Prikazujem sadržaj po oznakama: most

U tijeku su radovi na zamjeni drvenih greda na mostu na Vratima od Ploča i sanacije kamene grede na Vratima od Ponte u Portu, obavijestili su danas iz Grada Dubrovnika.
 
Radovi zamjene drvenih greda na mostu na Pločama, ukoliko vremenske prilike dopuste, trajat će pet radnih dana s početkom od 10 sati svakog dana, a sve kako bi se opskrba grada mogla neometano odvijati. Također, bit će osiguran prolaz hitnim i interventnim službama.
 
Paralelno s ovim radovima počela je i sanacija kamene grede na Vratima od Ponte u Portu. Ugovoreni rok izvođenja ovih radova je 35 radnih dana, a dok traju radovi prolaz neće biti dozvoljen.

dpp

Mostov Marin Miletić danas je uputio, pazi sad, „vapaj” Vladi i ministru pravosuđa i uprave Ivanu Malenici da pokrenu prebrojavanje potpisa za referendum o covid potvrdama. I tako dok Miletić „vapi” u Mostu nikoga nije briga koliko će taj besmislenu referendum koštati. Navikli su svi oni fino posezati u proračun, nema naknade, makar bila i sto kuna, za koju nisu spremni hrvatski političari podnijeti zahtjev pa što ne bi potrošili i milijune na referendum koji je u ovom trenutku u potpunosti besmilslen.

Istina, Most je prikupio više od 400 tisuća potpisa, tako tvrde, na krilima antivaksera, ali, mora se priznati ostalih nešto umjerenijih ljudi koji covid potvrde smatraju besmislenom odredbom, što ona zapravo i jest, ništa manje od referenduma.

No, zašto je u ovom trenutku referendum besmislen?

Pa prvenstveno iz razloga jer sve vodi k tome da će covid potvrde biti ukinute same od sebe, mjesec, dva ili pet, ne čini veliku razliku, uostalom, sve da se sutra počnu prebrojavati potpisi nije isključena mogućnost da će covid potvrde do dana održavanja referenduma biti već prošlost. Uz to, jest potpisa je 400 tisuća i kusur, ali je pitanje koliko bi građana uopće izašlo na taj referendum. Naime, val na kojem je Most prikupljao potpise već se raspršio, a nisu ni građani toliki cukuni, kolikim ih u Mostu, i u nekim drugim prilikama u drugim političkim strankama smatraju pa da „lome noge” trčeći na referendum koji nakon svega danas ima samo jednu jedinu svrhu – političku promociju Mosta.

Sagledavajući sve činjenice oko kretanja mjera u covid pandemiji i onoga što je pred nama, a postupno ukidanje covid potvrda i normalizacija života je izvjesna, jedina svrha na inzistiranju održavanja referenduma jest upravo to. Populizam koji vuče tu stranku, koja se pokušavala jedno vrijeme predstavljati kao nekakva građanska inicijativa, skup nekakvih neovisnih lista i koječega sve ne, ipak je pročitan od većine građana, a pošto - poto guranje referenduma postaje groteska. S druge strane, i u Vladi se vole praviti glupljima nego što jesu. Uistinu, prebrojite te potpise, organizirajte referendum, ispoštujte volju građana, ne činite mostovce žrtvama, ako smo već svi mi žrtve vaših besprizornih prepucavanja.

Most je u Hrvatskom saboru predao potpise građana prikupljene za raspisivanje referenduma kojima traže ukidanje covid potvrda i "stožerokracije", odnosno prebacivanje ovlasti s Nacionalnog stožera na Sabor.

Predvođeni Nikolom Grmojom, mostovci su predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću predali 82 kutije s 410.533 potpisa za referendumsku inicijativu Odlučujmo zajedno i 409.219 potpisa za inicijativu Dosta je!

Most je dakle uspio skupiti više od minimalno potrebnih 368.867 potpisa građana.

Nakon što je Most Saboru predao potpise slijedi njihova provjera, odnosno utvrđivanje točnog broja valjanih potpisa.

