je u Jadranskom moru prvi put zabilježena 1994. godine.

NOVA PRIJETNJA

Vatrenjača (Pterois miles) – na engleskom lion fish, invazivna je indo-pacifička vrsta ribe, ozloglašena zbog prehrane velikom količinom autohtonih ribljih vrsta, velike reproduktivne moći te otrovnih bodlji. Ova vrsta radi velike probleme na području cijelog Sredozemnog mora. U Jadranskom moru, prvi je put zabilježena 2019. godine.

Srebrnopruga napuhača (L. sceleratus) – na engleskom silver-cheeked toadfish, smatra se jednom od najopasnijih invazivnih vrsta Sredozemnog mora, a zbog otrova koji se nalazi u tijelu i koji je termorezistentan, predstavlja prijetnju bioraznolikosti i ljudskom zdravlju. Mesojed je s iznimno čvrstom čeljusti i jakim zubima. Japanska vrsta srodna ovoj, iako je iznimno otrovna, pravi je specijalitet, a mogu je pripremiti samo posebno osposobljeni kuhari. Ova je vrsta u Jadranskom moru prvi put zabilježena 2012. godine.

ŠTO PODUZETI

Ono što je specifično za većinu invazivnih vrsta, pa tako i za vatrenjaču i srebrnoprugu napuhaču, jest to da su otpornije i prilagodljivije od autohtonih vrsta.

Mnoge zemlje imaju velikih problema s invazivnim vrstama, čiji se broj zbog slabe ili nikakve regulacije značajno povećao te gotovo u potpunosti istisnuo autohtone vrste. Kako ne bi došlo do takvog scenarija, potrebno je reagirati na vrijeme. Evo kako:

pri susretu sa stranom vrstom bilježiti i javljati njihove lokacije nadležnim institucijama;

sudjelovati na radionicama i seminarima o invazivnim vrstama kako bi se inforrmirali o vrstama koje bi mogle ući u Jadransko more;

prikupljati savjete stručnjaka i primjere dobre prakse regulacije populacija iz drugih područja u cilju moguće primjene na našem području;

podizati razinu svijesti o opasnostima do kojih može doći svakom intervencijom u prirodi;

prema iskustvu zemalja koje se već bore s vrstama poput vatrenjače, na vrijeme regulirati zakone i omogućiti izlove vrste u cilju smanjenja brojnosti populacije. Treba imati na umu da je riječ o vrsti čijoj migraciji pogoduju klimatske promjene i njezin je ponovni ulazak u Jadransko more neupitan;

riba paun (kad se uklone otrovne bodlje) i mnoge druge vrste, poput plavog raka (Callinectes sapidus), vrlo su ukusne te treba sagledati kako bi se mogle uvrstiti u svakodnevnu prehranu.

„Kad smo već veliki broj autohtonih vrsta prelovili i doveli do ruba istrjebljenja, zašto se ne bi vodili istom logikom pa pojeli i invazivne vrste :) Barem one koje se mogu konzumirati.” - našalili su se iz udruge Sunce.

JPA

Objavljeno u esPRESSo

Jadran je pred svojim navijačima u Splitu, uvjerljivom igrom i pobjedom 14:10 otvorio finalnu seriju za naslov prvaka Hrvatske protiv Jug Adriatic osiguranja.

Skoro pa da nije postojao dio igre u kojem jadranaši nisu bili superiorni gostima iz Dubrovnika. Doduše, to ne vrijedi za prvu četvrtinu, jedinu koju su Dubrovčani dobili i igrali manje-više bolje od domaćina. Međutim, sve od 9. do 32. minute proteklo je u znaku momčadi trenera Jure Marelje.

Obrana Jadrana izvanredno agilna, požrtvovna, s blokovima i disciplinirana. U takvim okolnostima je onda i vrataru daleko lakše braniti, pa se na to i nadovezao Ivan Marcelić s ukupno 10 obrana. Igrač više jugaša nominalno nije bio loš (8:14), dok su domaćini imali realizaciju 4:6.

Igrači Jug Adriatic osiguranja su imali i problema u kontroli lopte koja im je prečesto ispadala iz ruku, na način koji bi u tenisu nazvali „neprisiljena pogreška”.

