Prikazujem sadržaj po oznakama: luka dubrovnik

Luka Dubrovnik d.d. dobitnik je priznanja „Zlatna bilanca” u čak dvije kategorije za 2023.

„U zagrebačkom hotelu Esplanade dobili smo Priznanje za najuspješnijeg dugovječnog poduzetnika i najuspješnijeg poduzetnika u djelatnosti Prijevoz i skladištenje. Veliko je to priznanje kojeg dodjeljuje FINA i Jutarnji list. Hvala Gradu Dubrovniku na potpori, a najveće zahvale svim zaposlenicima Luke Dubrovnik koji su najzaslužniji za ovo veliko priznanje.” - objavio je predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž.

dpp

Objavljeno u Aktualno

U hrvatskim morskim lukama u prvoj polovini ove godine bilo je 12,2 milijuna putnika ili 7,3 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Brodova je u morske luke u prvoj polovini godine prispjelo 147,5 tisuća, što je 5,5 posto više nego prošle godine, a samo u drugom tromjesečju brodova je prispjelo 98 tisuća ili oko deset posto više nego u istom lanjskom tromjesečju.

Od ukupnih 12,2 milijuna putnika u morskim lukama u prvoj polovini godine, 9,2 milijuna ukrcalo se i iskrcalo u drugom tromjesečju, čime je isto lanjsko razdoblje premašeno za 9,4 posto.

Najviše putnika uobičajeno među svim morskim lukama u drugom tromjesečju imala je luka Split, 1,4 milijuna ili 11,5 posto više nego 2022., a slijedi Dubrovnik s 838,5 tisuća putnika ili 19,5 posto više.

Za 8,6 posto, na 672 tisuće, porastao je i broj putnika u luci u Zadru, a najveći porast među prvih pet luka od 29 posto u odnosu na drugo lanjsko tromjesečje ostvarila je Korčula s 567,5 tisuća putnika.

Na petom mjestu po broju putnika je luka Supetar s 536 putnika ili 8,3 posto više, a iz DZS-a napominju i da su sve ostale morske luke u drugom tromjesečju 2023. imale više putnika nego lani.

Iz DZS-a ističu da je među svim brodovima u drugom tromjesečju 2023. primjetan porast broja putnika na trajektima i putničkim brodovima, za osam posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Porastao je i broj putnika u svim većim lukama, u kojima se ukupno na brodove ukrcalo i iskrcalo 8,1 posto više osobnih vozila i 26 posto više autobusa nego u drugom tromjesečju 2022. godine.

Dodaju i da je od ukupnog broja putnika u morskim lukama u drugom tromjesečju 393 tisuće iskrcano s brodova za kružna putovanja, što je porast od 54,2 posto.

Južni

Objavljeno u Aktualno

Lučka uprava Dubrovnik u uvođenje nove LED rasvjete na lučko područje luke Dubrovnik u Gružu, provedbom projekta prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska CBC Programme 2014-2020, ulaže 440.000 eura od čega bespovratna EU sredstva iznose 374.000 eura ili 85 posto vrijednosti. Naime, Europski fond za regionalni razvoj odobrio je 7,1 milijun eura za projekt naziva SUSPORT –Sustainable PORT’s. Navedena sredstva su odobrena za razvojne projekte kojima će se povećati ekološka održivost i poboljšati energetska učinkovitost luka na Jadranu.

Riječ je o projektu prekogranične suradnje Italije i Hrvatske koji je započeo 1. srpnja 2020. godine, a završit će 30. lipnja 2023. godine, a u njemu, uz vodećeg partnera, odnosno Port Network Authority of the Eastern Adriatic Sea, sudjeluje još 15 projektnih partnera, od kojih osam iz Italije i sedam iz Hrvatske. Kao jedan od hrvatskih partnera Lučka uprava Dubrovnik kroz projekt provodi rekonstrukciju vanjske rasvjete koja obuhvaća ukupno 122 rasvjetna tijela, od kojih je 35 komada LED svjetiljki i 87 komada LED reflektora.