Ukoliko broj prikupljenih potpisa bude valjan odbor za Ustav može donijeti zaključak o raspisivanju referenduma, a može i od Ustavnog suda tražiti mišljenje je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom.

nm

Najava Mosta o raspisivanju referenduma o COVID potvrdama nije samo gora od populizma, pokušaj organiziranja takvog referenduma vrlo je opasna namjera. - mišljenja je bivši ministar zdravstva Andro Vlahušić.

- To je gore od populizma. To je napad na HDZ, to je priklanjanje većinskom stavu HBK koji je protivan stavu Vatikana. Most ide na najniže strasti kod ljudi. Da sam ja ministar imali bi potpuno pravo podnijeti kaznenu prijavu protiv svih oni koji povećavaju broj smrtnosti od COVID-a u Hrvatskoj. - kazao je Vlahušić.

- U nas na zaraznom su trenutno dva liječnika, svaki dan dežuraju, gotovo da su zatvoreni u bolnici i njima dođe jedan liječnik koji je na čelu Mosta i kaže da će se zalagati za nešto što pogoršava pandemiju. Sama najava referenduma povećava nepovjerenje u sustav. Stvaraju jednu opasnu atmosferu u društvu. Vlada je mogla oformiti pravi znanstveni savjet koji će predlagati mjere potpuno slobodno i trebala je stati iza tog savjeta. - rekao je Andro Vlahušić.

- Plenković je tek sad preuzeo punu odgovornost za provođenje mjera, ali nije to napravio kad su biskupi reagirali nego kad je reagirao Zoran Milanović i zanima me hoće li biskupi biti kažnjeni. Javno su istupili Bulj, Petrina, Milanović i HBK pa ne zanima hoće li svi oni biti kažnjeni. Da nije HBK izjavila to što jest, ne bi Most organizirao referendum. Znajući utjecaj crkve u društvu Most ide s referendumom. Predsjednik Republike, koji je socijaldemokrat i ne ide u crkvu, ide za biskupima da bi bio u suprotnosti sa stavom Vlade. Dio ljudi ide za stavom crkve. Na koga bi se inače pozvao Most, što je Most, pet posto glasova. Oni traže referendum na inicijativu HBK. Imaš HDZ -ovca Bobana koji kaže da se zalaže za sve ono što je u Bibliji, je li on svećenik ili je župan. - pita se Vlahušić.

- Katastrofa je što dio ljudi kažu da je Papa rekao jedno, a biskupi drugo. Jedna je našeg biskupa Uzinića proglasila kukoljem. Nakon Uzinićeva poziva na cijepljenje rekla je da u svakom žitu ima kukolja, a sve je to zato jer je nekom dozvoljeno da se igra s tisućama ljudi u ovoj zemlju. Potpuni je paradoks da se oni koji se najviše pozivaju na demografiju trenutno zalažu za kulturu smrti. - rekao je Vlahušić te istaknuo kako uvođenje COVID potvrda nije restriktivna mjera.

- To su preventivne mjere koje štite većinu stanovništva. Primjerice, ljudi koji puše, ograničeni su zakonom pušiti u zatvorenim prostorima, a pasivno pušenje je puno štetnije od aktivnog. Mi štitimo one koji ne puše i to smo pretvorili u zakon. Duhanski dim se šiti istim modelom kao koronavirus. Mi nikoga ne sprječavamo da se ne cijepi, ali im onemogućujemo da svojim ponašanjem utječu na zdravlje drugih ljudi. Primjerice, u Velikoj Britaniji i Walesu u zadnja četiri mjeseca duplo je veći broj umrlih nego prije korone. Ljudi umiru jer im se nije pružila adekvatna zdravstvena zaštita. Imamo duple smrti koje smo mogli izbjeći i svatko, od HBK do Mosta i Zorana Milanovića, svatko onaj koji se javno zalaže da se ne primjenjuju mjere, suodgovoran je za povećan broj smrtnosti. To je vrlo jednostavno. - rekao je Vlahušić.

