Prikazujem sadržaj po oznakama: kapetanija

Nakon što je sredinom siječnja Vlada izmijenila uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kojom ukida Ispostavu Lučke kapetanije Dubrovnik u gradskom Portu tu odluku komentirao je i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

On je tako kazao kako je dobio informaciju da je ta ispostava imala jako malo posla.

- Nisu imali puno obaveza, da tako kažem, slučajeva i predmeta pa je donesena ta odluka. Moramo se i mi u državnoj upravi ponašati racionalno. - kazao je Butković.

- Ako bude problema, ako vidimo da u turističkoj sezoni to uistinu bude problem, ako bude gužvi i čekanja, odnosno zastoja u funkcioniranju Lučke kapetanije lako ćemo vratiti tu ispostavu u funkciju. - kazao je Butković.

dm

Sredinom siječnja Vlada je izmijenila uredbu o unutarnjem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kojom ukida Ispostavu Lučke kapetanije Dubrovnik u gradskom Portu. Ovakva odluka iznenadila je predsjednika Gradskog kotara Grad Marina Krstulovića koji smatra kako Kapetaniju treba jačati, a ne joj ukidati ispostave.

- Na kopnu posao Kapetanije radi policija, a na moru bi to trebala raditi Lučka kapetanija, ali evo, na mjestu gdje imamo najveću potrebu za spašavanjem, ljudi se sami organiziraju i vade utopljenike. Umjesto da ojačavaju Kapetaniju, oni je gase. Očito ne poznaju stanje na terenu. Tamo gdje je potreba gase ispostavu, a sjedište im je u kasarni u zgradi Državne uprave daleko od mora i pristupa plovilima. - rekao je Krstulović te prokomentirao šutnju gradske uprave.

- Što će reći iz gradske uprave, mogu jedino pitati Vladu, a u istoj su stranci. Mislim da je ovo pitanje na kojem bi svaki građanin, kojemu se stalo do grada, trebao reagirati. Lučka kapetanija je ta koja je nadležna i za spašavanje unesrećenih na moru, ali i za saniranje onečišćenja na moru. - kazao je Krstulović te istaknuo kako je Dubrovnik pomorski grad s drugo tradicijom pomorstva.

- Ova odluka stvarno nema smisla. Mi smo pomorski grad i onda dođe netko iz Zagreba i odlučuje gdje će što biti. Ispada da mi više nemamo ni pomorstva. Možda je ovo za nekoga nevažno, ali svaki građanin koji je nekad bio na moru zna koliko je ovaj problem velik. Kad se Sud odselio u Split svi su se pobunili, a kad se gasi Kapetanija u Portu nema nikoga.- rekao je Krstulović te apelirao na gradske HDZ-ovce da naprave nešto ne bi li Kapetanija ostala u portu.

- I ovim putem molim HDZ-ove vijećnike i gradonačelnika Mata Frankovića, neka „pritisnu” ministra Butkovića i odrade što mogu da Kapetanija ostane u portu.- istaknuo je Krstulović.

- Ljudi u Gradu su više naviknuli na ukidanje bilo kakvih životnih funkcija Grada, ali iznimno je važno odmah reagirati kad se dogodi nesreća ili onečišćenje na moru. Mi bismo morali unaprijed razmišljati kako preventirati neke situacije jer kad dođe ljeto netko će kukati.- naglasio je Krstulović.

Ako se ispostava Lučke kapetanije u Portu gasi tada se postavlja i pitanje što će biti s prostorom koji je koristila. Krstulović smatra kako će se on brzo prenamijeniti.