Rekonstrukcija vanjske rasvjete obuhvaća kompletnu zamjenu rasvjetnih tijela s učinkovitijim rasvjetnim tijelima s LED izvorima svjetlosti. Lučka Uprava Dubrovnik će zamjenom postojećih rješenja primjenjivanih u javnoj rasvjeti smanjiti potrošnju energije, poboljšati svjetlo tehničke parametre i uvjete sigurnosti prometa, smanjiti potencijalne rizike ekološkog onečišćenja zbog korištenja ekološki neprihvatljivih rasvjetnih tijela te nastanak svjetlosnog onečišćenja.

Zamjenom postojećih rasvjetnih tijela s LED rasvjetnim tijelima smanjit će se instalirana snaga za oko 51 posto. Projicirana potrošnja stare rasvjete na 4100 radnih sati godišnje je 310.288 kWh. Nova rasvjeta bi za isti vremenski period trebala trošiti 151.130 kWh. Time se ostvaruje ušteda u potrošnji električne energije za period godine dana od 159.158 kWh.

interreg270423

dpp

Objavljeno u Aktualno

Blagdan Uskrsa označio je početak turističke sezone, ali i sezone kruzera. Kako je pred nama prva sezona nakon pandemije u potpunosti bez COVID mjera, kruzeri više ne plove na pola kapaciteta, no direktor Luke Dubrovnik Željko Raguž ističe, ni ove godine neće biti više od dva kruzera dnevno.

- Jako smo zadovoljni početkom sezone i već u drugoj polovici travnja očekujemo pristajanje većih kruzera koji će dolaziti sve do kraja godine. Predviđeno je i povećanje u dolascima od osam posto u odnosu na prošlu godinu, ali ostajemo u okvirima projekta Respect the City, što znači da u istom trenutku na području Luke Dubrovnik neće biti više od dva kruzera dnevno. - rekao je Raguž.

Dobri rezultati, kazao je, očekuju se i od jahti, no ruske će i ove godine zbog rata u Ukrajini i problema koji imaju bogati ruski državljani s blokiranjem imovine izostati.

- Ruskih jahti nije bilo ni prošle godine, a opet smo ostvarili druge poslovne rezultate ikad iza 2019. godine, koja je bila rekordna. Agenti s kojima smo u kontaktu ističu kako će ova godina, kad su u pitanju jahte, ipak biti bolja od prošle. Naravno, sigurno ne u onom broju prije rata u Ukrajini, ali je svako povećanju u odnosu na prošlu godinu za nas dobitak. Teško je prognozirati koliko jahti možemo očekivati, ali što se tiče kruzera to možemo jer oni koji su najavljeni uvijek i dođu. - rekao je.

Ove godine, kazao je Raguž, više nema restrikcija u prihvatu kruzera.

- Više ne bi trebalo biti COVID mjera i ove godine, za razliku od prošle, očekujemo veći broj putnika na kruzerima jer oni više ne uplovljavaju na pola kapaciteta. - rekao je Raguž te dodao kako je prošla godina za Luku Dubrovnik bila iznimno dobra.

- Kupili smo trezorske dionice, što smatram jednom odličnom investicijom i Luka će još više jačati svoj utjecaj, a u budućnosti nas očekuju odlične priče oko putničkog terminala. U onim pandemijskim godinama dobro smo poslovali, nismo završili u minusu, a sjećate se da su neki predviđali i govorili nam da će Luka prva staviti ključ u bravu. Te dvije najteže godine i bez kruzera smo bili samoodrživi i završavali smo godinu u plusu. Našim radnicima nisu bile smanjivanje plaće niti su im uskraćivana bilo kakva prava i dok drugi u gradu muku muče s radnicma i uvoznom radnom snagom, mi nemamo tih problema, što znači da su naši ljudi zadovoljni, a i naša primanja su iznad hrvatskog prosjeka. - rekao je direktor Luke Dubrovnik Željko Raguž.