U prvoj četvrtini smo jedino gledali izjednačen vaterpolo u kojem je gost bio taj koji je vodio. Od početka druge četvrtine i trećeg izjednačenja jadranaša (Fatović, 3:3), pa onda i prvog vodstva domaćina (Butić, 4:3) počela je eskalacija problema za jugaše. Pogađali su dalje redom samo domaćini: Vrlić s 2 metra, Fatović sa srednjeg vanjskog pa Radović s iste pozicije, ali s igračem više. Drugu četvrtinu je domaćin riješio u svoju korist čak 5:1 (jedini pogodak za goste postigao je Rino Burić za 6:4).

Početkom treće četvrtine bilo je +4 za Jadran nakon što je kazneni udarac kojeg je zaradio Vrlić, iskoristio Marinić Kragić. Bilo je to 8:4, ali još uvijek ne i najveća prednost domaćina. Ona će se dogoditi koju minutu kasnije, nakon gola Duje Pejkovića za 10:5. Pokušao je tada trener gostiju Vjekoslav Kobešćak i s promjenama vratara pa je u igru ubacio Frana Čubranića umjesto Tonija Popadića. Nije ispalo najbolje jer jedina dva šuta koja su jadranaši uputili prema jugaškom golu dok je ondje bio Čubranić, završila su u mreži (Fatović za 11:6 u trećoj i Harkov za 12:8 u četvrtoj četvrtini). U igru je tada vraćen Popadić, a u prvom sljedećem napadu, nadmudrio ga je vanjskim šutem Jerko Marinić Kragić. Bilo je to za 13:8 ili ponovo +5, ali sada u završnici utakmice.

Do kraja su još golove dali Daube i Mozara za goste, te Radović za domaćina.

Jadran je zasluženo pobijedio, te poveo u finalnoj seriji 1:0.

Druga finalna utakmica na rasporedu je 24. svibnja u Dubrovniku.

Podsjetimo, tijekom sljedećeg tjedna Jadran igra utakmicu Lige prvaka u Marseilleu, a Jug Adriatic osiguranja će nastupati na završnom turniru Eurokupa u Rijeci.

JPA

Objavljeno u esPRESSo

Jadranska Hrvatska bila je najpopularnija regija u Europskoj uniji za kratkoročni najam smještaja rezerviranog putem online plaftformi u trećem tromjesječju prošle godine, objavio je Eurostat, statistički ured Europske unije.

Preko internetskih platformi u razdoblju od srpnja do rujna 2023. u Jadranskoj Hrvatskoj rezervirano je 23,7 milijuna noćenja. Nakon Jadranske Hrvatske slijedi španjolska regija Andaluzija s 14 milijuna noćenja te francuska regija Provansa-Alpe-Azurna obala s 12,2 milijuna noćenja.

Podaci Eurostata odnose se na NUTS2 regije, administrativne regije u Europskoj uniji koje se koriste za statističke svrhe i najčešće se ne poklapaju sa stvarnim regionalnim ustrojem unutar država članica. Hrvatska je podijeljena na četiri takve regije: Panonsku Hrvatsku, Sjevernu Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku i Grad Zagreb.

Postoje tri razine NUTS regija u EU-u: NUTS1 mogu imati između tri i sedam milijuna stanovnika, NUTS2 između 800 tisuća i tri milijuna i NUTS3 između 150 i 800 tisuća.

Među 20 najpopularnijih NUTS2 regija, u trećem tromjesječju prošle godine, šest ih je francuskih, po pet španjolskih i talijanskih, dvije grčke i po jedna hrvatska i portugalska.

Po podacima Eurostata, tijekom 2023. gosti su ostvarili 678,6 milijuna noćenja u smještaju za kratkoročni najam u EU rezerviranom putem Airbnba, Bookinga, Expedia Group ili TripAdvisora. To je za 13,8 posto više nego u prethodnoj 2022. godini.

Južni

Objavljeno u Aktualno

Vaterpolisti Jug Adriatic osiguranja svladali su u Dubrovniku splitski Jadran 13:6 (2:1, 5:1, 3:2, 3:2) u četvrtoj utakmici finalne serije doigravanja za prvaka Hrvatske. Današnjom pobjedom Juga finalna serija za prvaka Hrvatske izjednačena je na 2:2.

O prvaku će tako odlučivati posljednja, peta utakmica koja će se odigrati u Splitu, iduće srijede 17. svibnja.

dpp

Objavljeno u esPRESSo

Vaterpolisti Jug Adriatic osiguranja osvojili su prvi hrvatski Superkup. U dvoboju za ovaj naslov, novi u hrvtaskom vaterpolu, koji se igrao u Zadru, jugaši su od Splićana bili bolji s 14:11 (3:5, 5:2, 3:2, 3:2)

Jadran je bolje počeo utakmicu, imao je vodstvo 4:2, a na kraju prve četvrtine 5:3, uz to da su Splićani imali i prigodu otići na tri gola razlike i to s igračem više kod rezultata 4:2.