Brojke umrlih, kazao je bivši ministar zdravstva, u hrvatskoj su iznimno velike.

- Hrvatska nije svjesna da je broj ljudi koji umire dnevno na milijun stanovnika jedan od većih u EU. Pedeset je mrtvih dnevno i da se nitko više ne zarazi, imat ćemo uskoro 12 tisuća mrtvih. To je skoro pa broj poginulih vojnika u Domovinskom ratu. Postoje ljudi koji se zalažu svojim inicijativa da se umiranje nastavi, ne nudeći alternativu dok se cijeli svijet, sva znanost muči da jednu dosad nezabilježenu pandemiju stavi pod nadzor, da je pobijedi. - rekao je Vlahušić, dodavši kako trebamo učiti od onih koji su bolji od nas.

- Postoje zemlje sa znatno manjom smrtnošću nego Hrvatska. Razlika je tome kako su se neke države organizirale u borbi protiv virusa i samo treba slijediti put onih koji imaju bolje rezultate od nas. Treba učiti od najboljih. Ovo cjepivo je jako dobro, ali ne štiti dovoljno. Virus je trenutno brži od čovječanstva i pojavit će se verzija koja će biti imuna na cjepivo. Virus nam još uvijek daje neke šanse da ga pobijedimo, ali još uvijek se on brže prilagođava nego mi. - rekao je Vlahušić.

- Most najavljuje referendum, a ne nudi nikakvo rješenje. Najveća greška Vlade je što Laucu prvi dan nisu dali nogu u guzicu, htjeli su se svidjeti popovima. Dio njihovih birača vjeruje popovima. Bilo bi dobro vidjeti istraživanje o procijepljenosti s obzirom na političke preferencije građana. Možda su birači HDZ -a i Mosta manje procijepljeni. Za svime kasnimo. Na mrtve smo postali imuni. - rekao je Vlahušić.

- Treba podnijeti kaznene prijave protiv dijela ljudi jer pozivaju na povećanu smrtnost. Društvena klima u stranačkoj državi u kojoj se mjere donose s obzirom na broj glasova je loša, a kako mrtvi ne glasaju, crkva se bavi vječnošću. Imamo političare koji donose odluke primarno gledajući politički interes. Je li to utakmica u Splitu ili kolona u Vukovaru jer važno je da se ne zamjeriš navijačima i tada kažeš molim virus da se umrtvi 24 sata dok ne nabijemo Ruse i plasiramo se na Svjetsko prvenstvo ili dok ne položimo vijence i pokažemo kako se prisjećamo stradanja prije 30 godina. Virus taj jezik ne razumije pa imamo porast broja zaraženih i veliki broj mrtvih. Hoćemo li za deset godina imati kolonu sjećanja na sve bespotrebno umrle od korone? - zapitao se za kraj bivši ministar zdravstva Andro Vlahušić.

Na inicijativu 15 vijećnika ovaj tjedan, u petak, održat će se tematska sjednica Županijske skupštine o osnivanju rehabilitacijskog centra za osobe s teškoćama u razvoju Dubrovačko - neretvanske županije. Tematsku sjednicu još je na konstituirajućoj sjednici zatražio vijećnik Mosta Pero Jerković, prethodno skupivši potreban broj potpisa vijećnika.

Vijećnici koji poduprli Jerkovićev prijedlog drže kako je osnivanje ovog centra nužno jer Županija nema ustanovu koja sustavno brine o osobama s teškoćama u razvoju nakon što navrše 21. godinu života.

Centar bi trebao obavljati djelatnosti predškolskog i školskog odgoja i obrazovanja djece i učenika s poremećajima iz autističnog spektra te ostalim poteškoćama u razvoju, djelatnost socijalne skrbi u okviru kojih bi se pružale i usluge smještaja, poludnevnog i cjelodnevnog boravka te usluge psihosocijalne podrške.