Objavljeno u Aktualno

Nakon što je bivši gradonačelnik Andro Valhušić uoči saborske rasprave o izmjenama Zakona o pomorskom dobru u priopćenju za javnost istaknuo kako će budućnost Luke Dubrovnik biti neizvjesna ukoliko se usvoji Zakon, oglasio se i predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž. Naveo je kako Vlahušićev pamflet kojim informira javnost stvaranjem lažnih vijesti zaslužuje odgovor utemeljen na činjenicama.

„Luka Dubrovnik nije izgubila koncesiju odnosno područje kojim upravlja Županijska lučka uprava, nego ona istječe po sili samog ugovora koji je sklopljen na 12 godina. Luka Dubrovnik je više puta iskazala interes za produženje koncesije te podnijela službeni zahtjev ŽLU za produženje iste.

Naime, osnivanjem lučkih uprava tadašnjim zakonom o morskim lukama uveden je institut „prvenstvene koncesije na 12 godina” kao mjere kojom su luke obeštećene jer im je preko noći sve oduzeto. U tom 12 – godišnjem razdoblju luke nisu morale ništa ulagati, ali je predviđena mogućnost produženja te prvenstvene koncesije pod različitim nazivom kao i ulaganja od strane samih luka koja su morala biti predviđena Studijom gospodarske opravdanosti, kao preduvjet za produženje „prvenstvene koncesije”.

Bez obzira što nije bila u obavezi, Luka je uložila značajna sredstva u uređenje prostora koje joj je dato u koncesiju (oko dva milijuna kuna). Tim više je čudan odnos Županije prema koncesionaru koji ispunjava svoje obveze prema ugovoru pa i puno više.” - naveo je Raguž te se osvrnuo na novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji Sabor tek treba usvojiti.

„Novim Zakonom se ne sprječava nastavak suradnje sa ŽLU, na čemu Luka Dubrovnik inzistira na dobrobit sve tri strane - Luke Dubrovnik, Županijske lučke uprave i samog grada Dubrovnika. Treba napraviti razliku između koncesije koju dodjeluje Županijska lučka uprava i koncesije koju dodjeljuje Republika Hrvatska.

Također, novim Zakonom nije onemogućena Luka Dubrovnik u dobivanju prava na gradnju terminala. Osvrčući se na prošlo razdoblje, bitno je da se spriječila nakana prethodne vlade da se taj iznimno vrijedan prostor i projekt dodjeli francusko-turskom konzorciju na netransparentnom natječaju.

Danas nam pametuju neki koji su upravo političku utakmicu vodili za francusko-turski konzorcij na uštrb Grada i Luke Dubrovnik. Luka Dubrovnik je dobila produženje koncesije na ukupno 50 godina, a sad se radi na izmjenama prostornih planova koji su preduvjet za izmjenu uvjeta, opsega i obuhvata koncesije što je također novim zakonom dopušteno. Izmjenom prostornog plana UPU-a Gruški akvatorij stvorit će se pretpostavke za izmjenu koncesije kako bi Luka Dubrovnik dobila pravo na gradnju Međunarodnog putničkog terminala. - naveo je predsjednik Uprave Luke Dubrovnik Željko Raguž.

nm

Objavljeno u Aktualno

Bivši gradonačelnik Andro Vlahušić još je jučer na sjednici Gradskog vijeća pitao aktualnog gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića hoće li se između dva čitanja izmjena Zakona o pomorskom dobru kao saborski zastupnik založiti da se gradski Porat vrati Gradu Dubrovniku. Uoči sutrašnjeg prvog čitanja i rasprave u Saboru Vlahušić je uputio priopćenje u kojem ističe kako izmjene i dopune Zakona o pomorskom dobru štete interesima građana Dubrovnika,

„Upravljanje plažama nije jasno definirano u korist javnoga interesa. Uvode se koncesijske dozvole na pet godina čime će brojni mali dubrovački koncesionari izgubiti jedini posao.” - naveo je Vlahušić te istaknuo kako će izmjenama Zakona posebno biti pogođena Luka Dubrovnik.