- Prema informacijama koje imam, to je gradski prostor i Kapetanija je za njegovo korištenje plaćala najam gradu Dubrovniku. Ali, čim oni izađu, čim Kapetanije ne bude, siguran sam da će početi pritisci da se on prenamjeni u ugostiteljski objekt. Gašenje Kapetanije u Portu samo je nastavak loše priče. Politiku na stanu, ali kako se brinemo za ljude na kopnu, jednako treba brinuti i za ljude na moru i to treba raditi Kapetanija, ali kad se ona udaljava iz mjesta gdje se problemi događaju, tada se otežava drugim službama posao. Umjesto da poboljšavamo, da Kapetaniju ojačavamo i ljudstvom i opremom, mi ovakvim odlukama koje donose ljudi koji niti ne poznaju stanje na terenu, zapravo samo uništavamo. - rekao je predsjednik Gradskog kotara Grad Marin Krstulović.

Prošli tjedan na cijelom hrvatskom dijelu Jadrana provedena je akcija „Sigurna plovidba 2022.” čiji je cilj bio, kako su istaknuli u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture edukacija sudionika u pomorskom prometu. Sankcioniranje je tako bilo u drugom planu, a kao glavni razlog te akcije naveden je pojačani pomorski promet.

Uglavnom, izvršeno je 438 inspekcijskih nadzora pri čemu je izrečeno kazni u vrijednosti 406 tisuća kuna, a oko šezdeset posto prekršaja odnosi se na nedozvoljenu brzinu plovidbe u područjima gdje je ona ograničena te naravno glisiranje suviše blizu obale.

I... Zašto to ne bi kapetanije i policija radili svaki dan? Jer, kud ćeš bolje edukacije od kažnjavanja. Nažalost, kod nas ništa drugo ne pali kao udarac po špagu. OK, ne treba pretjerivati pa kažnjavati one koji npr. u Rijeci dubrovačkoj gdje je ograničenje šest čvorova plove osam ili deset, ali kad prolete gliserom riječ je o klasičnim idiotima koje svakodnevno susrećemo i na cestama i kojima nikakva edukacija nije niti će pomoći.

Pa zašto onda pomorska policija i kapetanija ne kažnjavaju više i češće... Hrvatskim dijelom Jadrana plovi trenutno, procjena je, oko 160 tisuća raznih plovila, a cijelo to područje nadzorom pokriva tek 40-tak službenih plovila kapetanija i plovila pomorske policije. Žalosno malo u zemlji koja je navodno pomorska. Odgovorit će vam dakle na to pitanje da nedostaje posada i plovila.

No, za sankcioniranje ponekad nije niti potrebno imati plovilo. Pomorskoj policiji ili djelatnicima kapetanije u Dubrovniku npr. dovoljno je „nacrtati” se pješke ispod sv. Ivana pa zabilježiti svako plovilo koje iz Porta izlazi prevelikom brzinom, nije to ni Rijeka dubrovačka ni akvatorij oko Dakse, već i minimalna prekoračenja brzine tu su opasna. U jednom danu zasigurno bi mogli ispisati barem polovicu kazni od one koje su akciji „Sigurna plovidba 2022.” izrekli na cijelom Jadranu. Da ne govorimo o maltretiranju skuterima u akvatoriju između grada i Lokruma, glisiranjima, ulijetanju u Portoč itd. OK, za to im već treba plovilo, ali plovila pomorske policije i dubrovačke kapetanije uglavnom stoje vezana uz kraj. No, eto, neka su se iz Ministarstva mora pohvalili akcijom, nekako se odmah osjećamo sigurnijima u plovidbi od sjećanja na akciju.

Službenici svih kapetanija u okviru akcije „Sigurna plovidba 2022” u petak su izvršili 438 inspekcijskih nadzora temeljem kojih su utvrdili 172 povrede propisa i prekršiteljima naplatili preko 400 tisuća kuna kazni, izvijestilo je u subotu Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Cilj provedene akcije, ističu u Ministarstvu, „u prvome redu je edukacija sudionika u pomorskom prometu, dok sankcioniranje prekršitelja ima za svrhu prevenciju pomorskih nesreća, a glavni razlog održavanja sveobuhvatne koordinirane akcije svakako je pojačan pomorski promet hrvatskim dijelom Jadranskoga mora, tijekom ljetnih mjeseci”. Hrvatskim dijelom Jadranskog mora plovi približno 160 tisuća plovila, dok se nadzor izvršava sa 40 brodova iz sastava osam lučkih kapetanija.