Dubrovački sastav prednost splitskog sustigao je u drugoj četvrtini (6:6), a jugaši su prvi put poveli golom Lazića za 8:7 što je bio i rezultat polovice utakmice.

U trećoj četvrtini Joković je odveo Jug prvi put na dva gola razlika koja su i zadržali na koncu ovog dijela i to golom Kakarisa pet sekundi prije sirene za 11:9.

Imali su Dubrovčani kasnije i tri gola razlike 12:9, ali Jadran se nije dao i pet minuta prije kraja utakmice bilo je 12:11. Kakaris je pogodio za 13:11 Juga, a dvije minute prije kraja na asistenciju Jokovića priču je zaključio Kržić golom za 14:11.

dm

Objavljeno u esPRESSo
Utorak, 24 Svibanj 2022 21:19

Jug AO je 39. put prvak države!

Vaterpolisti Jug Adriatic osiguranja osvojili su 17. naslov prvaka Hrvatske i ukupno 39. naslov državnog prvaka. U četvrtoj utakmici finalne serije doigravanja u Gružu su nakon boljeg izvođenja peterca 10:9 svladali splitski Jadran te tako okončali seriju s 3:1 u pobjedama.

Nakon 6:6 u „regularnom dijelu” (3:2, 0:1, 2:1, 1:2) Marin Delić i Jerko Marinić Kragić nisu bili precizni u izvođenju peteraca za Jadran što je odlučilo pobjednika.

Prethodno je u izjednačenom susretu Rino Burić doveo Jadran u prednost 35 sekundi prije kraja da bi devet sekundi prije kraja izjednačio Hrvoje Benić.

dm

Objavljeno u esPRESSo

Vaterpolisti Jug Adriatic osiguranja ponovo su poveli u finalnoj seriji doigravnja za prvaka Hrvatske s 2:1 (igra se na tri dobivene utakmice) pobijedivši Jadran u Splitu u trećoj finalnoj utakmici s 15:7 (5:0, 5:2, 2:1, 3:4).

Dubrovčani su izvrsno počeli utakmicu, nakon 12 minuta igre imali su vodstvo 8:0 pa je utakmica u biti tada već bila odlučena. Jadran je prvi gol zabio tek u 13. minuti.

Četvrta utakmica igra se u Gružu u utorak, 24. svibnja.

dm

Objavljeno u esPRESSo

Splitski Jadran izjednačio je skor s Jugom Adriatic osiguranje u finalnoj seriji doigravanja za vaterpolo prvaka Hrvatske na 1:1. Vaterpolisti Jadrana u Gružu su bili bolje nakon izvođenja peteraca 16:14 nakon što je susret završio 11:11.

Finale se igra na tri pobjede, a sljedeća utakmica je u Splitu u petak.

Jug je vodio u ovom susreti s 4:1, ali Jadran je serijom 5:0 preokrenuo susret u svoju korist. Pet minuta prije kraja Jadran je imao dva gola razlike, a jugaši su golovima Lorena Fatovića i Stylianosa Argyropoulosa izjednačili na 11:11.

dm

Objavljeno u esPRESSo
Označeno u

Druga utakmica finalne serije odigravanja za vaterpolo prvaka Hrvatske Jug Adriatic osiguranje – Jadran imat će i humanitarni karakter. Naime, sav prihod od ulaznica, koje će koštati 10 kuna, bit će namijenjen za pomoć u liječenju naše sugrađanke Goge Knego. Osim toga na ulazima na bazen bit će postavljene kutije s oznakom #sjugomzagogu u koje će gledatelji moći dati svoj prilog.

Utakmica se igra u utorak s početkom u 18:30 sati na gruškom bazenu, a Jug lovi 39 titulu državnog prvaka u finalnoj seriji koja se igra na tri dobivene utakmice.

dm

Objavljeno u esPRESSo

Vaterpolisti Juga AO poveli su 1:0 protiv splitskog Jadrana u finalu doigravanja prvenstva Hrvatske koje se igra na tri pobjede.

Jugaši su bili bolji u Splitu s 11:10 (2:3, 2:2, 3:2, 4:3).
Pobjednički gol postigao je Loren Fatović 38 sekundi prije kraja.

Druga utakmica igrat će se u Dubrovniku 17. svibnja.

dm

Objavljeno u esPRESSo
Označeno u