„Tvrtka Luka Dubrovnik je izmjenama i dopunama Zakona izgubila koncesiju na područjima kojima upravlja Županijska lučka uprava kao što su Posat, Batala i Sustjepan. Osim gubitka koncesije na području Županijske lučke uprave, novim zakonom ukinuta je prvenstvena koncesija koju dodjeljuje državna Lučka uprava, a upravlja područjem u gruškom akvatoriju od Kaboge do mula Petka. Iako je u više navrata Mato Franković najavljivao da će tvrtka Luka Dubrovnik dobiti prvenstvenu koncesiju za izgradnju i upravljanje novim terminalom za brodove na kružnim putovanjima, to je ovim prijedlogom Zakona onemogućeno. Koncesiju će nakon dugogodišnjega postupka dobiti tvrtka koja na javnom natječaju da najbolju financijsku ponudu.” - navodi Vlahušić.

Dalje nastavlja: „Uređenje zapadnog ulaza u grad s home port terminalom za brodove na kružnim putovanjima, javna garaža s 500 mjesta, moderni autobusni kolodvor sa žičarom na Nuncijati i veliki trgovački centar pričekat će neka bolja vremena. Budućnost tvrtke Luka Dubrovnik je neizvjesna. Izgubila je koncesiju u vitalnim područjima grada Dubrovnika, ne može dobiti prvenstvenu koncesiju za terminal Gruž. Pred sedam godina Luka Dubrovnik dobila je od državne Lučke uprave koncesiju za izgradnju javnih i komercijalnih sadržaja na području, od mula Petka do kružnoga toka u Gružu, te obalu u Batahovini s obavezom vlastitoga ulaganja od najmanje 130 milijjuna kuna. Dosad su poduzete minimalne aktivnosti čime se ugrožava i već dodijeljena višegodišnja koncesija.” - tvrdi Andro Vlahušić

„Grad Dubrovnik nedavno je kupio dionice Luke Dubrovnik od tvrtke Atlantska plovidba po znatno većoj cijeni nego što je Atlantska plovidba kupila dionice od Republike Hrvatske. Razlog za kupovinu bilo je obrazloženje saborskoga zastupnika i gradonačelnika Mata Frankovića da će Luka Dubrovnik dobiti prvenstvenu koncesiju za izgradnju terminala Gruž, čime će se kupovina po većoj cijeni gradu jako isplatiti. Prvenstvena koncesija ovim prijedlogom zakona se ukida, pa ostaje otvoreno pitanje kako je Atlantska plovidba znala da će tvrtka Luka Dubrovnik izgubiti koncesiju od Županijske lučke uprave te da neće dobiti prvenstvenu koncesiju za izgradnju Gruškoga terminala, a grad Dubrovnik i gradonačelnik Franković to nisu znali?” - napisao je nezavisni vijećnik Andro Vlahušić.

„Je li se moglo djelovati drugačije? Kada je Vlada SDP-a, HNS-a i partnera radila izmjene Zakona o pomorskome dobru predložio sam da veliki gradovi Dubrovnik, Split, Šibenik, Zadar, Rijeka i Pula preuzmu upravljanje morem na cijelome svome teritoriju, osim luka za međunarodni promet kojima i dalje upravlja država. Takav prijedlog prihvatilo je Ministarstvo prometa i Vlada te je Zakon upućen u saborsku proceduru koji nažalost nije usvojen zbog promjene vlasti na državnoj razini. Prijedlog Zakona kojim je MORE vraćeno velikim gradovima, javno su podržali brojni političari HDZa na dubrovačkoj i nacionalnoj razini.

Dubrovnik ima ograničene razvojne mogućnosti dok u cijelosti ne bude upravljao morem od Belvedera do Elafita, te ne izgradi moderni Home port terminal za brodove na kružnim putovanjima sa sadržajima koje se nalaze u GUPu grada Dubrovnika, te UPU Gruški akvatorij. Posebno je tragična situacija da Grad Dubrovnik ne upravlja portom u povijesnoj jezgri, što je i u potpunoj suprotnosti s Planom upravljanja povijesnom jezgrom, svjetskom baštinom UNESCOa u kome prva rečenica glasi: Grad Dubrovnik u CIJELOSTI upravlja svjetskim dobrom, povijesnom jezgrom Dubrovnika.