- Poseban naglasak nadzornih aktivnosti tokom današnje akcije usmjeren je na kontrolu nepropisne brzine plovidbe te glisiranja u nedozvoljenom morskom području, a što čini preko 60 posto ukupnih prekršaja. Nadzor će se provesti i nad iznajmljivanjem plovila, nesavjesnim plivačima i roniocima, putničkim brodovima za jednodnevne izlete i ostalim sudionicima pomorskog prometa. Za kraj ističem kako je ovo prva, ali svakako ne i zadnja akcija tokom ove sezone. Molim sve sudionike pomorskog prometa da poštuju more, čuvajte sebe i druge sudionike u nautičkom prometu. - rekao je državni tajnik za more i EU fondove Josip Bilaver koji je pratio akciju.

Pojačani nadzor sigurnosti plovidbe u okviru jučerašnje akcije proveli su službenici lučkih kapetanija u koordinaciji sa Službom za nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTS), čiji su djelatnici osigurali podršku dojavama o uočenim područjima pojačanog prometa plovila, uočenim prekršajima u plovidbi, neidentificiranim i identificiranim pomorskim objektima, uz poseban naglasak na kontrolu nepropisne brzine plovidbe u nedozvoljenome morskom području.

U akciji je sudjelovalo 100 službenika Uprave sigurnosti plovidbe resornog Ministarstva, a inspekcijski nadzor na moru proveden je s 23 plovila iz sastava lučkih kapetanija i pripadajućih ispostava, kojima je izvršeno 438 inspekcijskih pregleda i utvrđeno ukupno 173 povrede propisa, temeljem Pomorskog zakonika, odnosno, Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe.

Sudionicima u pomorskom prometu, kojima su utvrđeni prekršaji, izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu od 406.000 kuna.

Ako mislite kako su nedavno uklonjene „kućice Ivice i Marice” i aktualni „projekt uređenja Peskarije” za koji su konzervatori dali odobrenje pa se nakon zgražanja javnosti predomislili, jedino što nagrđuje Porat, e malo ste se prešli.

„Kućice Ivice i Marice” na Peskariji bile su svima na oku pa su izbili u prvi plan, no već godinama konzervatori nemaju ništa protiv konstrukcije koju je u Kapetaniji podigao vlasnik ugostiteljskog objekta „Poklisar” Stjepan Perić.

Naime, Perić je uz Mara Hajdarhodžića još jedan ugostitelj koji je zauzeo „pola Porta”. Placetu ispred Kapetanije Perić eksploatira već dugi niz godina, a zauzeo je svaki mogući kvadrat koji je mogao zauzeti osim središnjeg prolaza prema Velikom Mulu.

No, i to mu je bilo malo pa je iza zgrade Kapetanije, na predjelu koji Dubrovčani jednostavno zovu „u Kapeteniji”, uz blagoslov konzervatora prvo napravio konstrukciju za stolove, a zatim je natkrio i tendom.

Konstrukcija koja bi mogla poslužiti i za nastup Dubrovačkog simfonijskog orkestra bila mu je potrebna jer je taj dio rivice izgrađen pod nagibom pa stolovi nisu mogli stajati ravno, a stolova je, je li, vazda malo.

Javna ustanova Rezervat Lokrum neće kupiti zgradu bivše kapetanije u Gružu, jer je povjerenstvo procijenilo da je preskupa. Rekao je to gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković na sjednici Gradskog vijeća odgovarajući na pitanje Katarine Doršner (HDZ) o kupovini te zgrade.

Obrazlažući kako po novom zakonu osim Grada i poduzeća i ustanove u gradskom vlasništvu moraju proći proceduru prije kupovine, u kojoj procjeniteljsko povjerenstvo utvrđuje je li neka nekretnina odgovarajuća cijenom ili nije, gradonačelnik Franković kazao je kako je to povjerenstvo utvrdilo da zgrada bivše kapetanije ne odgovara normamam po kojima bi Lokrum mogao kupiti tu nekretninu.

