Prikazujem sadržaj po oznakama: prevlaka

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman se u subotu susreo s crnogorskim ministrom vanjskih poslova Filipom Ivanovićem s kojim je, kako je izjavio u Kotoru, razgovarao o nizu otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore.

- Razgovarali smo o Prevlaci, jasna je granica na kopnu temeljem Badinterove komisije... Želimo razgovarati o granici na moru i čekamo da Crna Gora imenuje članove komisije kako bismo razgovarali o tom problemu. - rekao je za Hinu.

Što se tiče školskog broda Jadran Radman Grlić kaže da je to hrvatski brod koji se u trenutku raspada bivše države našao na remontu u Tivtu i tu ostao.

- Mi ga smatramo otuđenom imovinom, i tražimo da se vrati u matičnu luku Split. Ako to ne možemo riješiti bilaterarno i dogovorom možemo razmotriti, uključiti međunarodno sudište. - dodao je Grlić Radman.

Ministar je ponovio da je neprihvatljiva odluka skupštine općine Kotor o preimenovanju sportskog objekta po osobi o kojoj postoje brojna uznemirujuća svjedočanstva zbog zloglasna djelovanja i postupanja, Zorana Gopčevića prema hrvatskim zatočenicima kao zapovjednika straže u logoru Morinj.

- Čestitali smo Crnoj Gori što se suočila s prošlošću i za nas su ploča u Morinju i natpis veoma bitni i smatramo da ne treba biti predmet razgovora i treba ostati tamo gdje je. - rekao je Grlić Radman.

Ministar obrane Ivan Anušić i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman poručili su u Tivtu da Hrvatska podržava Crnu Goru na putu u EU i da hrvatska vlada pomaže Hrvate u toj zemlji te im želi uspješni suživot s Crnogorcima. Oni su u subotu navečer u Tivtu nazočili proslavi Dana hrvatskog naroda u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.

- Nama je stalo do proeuropske Crne Gore. Stalo nam je do susjeda. Hrvatska nema skrivenu agendu, mi želimo pomoci Crnoj Gori. - poručio je ministar Goran Grlić Radman.

Ministar Anušić rekao je, kao izaslanik premijera, da „nijedna vlada kao ova sadašnja nije pomagala Hrvate van Hrvatske”.

- Stojimo uz vas i to ne deklarativno. Ruka je ispružena prema Crnoj Gori na njenom putu ka EU. Velika je kulturna baština Hrvata u Crnoj Gori. To je prosto nevjerojatno. To treba cijeniti i štititi. Neka Hrvati ovdje žive zajedno s Crnogorcima u prosperitetu. - rekao je Anušić.

Predsjednik HNV-a Crne Gore Zvonimir Deković rekao je na proslavi da se tim danom odaje priznanje autohtonosti hrvatskog naroda na ovim prostorima, njegovoj višestoljetnoj kulturi i tradiciji te njegovoj nepodijeljenoj pripadnosti Hrvata Katoličkoj Crkvi.

Predsjednik političke stranke Hrvatske građanske inicijative i zastupnik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović rekao je da su Hrvati u Crnoj Gori „činjenica koja se više nikom ne mora objašnjavati”.

- Nismo zarobljeni u prošlosti. Nekad je bilo nemoguće da se hrvatska zastava vijori u Tivtu i Kotoru zajedno s crnogorskom zastavom. To je danas realnost. To nije palo sa neba, to smo postigli politički. A to je na korist i Hrvatima i Crnoj Gori. Danas imamo parlamentarni status. Ali ni prije ni sada nismo bili sami. Nijedna hrvatska vlada, kao aktualna, nije uradila više za hrvatski narod u Crnoj Gori. Ne samo da smo opstali nego smo se vratili na veliku scenu. - dodao je.

Hrvatski ministar obrane otkazao je za subotu predviđeni sastanak s crnogorskim kolegom po dužnosti zbog toga što stavovi koje je Dragan Krapović iznio u medijima vezano uz spomen ploču u Morinju i vlasništvo nad brodom Jadran „u potpunosti odudaraju od stajališta RH i ne ostavljaju prostor za razgovor”.