Budućnost Dubrovnika biti će osigurana kada u cijelosti vratimo more, kopno - dubrovačke zidine i zrak - žičaru gradu. Političku utakmicu, pravu bitku za cjeloviti i uspješni Dubrovnik, započeo sam pred dvanaest godina. Bitku koju ćemo sigurno dobiti , samo je pitanje kada i sa kojima političkim partnerima na lokalnoj i nacionalnoj razini.” - zaključio je u proipćenju za javnost nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić.

dpp

Objavljeno u Aktualno

U hrvatskim morskim lukama u trećem je tromjesečju ove godine ukrcano i iskrcano više od 18 milijuna putnika, što je rast od 14,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). 

Na trajektima i putničkim brodovima u trećem je tromjesečju prevezeno 17,7 milijuna putnika, što je rast od 12,6 posto.

Porast putnika ostvaren je u svim većim lukama kao i u međunarodnom prometu. Na brodove se ukrcalo i iskrcalo 1,3 posto manje osobnih vozila i 20,4 posto više autobusa u usporedbi s istim tromjesečjem 2021., pokazuju podaci DZS-a.

Od ukupnog broja putnika u morskim lukama 435 tisuća iskrcano je s brodova za kružna putovanja te su, među ostalim, obišli luke Dubrovnik, Split, Zadar i Šibenik, navode statističari.

Najviše je putnika u trećem tromjesečju imala morska luka Split, 2,56 milijuna, što je 20,1 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je na drugom mjestu luka Dubrovnik sa 1,41 milijun putnika ili 21,9 posto više. Treća je luka Korčula sa 1,21 milijun putnika i rastom od 21,9 posto.

Podaci o prometu robe pokazuju da je ukupan promet robe u trećem tromjesečju iznosio 5,58 milijuna tona, što je rast od 10,7  posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Takav rast u DZS-u objašnjavaju porastom prometa suhe rasute robe za 32,2 posto (s udjelom u ukupnom prometu robe od 29 posto), te zbog porasta tona robe u kontejnerima za 16,9 posto (s udjelom u ukupnom prometu robe od 17 posto) u odnosu na isto razdoblje 2021. S druge strane  promet tekućeg tereta (s udjelom u ukupnom prometu robe od 47 posto) pao je za 2,1 posto.

Podaci DZS-a pokazuju da je u prvih devet mjeseci  ove godine u usporedbi s istim razdobljem lani ukupan broj prispjelih brodova u morske luke porastao  za 11,7 posto, ukupan promet putnika za 24,9 posto, a ukupan promet robe za deset posto. 

Tako je u prvih devet mjeseci u morske luke došlo 279.767 brodova, broj putnika je iznosio 29,5 milijuna, a promet robe je iznosio 17,8 milijuna tona.

Južni

Objavljeno u Aktualno

Taktičko - tehnički zbor Hrvatske vojske u Luci Dubrovnik predstavio je opremu i naoružanje Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova uz proslavu 30. obljetnice oslobođenja hrvatskog juga.

Objavljeno u Aktualno

Bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić predložio je nedavno da Zračna Luka Dubrovnik od preostalih dioničara otkupi sve dionice Luke Dubrovnik. Vlahušić naime smatra kako dubrovačka Zračna luka na javan i tržišni način treba otkupiti dionice Luke Dubrovnik i tako postati njezin 50 - postotni suvlasnik. Iako nije dioničko društvo, Zračna luka Dubrovnik, ističe njezin komercijalni direktor Ivan Maslać i gradski vijećnik HDZ-a, može kupovati dionice, ali i naglašava kako takav prijedlog Skupština ZLD - a nikada nije razmatrala.

Otkupom dionica Luke Dubrovnik, smatra Vlahušić, dubrovačka Zračna luka bi tom društvu donijela znanje upravljanja terminalom i komercijalnim sadržajima, ali i neophodna nova financijska sredstva potrebna za izgradnju lučke suprastrukture te iskustvo oko dobivanja europskih sredstava.