- Zanimljivo je da je onaj dan kada je posljednji put reagirao vijećnik Kristić (priopćenje u kojem se Kristić protivi kupovini zgrade kapetanije op.a.), upravo taj dan zasjedalo procjeniteljsko povjeretsvo, možda sat vremena iza njegove reakcije. Povjerenstvo koje je neovisno i koje radi cijeli niz procjena za Grad i nije prvi put da su rekli da je jedna nekretnina previše procijenjena, pa tako i u ovom slučaju po pitanju Lokruma. Stoga se u to ne može dalje ići. - kazao je gradonačelnik Franković.

- Zanimljiv taj strah ili briga vijećnika Kristića, posebno znajući da neki ljudi, njemu vrlo bliski, su zainteresirani za kupnju navedene zgrade. Pa evo, sad će oni moći kupiti zgradu i bit će sve u redu, a mi ćemo naći neku povoljniju. - rekao je Franković.

Prepucavali su se Gradski odbor HDZ-a, gradonačelnik Mato Franković i Maro Kristić prekjučer doslovce cijeli dan priopćenjima za javnost. Jedan krene, drugi nastavi, cijeli dan trajala je ta javna polemika o bankomatima. Započela je zapravo još uoči sjednice Gradskog vijeća na kojoj je JU Rezervat Lokrum trebala dobiti suglasnost za kupnju i adaptaciju zgrade u Gružu u kojoj je donedavno bila smještena Lučka kapetanija.

Zgradu kapetanije koja je u međuvremenu vraćena stvarnim vlasnicima, Rezervat je trebao kupiti za 12 milijuna kuna te u njezinu adaptaciju utrošiti još 4,5 milijuna kuna. O njezinoj prodajnoj cijeni svakako se može polemizirati, no činjenica je da Lokrum ima novca kojim je može kupiti, kao što je i činjenica da ta Javna ustanova već godinama traži adekvatan prostor u koji bi se preselili iz derutnog prostora u kojemu djeluju na Pločama. No akti o kupnji i adaptaciji zgrade povučeni su sa sjednice, povukao ih je gradonačelnik uz obrazloženje kako se u međuvremenu mijenjao zakon pa prije suglasnosti Vijeća procjeniteljsko povjerenstvo treba izraditi eleborat, odnosno dati neku svoju suglasnost za tu kupnju.

Hoće li se točke se točke o kupnji i adaptaciji zgrade Kapetanije više uvrštavati na dnevni red Vijeća ili je obrazloženje gradonačelnika o potrebnom elaboratu samo poslužilo kao spin, nakon čega će se u javnost već plasirati nekakvo objašnjenje zašto se od kupnje odustaje. Lokrum, tj. gradonačelnik, koji je temeljem suglasnosti Vijeća kupnjom Gradu osigurao brojne vrijedne nekretnine, svakako ne bi trebao odustati od zgrade kapetanije čiji je potencijal iznimno velik. Gradonačelnik i JU Lokrum nemaju razlogaa ustuknuti pred Kristićevim prijetnjama ili ucjenama.

Inače, Kristić koji se toj kupnji protivi, prozivajući upravu Rezervata da se ponašaju kao pijani milijarderi, još je na sjednici kazao kako ta zgrada vrijedi puno manje od 12 milijuna kuna. Naglasio je kako ima vještvo koje to potkrepljuje, a koje će donijeti već na iduću sjednicu Gradskog vijeća.