Predlagatelji traže i usvajanje odluke o osnivanju šestoročlanog povjerenstva za pripremu osnivanja rehabilitacijskog centra u čijem bi sastavu bila po tri vijećnika iz redova vladajuće većine i oporbe, a čija bi zadaća bila priprema dokumentacije nužne za osnivanje centra.

Predlažu da se odluka o osnivanju ovog centra usvoji najkasnije do 31. prosinca ove godine te da se župan Nikola Dobroslavić obveže da će službenike u županijskim upravnim odjelima staviti na raspolaganje povjerenstvu za pripremu osnivanja rehabilitacijskog centra za osobe s poteškoćama u razvoju Dubrovačko – neretvanske županije.

Dolina Neretve jedno je od pilot područja projekta MoST u sklopu kojeg se provode mjerenja saliniteta kako bi se smanjio negativan učinak prodora slane vode i zaštitila poljoprivredna proizvodnja i okoliš, a provodi ga Regionalna agencija DUNEA.

DUNEA je, uz Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu i Hrvatske vode, jedini hrvatski partner na ovom projektu, te je prošli tjedan ugostila studente s navedenog fakulteta koji su, u sklopu terenske nastave, posjetili dolinu Neretve s ciljem upoznavanja sa upravljanjem sustavom zaštite od štetnog djelovanja voda, sustavom odvodnje i navodnjavanje te obalnom infrastrukturom.

Studenti su posjetili područje Vidrica, Jasenske i samog ušća, gdje su upoznati sa infrastrukturom monitoringa stanja površinskih i podzemnih voda koja je instalirana u sklopu aktivnosti projekta MoST. Predstavnici Regionalne agencije DUNEA su studentima pobliže objasnili funkcioniranje projekta, i aktivnosti za koje je DUNEA kao projektni partner zadužena.
Naime, na temelju laboratorijskih ispitivanja, numeričkog modeliranja i ispitivanja Regionalna agencija DUNEA će izraditi dokument ”Plan prilagodbe od štetnog djelovanja morske vode u obuhvatu donja Neretva“ koji će sadržavati izrađene smjernice za aktivnosti povezane s ublažavanjem prodora slane vode.

Osim upoznavanja sa sustavom monitoringa, studenti su posjetili Crpnu stanicu Modrič, ustave na Maloj Neretvi, nasip Diga, meteorološku postaju Jasenska, podsustav Vidrice te limnigrafsku postaju u Opuzenu uz vodstvo doc.sr.sc. Veljka Srzića (FGAG).

Na projektu, uz navedene hrvatske partnere, sudjeluju i partneri iz Italije: Nacionalno vijeće za istraživanja, Upravno tijelo za sanaciju zemljišta – Adige Euganeo, Regija Veneto te Sveučilištem u Padovi – Odjel za građevinarstvo, okoliš i arhitekturu koja je i nositelj projekta. Projekt vrijedan nešto više od dva i pol milijun eura ugovoren je u sklopu programa Interreg Italy – Croatia 2014. – 2020. uz stopu sufinanciranja bespovratnih sredstava od 85 posto. Proračun Regionalne agencije DUNEA iznosi 120 tisuća eura.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Nakon drugog kruga izbora političke stranke svoje će izborne rezultate tek analizirati. Ipak, oni koji su izgubili svoje poraze umanjuju, dok oni koji su dobili, svoje pobjede predimenzioniraju. Tako je šef HDZ-a Andrej Plenković, nakon što je HDZ osvojio 15 od 20 županija, kazao kako je HDZ-ova pobjeda kolosalna.

Glavni tajnik ŽO HDZ-.a Branko Bačić istaknuo je kako je HDZ apsolutni pobjednik izbora u Dubrovačko - neretvanskoj županiji dok Miro Bulj iz Mosta, koji je izabran za novoga gradonačelnika Sinja ističe kako se u Dalmaciji, u kontekstu onoga što je HDZ izgubio događa proljeće. Prokomentirao je i rezultat koji je predsjednik Mosta Božo Petrov ostvario u Dubrovačko - neretvanskoj županiji kao kandidat za župana.