Zajedno s Gradom, kao drugim većinskim vlasnikom lučkih dionica, Zračna luka Dubrovnik, mišljenja je Vlahušić, upravljala bi cijelom destinacijom u odlasku i dolasku putnika.

Da Zračna luka Dubrovnik može kupiti dionice Luke Dubrovnik potvrdio je komercijalni direktor dubrovačke Zračne luke Ivan Maslać, ali i naglasio kako takvu odluku Skupština ZLD - a dosad nije razmatrala.

- Kupnju dionica Luke Dubrovnik d.d. nismo nikad razmatrali, ne kažem da nećemo, ali kao što sam prethodno rekao - za to su potrebne ozbiljne analize bez kojih Skupština ne bi o tome uopće raspravljala. Ideja o kupnji dionica načelno može biti dobra i dobro je o njoj razmišljati, ali to je jako ozbiljan posao da bi se komunicirao bez ozbiljne analize. - rekao je Maslać te pojasnio kakve bi analize trebala napraviti Zračna Luka prije negoli bi eventualno donijela odluku o kupnji dionice Luke Dubrovnik.

- Zračna luka Dubrovnik je kao trgovačko društvo u mogućnosti kupovati dionice i vršiti ulaganja, međutim sve odluke donose se na razinama Uprave, Nadzornog odbora i Skupštine društva. Bilo kakva investicija zahtjeva ozbiljnu analizu, prvenstveno analizu je li taj posao ekonomičan i komplementaran Zračnoj luci. Davati prema javnosti izjave dok se sve potrebne analize ne naprave - za sada ne bismo to radili. Načelno, ideja kupnje dionica Zračnoj luci Dubrovnik može biti zanimljiva, ali kao što rekoh, puno ozbiljnih analiza treba napraviti prije bilo kakve odluke o eventualnoj kupnji. - rekao je Maslać.

I dok Vlahušić smatra kako bi se ujedinjenim znanjem Grada Dubrovnika, Lučke uprave Dubrovnik, Luke i Zračne luke ostvario projekt Dubrovnika kao Home port destinacije i Maslać ističe kako dvije dubrovačke luke – zračna i pomorska, imaju poveznica, ali i naglašava kako otkup dionica nije nužan da bi se ostvarila poslovna suradnja.

- Zračna luka Dubrovnik ima komplementarnih djelatnosti s Lukom Dubrovnik d.d. i može u budućnosti sudjelovati u vlasničkoj strukturi Luke Dubrovnik d.d., ali to nije nužno da bi sudjelovala u određenim poslovima na području Luke Dubrovnik u smislu home porta. - rekao je komercijalni direktor Zračne luke Dubrovnik Ivan Maslać.

Objavljeno u Aktualno

Nikakvi uskoci, koje prizivaju posebno „wanna be” novinari, ne raspituju se o kupnji dionica Luke Dubrovnik, a da se kojim slučajem raspituju, pokazao bi im dokumente jer kupoprodaja između dva dionička društva ne može biti nelegitimna. - kazao je na sjednici Gradskog vijeća gradonačelnik Mato Franković odgovarajući na vijećničko pitanje Marka Potrebice.

Naime, kako posljednjih dana dio medija tvrdi da kupnju dionica Luke Dubrovnik istražuje DORH, Potrebica je Frankovića pitao jesu li ga istražni organi možda zvali na razgovor da pojasni kupnju navedenih dionica.

Franković je naglasio kako će budućnost pokazati koliko je bilo važno steći vlasništvo nad Lukom. Naglasio je kako se nedavno kupljene dionice danas mogu prodati po puno većoj cijeni.

- Gospodo, garantiram vam da se dionice danas smogu prodati za najmanje 100 eura više u odnosu na trenutak kad smo ih kupili. - rekao je Franković te vijećnicima poručio da će podržati njihov prijedlog o prodaji dionica Luke Dubrovnik, ukoliko ga predlože Vijeću.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 1 od 5