No, pravo je pitanje što će Kristiću vještvo, zapravo procjena vrijednosti zgrade u Gružu u kojoj je donedavno bila smještena Kapetanija, ako nema nekih interesa, odnosno tko je tu procjenu izradio i tko ju je platio? Teško je za vjerovati da je sam Kristić samo radi Lokruma angažirao procjenitelja i platio procjenu ako nema nekih interesa koji nisu vezani uz veliku navodnu brigu gdje će Lokrum potrošiti novac. Procjene obično plaćaju oni koji su zainteresirani za kupnju nekretnine, a neobično je daje ta procjena došla baš do Kristića. Eto, do niti jednog drugog gradskog vijećnika, nego njega.

Jesu li se Kristić i HDZ zakačili baš zbog te zgrade i bankomata, je li u pozadini nešto treće ili se sve temelji na Kristićevim prevelikim političkim apetitima i željom za moći koja proizlazi iz političke pozicije?

Kristić je dobro profitirao na svojoj nekadašnjoj bliskosti s HDZ-om. Postao je u međuvremenu i stručnjak za sve i svašta. Razumije se u sve vrste koncesija, od onih na pomorskom dobru do koncesija za žičaru, usavršio se u taksi problematici, razumije se u ekologiju, zbrinjavanje otpada, ekonomiju, a usavršio se i na području nekretnina.

Ulazi li ozbiljna politička stranka, a što HDZ jest, s takvim ljudima u suradnju? Nije li ga HDZ zaposlio u Čistoći na mjesto zamjenika direktora? Nije li ga HDZ stavio u Upravno vijeće Zaklade Blaga u kojoj je itekako gurao svoje interese? Je li baš slučajno Orbico grupa, koja je inače bila najveći financijer Mosta, dobila prostor Zaklade na Stradunu iako njihova ponuda nije bila baš najbolja? Može li biti da je Kristić to malo pogurao, lobirao? Iz Zaklade u kojoj je na snazi „omerta” to vam nitko neće javno reći.

No, kad iz Gradskog odbora HDZ-a navode kako je „riječ o čovjeku koji ne preže ni od čega kako bi zadovoljio vlastiti interes” očito je suradnji s Kristićem došao kraj.

Javna ustanova Rezervat Lokrum očito će malo odgoditi kupnju zgrade u kojoj je u Gružu donedavno djelovala Lučka Kapetanija. Naime, gradonačelnik Mato Franković povukao je s dnevnoga reda sjednice Gradskog vijeća točke koje su se odnosile na suglasnosti Vijeća za kupnju i i provedbu postupka javne nabave te zaključenje ugovora s najpovoljnijim ponuditeljem za izvođenje radova sanacije i adaptacije zgrade bivše Lučke kapetanije.

Povlačenje ovih točaka s dnevnoga reda sjednice, gradonačelnik je obrazložio stupanjem na snagu nove odredbe prema kojoj je procjeniteljsko vijeće trebalo procijeniti i dati suglasnost za kupnju ove nekretnine.

-Moramo poštovati pravilnik koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. i kada procjeniteljsko vijeće napravi procjenu raspravit ćemo ove točke na nekoj od idućih sjednica. – kazao je Franković

JU Rezervat Lokrum, zgradu u kojoj je u Gružu donedavno bila smještena Lučka kapetanija, a koja je nedavno vraćena vlasniku, trebao je kupiti za oko 12 milijuna kuna, dok je u adaptaciju zgrade planirano uložiti 4,5 milijuna kuna.

N.Metković

Dakle, trebala se dogoditi tragedija i proći još dvije godine od te tragedije da bi netko zaključio kako se u pomorskom prometu trebaju mijenjati pojedine regule koje se tiču sigurnosti plovidbe. Naime, nakon dvije godine od nesreće u kojoj su se sudarili brod Lučke kapetanije Dubrovnik „Danče” i gumenjak na kojem je smrtno stradalo sedam osoba, konačno je eto i objavljeno izvješće Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu te preporuke te Agencije Upravi pomorstva i Upravi sigurnosti plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za uvođenje dodatnih propisa kojima bi se poboljšala sigurnost plovidbe.