„Sastanak s crnogorskim ministrom obrane Draganom Krapovićem otkazao sam zbog njegovih izjava i o ploči u Morinju i o brodu Jadran”, objavio je Anušić na Facebooku.

„Stavovi ministra Krapovića, koje je proteklih dana iznio u medijima, ne ostavljaju prostor za razgovor i potpuno odudaraju od stavova Republike Hrvatske i povijesnih činjenica”, istaknuo je.

Krapović je nedavno rekao kako je napravljena greška kada je postavljena ploča u nekadašnjem logoru Morinj, te da natpis, na kojem između ostalog piše da su događanja u tom logoru posljedice velikosrpske agresije ne odgovara činjenicama. Krapović je rekao i da ono što se dogodilo u logoru Morinj nije posljedica velikosrpske agresije, nego rata u bivšoj Jugoslaviji, te da bi ploču trebalo zamijeniti.

Krapović je također u jednom intervjuu poručio da crnogorska vlada nije spremna pregovarati o vlasništvu školskog broda Jadran te da ga Hrvatska nema pravo tražiti.

Južni

Objavljeno u Aktualno

U organizaciji Ravnateljstva civilne zaštite je u srijedu, 25. listopada 2023., na prostoru nekadašnje vojne baze na poluotoku Prevlaka održana vježba „Cavtat 2023“ s ciljem provjere sustava pripravnosti i odgovora Republike Hrvatske za slučaj terorističkog napada koji uključuje i uporabu radioaktivnog materijala.

„Vježbom su prezentirani postojeći kapaciteti odgovora svih sudionika s naglaskom na uporabu novih tehnologija u odgovoru kojima raspolaže Ravnateljstvo civilne zaštite u scenariju koji je obuhvatio višestruke prijetnje, uključujući i prijetnju oružjem kako bi se prikazala sposobnost otkrivanja, identificiranja, ublažavanja i neutralizacije takvih prijetnji.” - kažu iz ravnateljstva civilne zaštite.

Tom prilikom je ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite Damir Trut naglasio kako je, osim predstavljenih sposobnosti i opreme Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite na ovoj vježbi, ponosan na to kako će nabavom daljinski upravljanih sustava za KBRN dekontaminaciju te nadogradnjom postojećih, Ravnateljstvo civilne zaštite imati ukupno šest velikih i tri manja robota, čime će Republika Hrvatska biti jedina europska zemlja koja će imati te sposobnosti, posebice u situacijama gdje čovjek ne može ili ne smije ići.

Cilj vježbe je bio prikaz trenutnih snaga i sposobnosti sudionika sustava pripravnosti i odgovora u RH na teroristički napad koji uključuje i napravu za raspršivanje radioaktivnosti, identifikacija područja koja zahtijevaju poboljšanje, ali i prikaz novih tehnologija u KBRN obrani te kapaciteta za dekontaminaciju ljudi, opreme, vozila i zahvaćenog područja.

Scenarijem je predviđen pokušaj krijumčarenja značajnije količine neokarakteriziranog radioaktivnog materijala od skupine terorista koji stupaju u oružani sukob s graničnom policijom. Operativno komunikacijski centar policije angažira Jedinicu specijalne i interventne policije koja terorističkoj skupini blokira put preko granice. Pripadnici terorističke skupine paljenjem uništavaju jedno vozilo, a s drugim bježe te se potom utvrđuju u čvrstom zidanom objektu. Tijekom eliminacije skupine, detektirano je radioaktivno zračenje, a pronađene su i improvizirane eksplozivne naprave za koje se sumnja da sadrže radioaktivni materijal (sumnja na „prljavu bombu“).

Pristupa se gašenju vatre na zapaljenom vozilu, neutralizaciji prijetnje, provode se radiološka mjerenja na terenu – utvrđivanje kontaminacije terena, ljudi, vozila i opreme, dekontaminacija terena, opreme i snaga angažiranih u odgovoru na teroristički napad, sanacija primarne i sekundarne zone izvanrednog događaja te postupci kontrolnih radioloških mjerenja.