- U Dalmaciji se događa proljeće, proljeće promjena i s njima će se nastaviti jer ovo što je HDZ napravio u Dalmaciji posljednjih 20-tak godina je više nego katastrofalno. - kazao je Bulj, pobrojavši mjesta u kojima je po njemu započelo političko proljeće.

- Opuzen, Šibensko – kninska županija, Split i Dubrovačko - neretvanska županija u kojoj zamalo Božo Petrov nije pobijedio, malo je nedostajalo. Vidimo da se stvari mijenjaju i promjene koje narod iščekuje su nezaustavljive i to je ključni je problem koji iritira vladajuće. - rekao je Bulj.

No, kako je Petrov u drugom krugu izbora za župana Dubrovačko - neretvanske županije ipak na kraju izgubio, na pitanje je li to onda uspjeh ili neuspjeh Petrova, Bulj odgovara:

- Mogu kazati da je to ovako i onako, ali vrlo mali broj glasača je nedostajao da Petrov postane župan, tako da je to uspjeh, a vidimo da je dolje Most druga politička opcija, a da je upitno što je sa samom Skupštinom. - kazao je Bulj, osvrnuvši se na rezultat HDZ-ova župana Nikole Dobroslavića.

- U usporedbi s prošlim lokalnim izborima, ogroman je pad aktualnog župana. - kazao je Bulj.

nm

Ne smije se dogoditi da bilo koja cesta dovede stotine teških kamiona na Nuncijatu, Rijeku Dubrovačku ili na padine Srđa. To je konsenzus koji je u Dubrovniku postignut i svaka pristojna županijska i državna vlast mora ga ispoštovati. - navodi danas u priopćenju kandidat za gradonačelnika Dubrovnika Andro Vlahušić. 

Vlahušić stoga „poziva sve političke stranke i nezavisne liste koje idu na izbore u Dubrovniku da prihvate koncept da nema tranzita kroz Dubrovnik te da se, osim iz gradskih prostornih planova, tranzitne ceste kroz Rijeku dubrovačku i padinama Srđa izbace iz županijskih planova.

„Pelješki most je ideja pokojnog Iva Šprlje. U vrijeme kada je on bio župan, bio sam njegov suradnik i ponosan sam što je tadašnja županijska uprava posijala sjeme iz kojeg danas raste projekt velike vrijednosti za cijelu Hrvatsku. Kada je 2011. parlamentarna kampanja J. Kosor i Z. Milanovića nametnula temu da Hrvatska treba Pelješki most financirati svojim novcem s više od 4 milijarde kuna, rekao sam da Hrvatska taj novac nema, a ako netko misli da ima – prodaje iluziju. 2013. godine, kada je postalo jasno da se on može graditi europskim sredstvima, rekao sam, a to je lako vidljivo i kroz medijske objave, da je most prioritet i podržao nastojanja vlade da dobije zeleno svjetlo nadležnih europskih tijela. Danas, on se, upravo kao posljedica i tog stava, a kojeg je zauzela i tadašnja Vlada, gradi u svojoj jeftinijoj varijanti te skupa s pristupnim cestama košta 3 milijarde kuna, od čega 85% financira Europska unija. Svakome je jasno da je tako bolje.” - piše još u priopćenju kandidata liste „Dubrovnik, naš Grad”.

„Ono što je bitno za budućnost je realizacija ceste Doli - Osojnik, koja će koštati manje nego pristupne ceste Pelješkog mosta i treba biti financirana na jednaki način.” - zaključuje Andro Vlahušić.

dm

Proteklo četverogodišnje razdoblje u aktualnom sazivu Gradskog vijeća, koje će prije raspuštanja zasjedati još svega dva ili tri puta, uz odluke koje su usvojene obilježili su naravno i samo sudionici – gradski vijećnici. Ususret izborima u svibnju, Dubrovnikpress.hr (prema abecednom redu aktualnih vijećnika) svaku subotu i nedjelju navečer donosi kratki rezime njihovog političkog puta i rada...