Preporuke koje je dala agencija su izvrsne, no sve i da se u najkraćem mogućem roku one i uvedu, pitanje je koliko će to uistinu utjecati na sigurnost plovidbe na Jadranu gdje je veliki broj ljudi uvjeren kako su sve to samo birokratske gluposti i da njima ništa od toga ne treba, a plovidba i oprema brodica koje plove Jadranom zapravo gotovo pa da se i ne kontrolira. Čak i pri registraciji brodica djelatnici kapetanija često ni ne izlaze u obilazak kako bi provjerili zadovoljava li ta brodica osnovne uvjete plovidbe i postoji li na njoj propisana oprema.

ŽAR CIGARETE NEĆE VAS U TAMI SPASITI OD NALETA DRUGE BRODICE

Nažalost da, živimo u pomorskoj zemlji u kojoj je mnogima sasvim normalno poći brodicom na noćno ribanje i uzdati se da će im, ako malo jače povuku dim, žar cigarete biti dovoljan da ih skiper nadolazeće brodice vidi u morskoj tami. Živimo u pomorskoj zemlji u kojoj barem 50 posto barki i manjih brodica, ako ne i više, među opremom nema niti jedan pojas za spašavanje. Živimo u pomorskoj zemlji u kojoj mnogi misle da im vesla na maloj barci bez pomoćnog pogona samo smetaju. U konačnici živimo u pomorskoj zemlji u kojoj veliki broj „vikend kapetana”, koji se izdaju za velike „morske vukove”, ne poznaje osnove izbjegavanja sudara na moru, a za taj zaključak dovoljno se zaputiti na more i pratiti njihove manovre.

Mnogi plovidbu barčicom od Porta do Lokruma ili od Gruža do Dakse oduvijek su nažalost smatrali nečim bezazlenim s mišlju što se uopće može dogoditi na tako kratkoj ruti. A može se dogoditi puno toga, još kad se tome nadoda da Jadran nije Jadran od prije trideset godina već da su brodice sve brže i sve veće, da je sve veći broj kruzera i brzih linijskih brodova, onda je, uz ovakvu situaciju, sigurnost plovidbe na moru izuzetno ugrožena.

DOK AGENCIJA PREPORUČUJE REDOVNE INSPEKCIJE BRODICA, PRISILNI VEZ „DANAČA” ODZVANJA KAO PRDELJUŠČINA

Može se napisati stotine propisa, može na papiru sve izgledati savršeno, no uzalud je to ako se ta pravila ne shvaćaju ozbiljno pa se svjesno krše, a k tome ih nema tko ni kontrolirati. Jer, ne zna se što je gore, nebriga za vlastitu sigurnost ili to što tu sigurnost nema tko kontrolirati.

Naime, dok Agencija, i to na osnovu nesreće baš u dubrovačkom akvatoriju, preporučuje dosljednu provedbu propisanih tehničkih i inspekcijskih pregleda brodica, s posebnim naglaskom na opremljenost brodica i broj osoba koje se na brodicama nalaze, kao prdeljuščina odzvanja vijest da će brod Lučke kapetanije Dubrovnik „Danče”, koji bi ionako trebao češće biti u ophodnji nego što jest, sljedećih par mjeseci, dakle usred sezone, manje isplovljavati jer je ostao bez posade. To „manje”, znači jednom ili dva puta mjesečno. To „isplovljavati”, sljedećih mjeseci ne znači da će sudjelovati u akcijama u kojima obično sudjeluje, već su to plovidbe koje će služiti za održavanje samog broda.

Naime, trojica pomoraca s „Danača”, zapovjednik i dva strojara, dali su otkaz i sele navodno na vatrogasnu brodicu „Orlando”, pa se, s obzirom da svaka posada takve brodice mora imati zapovjednika, upravitelja stroja i mornara, trenutno u Lučkoj kapetaniji Dubrovnik ne može sastaviti ni jedna posada. Tako „Danče” stoje na vezu od 1. svibnja. Dubrovački lučki kapetan Mato Kekez poručuje kako će tako biti najmanje dva do tri mjeseca jer toliko traje procedura zapošljavanja novih pomoraca.