Na vježbi je sudjelovalo više od 100 sudionika, uključujući predstavnike Ravnateljstva civilne zaštite, Ravnateljstva policije, Ministarstva obrane RH, Hrvatske vatrogasne zajednice – Intervencijske vatrogasne postrojbe Dubrovnik, JVP-a Zagreb i Konavle, Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu – Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije te  ovlaštenog stručnog tehničkog servisa – Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.

Vježba je održana u sklopu 11. svjetskog kongresa o kemijskoj, biološkoj, radiološkoj i nuklearnoj - KBRN znanosti i nadzoru posljedica koji traje do 26. listopada 2023., a održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva zdravstva i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Hrvatska ne bi smjela dozvoliti Crnoj Gori eksploataciju nafte, nafta se ne smije eksploatirati u našem akvatoriju. Imamo primjere u svijetu gdje je nafta uništila kompletne turističke industrije i mi sebi to ne smijemo dozvoliti. Ako su Crnogorci spremni preuzeti taj rizik, to je njihova stvar, ali kako se njihov rizik automatski odražava na nas, svim se mogućim silama trebamo usprotiviti njihovoj eksploataciji nafte u njihovom dijelu Jadrana. - naglasio je Davor Štern za portal Južni nakon što je nedavno predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao kako se prilikom dodjele koncesija za istraživanje nafte i plina u susjednoj državi pazilo da se ne bi zakompliciralo pitanje granice.

- Jednom kad na nekom prostoru nađete naftu ili plin, vi nemate nikakvih spoznaja koliko je velik i širok taj rezervoar, nitko ne može utvrditi gdje je granica rezervoara. Ako oni nešto nađu, nema garancije se taj rezervoar ne proteže i ispod našeg dijela teritorija u moru. To se jedino može utvrditi eventualnim bušenjem na našem dijelu pa ako se nađe plin tada bi se moglo reći da je to naš zajednički plin jer je tu granicu teško utvrditi zato što rezervoar može biti bilo kakvog oblika. Ako u Crnoj Gori nešto nađu postavit će se pitanje do kuda seže to polje jer se granica rezervoara definitivno ne poklapa s teritorijalnom granicom.- rekao je Štern za Južni, a više možete pročitati OVDJE.

nm

Objavljeno u Aktualno

Župan Nikola Dobroslavić uputio je reagiranje na nedavne izjave premijera Crne Gore Zdravka Krivokapića o otvaranju pitanja razgraničenja na Prevlaci.

- Nas u Dubrovačko-neretvanskoj županija čudi što crnogorski premijer gosp. Krivokapić otvara pitanje razgraničenja s Hrvatskom na Prevlaci. Konavoska Prevlaka je nesporno hrvatski teritorij i o tome nema nikavih pregovora ni s kim. Sa susjednom Crnom Gorom na području ove županije nije definirana jedino granica u moru u Bokokotorskom zaljevu i to treba rješavati povjerenstvo dviju država. Budući da se radi o graničnom pitanju između dvije članice NATO saveza želim vjerovati da postoji dobra volja s obje strane da se to pitanje riješi. Ukoliko se ne bi mogao postići dogovor, ostaje uvijek mogućnost traženja rješenja pred Međunarodnim sudom.- napisao je Dobroslavić.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Pitanje razgraničenja na moru kod Prevlake između Hrvatske i Crne Gore otvoreno je već dugi niz godina, a bez ikakve želje da se riješi, odnosno da se dvije susjedne zemlje konačno i službeno na moru i razgraniče. Svakako je i pitanje hoće li nova prosrpska vlast (u sastavljanju) u Crnoj Gori na svoju listu prioriteta staviti konačno razgraničenje na moru kod Prevlake. Ukoliko se dvije zemlje ne mogu dogovoriti, uvijek mogu posegnuti za međunarodnim arbitrima.

Piše: Nikolina Metković

Da je međunarodna arbitraža jedno od rješenja, mišljenja je i direktor uprave za nekretnine Crne Gore Dragan Kovačić, no, on je prije nekoliko dana u jednom medijskom istupu istaknuo svoje mišljenje kako je „Prevlaka crnogorska”.