Dolores Lujić

U Gradsko vijeće Dolores Lujić ušla je preko Laburista, a sada je nekakva nezavisna vijećnica pri Mostu sa čije je liste ušla u Vijeće. Diplomirana pravnica, inače zaposlena kao povjerenica Sindikata turizma i usluga Hrvatske, svoju sindikalnu poziciju redovito koristi i na sjednicama Gradskog vijeća.

Radnička prava u Libertasu posebno su u fokusu Dolores Lujić, a nije joj mrsko govoriti ni o problemima u Javnoj ustanovi Rezervat Lokrum, no svi su njezini prijedlozi i istupi najčešće politikantske naravi. Zapravo se može reći da tijekom sjednica najčešće „lupne pa ostane živa”.

Kao nezavisna pri Mostu, koji je kao oporba HDZ-u, zapravo tandem Lujić – Kristić redovito glasa za HDZ-ove prijedloge, koristeći se istim šablonom kao i DDS. Kad treba glasati za problematične točke, one za koje oporba nikad ne bi glasala, tada Lujić i Kristić čine to potiho, gotovo neprimjetno, odnosno ne uključuju se previše u rasprave.

Prijedlog Dolores Lujić kojim je Vijeće taksistima učlanjenim u STUH dalo ekskluzivno pravo da se koriste taksi stajalištem pod Minčetom, Grad Dubrovnik stajalo je sudske presude prema kojom se tim stajalištem, sukladno zakonu, mogu i trebaju koristiti svi taksisti, a ne samo povlaštena skupina.

Jasno je da Lujić nije vrsna političarka, da politici nije vična i nema taj talent da bi se njome ozbiljnije bavila već je samo priljepak Maru Kristiću.

Proteklo četverogodišnje razdoblje u aktualnom sazivu Gradskog vijeća, koje će prije raspuštanja zasjedati još svega dva ili tri puta, uz odluke koje su usvojene obilježili su naravno i samo sudionici – gradski vijećnici. Ususret izborima u svibnju, Dubrovnikpress.hr (prema abecednom redu aktualnih vijećnika) svaku subotu i nedjelju navečer donosi kratki rezime njihovog političkog puta i rada...

Maro Kristić (Most)

Prvi put u Gradsko vijeće ušao je s liste Laburista, a u aktualnom je sazivu tog predstavničkog tijela je vijećnik Mosta. Maro Kristić jedini je vijećnik u Gradskom vijeću koji je u međuvremenu promijenio dres. Prethodno je bio član HSS-a, a špekuliralo se i o njegovu članstvu u HDZ-u.

Magistar ekonomije zaposlen u Čistoći zapravo je jedan od aktivnijih vijećnika u Gradskom vijeću. Redovit je u postavljanju vijećničkih pitanja i aktivan u raspravama, no dok se predstavlja kao oporba HDZ-u zapravo to uopće nije, a HDZ-ovu oporbu puno je puta preveo žednu preko vode, od tzv. Afere okrajak pa do nedavnih izmjena GUP- kada oporbenim kolegama, koje su ga podržale, nije otkrio pozadinu amandmana o gradnji na Malom Stradunu na Babinu kuku. Naime, zatajio je da umjesto javnog interesa, kojega nema, štiti interese brata svoje supruge, a koji na Malom Stradunu u svom vlasništvu ima poslovni prostor.

Gorljivo je podržavao i neke druge projekte privatnih investitora, od gradnje na glavici Babina Kuka do izgradnje novog hotela na mjestu sadašnjeg hotela Sumratin pa ga gradonačelnik Mato Franković nije tek tako prozvao najvećim lobistom nekretninskog lobija na području Grada Dubrovnika.

Jedna od njegovih posljednjih incijativa na sjednicama Gradskog vijeća, ona kada je pokušao sazvati tematsku sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o stanju gradskih tvrtki u korona krizi, neslavno je propala.

Kao u prethodnim, tako i u aktualnom mandatu Kristić je zapravo ostao rezervni igrač HDZ-a iako ga i sami HDZ-ovci ne vole.