Inače, „Danče” su bez posade od 1. svibnja, raspisivanje natječaja zatraženo je 22. svibnja i odobreno dva dana kasnije. U međuvremenu, dok „Danče” budu na vezu, Lučka kapetanija Dubrovnik će se, ne daj Bože zatreba li, u akcijama traganja i spašavanja osloniti na pomorsku policiju i carinsku upravu. Na raspolaganju će po potrebi biti i brodica kapetanije s Korčule.

Što se tiče nadzora pomorskog prometa, pri čemu kapetanija i pomorska policija imaju svatko svoje i drukčije ovlasti, a „izijo vuk magare”, jer ionako se pomorski promet (pre)malo nadzire, pa se po tom pitanju svi mogu kao i dosad nonšalantno ponašati i idućih mjeseci i zanemariti preporuke Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu.

POMORSKI PROPISI, ZAKONI I PRAVILNICI IMAJU SVOJU SVRHU, DRŽITE IH SE, AKO IH NE ZNATE, NAUČITE IH

U ministarstvima trebaju shvatiti da pomorcima i pomorskim policajcima na brodicama moraju omogućiti veća primanja kako bi ih zadržali i privukli u službu, kako bi imali više posada koje ćemo češće viđati na moru zbog sigurnosti svih nas, jer se na ljudskim životima ne može štedjeti. U biti, shvaćaju oni to, ali ih nije briga.

Pa kad već njih nije briga amo barem shvatiti da se za vlastitu i sigurnost drugih na moru trebamo sami pobrinuti, da propisi, zakoni i pravilnici na moru nisu izmišljeni zato jer država mora imati takve propise, već imaju svoju svrhu kao i prometna pravila na cestama, da je jurcati gliserom 20 metara od obale težak prekršaj, da pojasevi za spašavanje nisu uzalud obavezna oprema brodice, da vas žar cigarete neće spasiti u tami od naleta druge brodice... Držite se propisa, ako ih ne znate, naučite ih, spašavaju glavu.

Inače, uz sve one propise koje bi trebali poznavati, makar i ako plovite od Porta do Lokruma ili od Gruža do Dakse, pročitajte i zapamtite barem dio onih preporuka koje se odnose direktno na vas i koje možete primijeniti i bez da postanu obaveza. To su ugrađivanje pojačivača radarskog signala (radar reflektora) na drvene i gumene brodice i na sve brodice čija brzina prelazi 20 čvorova, te obavezno nošenje prsluka za spašavanje cijelo vrijeme trajanja plovidbe, neovisno o području i uvjetima plovidbe, svih osoba na brodicama, bez obzira na njihovu namjenu (za osobne, gospodarske ili javne svrhe), čija brzina prelazi 20 čvorova.

Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu inače je Upravi pomorstva i Upravi sigurnosti plovidbe, uz spomenute, dala također i ove preporuke:

Preporuča se Upravi sigurnosti plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture da ukoliko se tehničkim pregledom utvrdi da brodica nije opremljena ugrađenim propisanim navigacijskim svjetlima i svjetiljkama, a prema Pravilima o izbjegavanju sudara, da se jasno naznači ograničenje, tj. zabrana plovidbe u razdoblju od zalaska do izlaska Sunca, kao i u uvjetima smanjene vidljivosti, te se spomenuto ograničenje upiše u očevidnik brodica odnosno budući jedinstveni upisnik te u plovidbenu dozvolu brodice.

Preporuča se Upravi sigurnosti plovidbe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture da se kroz interne propise Ministarstva dodatna pažnja posveti edukaciji svih članova posade brodova i brodica Ministarstva, a vezano uz rukovanje ugrađenim navigacijskim sustavima koji su ugrađeni na brodu ili brodici na koje su raspoređeni, kako bi pored zapovjednika barem još jedan član posade imao potrebna znanja i vještine potrebne za rukovanje tim specifičnim navigacijskim sustavima.