Na pitanje bi li Crna Gora trebala pristati na međunarodnu arbitražu i tako konačno riješiti pitanje Prevlake, Kovačević kaže kako stručno gledano, Crna Gora ima velike šanse u pregovorima.

- Na kraju krajeva, neka bude i arbitraža, baš kao što je bio slučaj Slovenije i Hrvatske oko Piranskog zaljeva. Dakle, oni su na međunarodnom razgraničenju ostvarili svoja prava, tako da smatram da i mi iz više razloga to trebamo uraditi. Geografski gledano, položaj Prevlake je takav da ona pripada Crnoj Gori. Svi drugi relevantni podaci kažu da Prevlaka nikad nije bila niti od Crne Gore niti Hrvatske. - kazao je Kovačević, te dodao kako je od osnivanja katastra, tim područjem upravljala ondašnja Austrougarska.

- Prvo, tu je bila vojska Austrougarske, zatim Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije i vojska JNA. Raspadom Jugoslavije vojska se povukla s tog dijela i ostalo je neriješeno to pitanje. Kako su vođeni pregovori između tada Savezne Republike Jugoslavije i Hrvatske, smatram da velike šanse imamo u toj budućoj međunarodnoj komisiji koja će angažirati svoje stručnjake, kao što je odredila stručnjake i tijekom razgraničenja Crne Gore i Kosova. - rekao je Kovačević.

Istaknuo je kako argumentima treba dokazati čiji je Prevlaka teritorij.
- Tako da, ako neko kaže da je Prevlaka njegova, onda argumentima treba to i dokazati i imati neke podatke o eksproprijaciji. Ni Austrougarska nije otimala zemljište, ona je osvajala i ubirala poreze od vlasnika. - zaključio je Kovačević.

Inače, Crnoj Gori, koja ne odustaje od članstva u Europskoj uniji, a iz nove vlasti koja formira Vladu, iako prosrpske, netom nakon izbora su isticali, kako neće skretati Crnu Goru s europskog puta, u interesu je riješiti s Hrvatskom pitanje Prevlake. Naime, u Strategiji proširenja Europska komisija zemlje zapadnog Balkana upozorava kako prije ulaska u Europsku uniju moja riješiti i granične sporove sa susjednim zemljama.

Između Hrvatske i Crne Gore na snazi je još od 2002. Privremeni sporazum prema kojemu je Hrvatskoj pripao kopneni dio Prevlake i rt Oštro te uzak morski pojas uz samo Prevlaku, a Crnoj Gori preostali dio ulaza u Boku kotorsku.

Bivši ministar vanjskih poslova Crne Gore Branko Lukovac, za čijeg je mandata dogovoren privremeni režim na Prevlaci, svojevremeno je kazao kako je Crna Gora prihvatila mišljenje Badinterove komisije prema kojemu su negdašnje međurepubličke granice iz bivše Jugoslavije postale nove međudržavne granice, prema čemu je Prevlaka pripala Hrvatskoj dok je Hrvatska popustila, odnosno nije tražila da morska granica ide sredinom ulaza u Boku Kotorsku, a što je inače pravilo po Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora.

Iako Sporazum iz 2002. između dvije zemlje dobro funkcionira, Hrvatska i Crna Gora morat će riješiti svoje otvoreno granično pitanje na moru kod Prevlake. S tim je ciljem formirana međudržavna komisija čiji se članovi nisu sastali od 2015. kad je na stolu bilo pitanje rješavanja ovog spora na međunarodnom sudu.

I dok se Hrvatskoj ne žuri, očito je da se dosad riješiti ovo pitanje nije žurilo ni Crnoj Gori. Štoviše, vlasti u toj susjednoj zemlji smatraju da im to otvoreno pitanje neće stvarati problem pri ulasku u Europsku uniju, čijom članicom bi trebali postati 2025. upravo radi sporazuma o privremenom režimu na Prevlaci kojega proteklih 18 godina bez ikakvih incidenata poštuju obje zemlje.

Pitanje konačnog razgraničenja na moru kod Prevlake očito nije otvarao ni hrvatski predsjednik Zoran Milanović. On je naime krajem lipnja boravio u dvodnevnom posjetu Crnoj Gori. U tu je susjednu zemlju doplovio brodom HRM - a, iskrcavši se u Tivtu. Nakon razgovora s crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem, Milanović je kazao kako je došao dati podršku Crnoj Gori na europskom putu, ali otvoreno pitanje Prevlake, ni on, a ni crnogorski predsjednik Đukanović nisu otvarali.

No, kako je Milanović za boravka na Cetinju kazao kako bi bio sretan da može svoje crnogorske prijatelje na sličan način, odnosno sa simpatijama, dočekati u Dubrovniku ili Splitu, možda će uzvratni Đukanovićev posjet, čije se huškačke izjave iz devedesetih za agresije na dubrovačko područje još pamte, ukoliko se odvaži doći u Dubrovnik, biti prilika da se baš u Dubrovniku konkretnije razgovara o konačnom rješavanju pitanja razgraničenja između Crne Gore i Hrvatske na moru kod Prevlake.

Objavljeno u Aktualno

Sinoć sam bio gost na Novoj TV povodom tužbe kojom se traži raskid ugovora između Grada Dubrovnika i DPDS-a, koju je inicirao gospodin Jadran Barač, a Vido i ja podržali. Ovdje želim podijeliti s vama dragi prijatelji jedno razmišljanje, a tiče se obnove austrijske tvrđave na Prevlaci, sredstvima prikupljenim od dubrovačkih zidina. – piše danas na svom Facebook profilu bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić te navodi:

„Prema Ugovoru Grada i DPDSa sredstva prikupljena od prodaje ulaznica za zidine trošiti će se za obnovu dubrovačkih zidina i drugih dubrovačkih fortifikacijskih spomenika. Tvrđavu na Prevlaci na samom rtu Oštro sagradila je austrijska vlast sredinom 19. stoljeća, u razdoblju nakon 1850. godine, zajedno sa utvrdom na otoku Mamula, koji danas pripada Crnoj Gori. Tvrđava u nikom slučaju ne spada u dubrovačke fortifikacijske spomenike jer je nije napravila Dubrovačka Republika, niti bilo koja hrvatska i dubrovačka vlast, niti je ikada branila i štitila hrvatske i dubrovačke interese.

Naprotiv, austrijska vlast u odnosu na Dubrovačku Republiku slobodno se može nazvati okupatorska vlast, koja je 1814. godine zauzela, okupirala, Dubrovnik nakon odlaska francuskih trupa. Snovi o nastavku djelovanja slobodne, hrvatske, katoličke Dubrovačke Republike brutalno su prekinuti od austrijske vojske i njihova zapovjednika, generala Todora Milutinovića.“ – napisao je Vlahušić.
Vlahušić dalje piše:

„Prema medijskim izviješćima u tvrđavi će biti smješten i Muzej austrougarske mornarice, za koja su već nabavljena četiri topa, a pregovara se o kupnji još četiri topa iz 19. stoljeća koji bi ovaj put bili ukrasi na tvrđavi.
Naši dični preci, vlastela i pučani, prevrću se sada u grobu i ne mogu vjerovati da imaju takve nasljednike, koji sebe nazivaju Društvo prijatelja dubrovačke starine. Stoljeća borbe, umijeća, požrtovanosti kako bi se izgradile dubrovačke zidine danas služe kako bi se novac od ulaznica za iste, trošio za spomenik okupatorskoj državi i njenoj vojsci. Kupuju topove kojima je Todor Milutinović pucao na grad, skinuo zastavu slobodnoga Dubrovnika, barjak Svetoga Vlaha sa zidina i postavio austrijsku zastavu.

Vjerojatno govore: Bože oprosti im jer ne znaju što čine, te mole da u gradu konačno pobijedi razum.“ – napisao je Andro Vlahušić.

D.M.

Objavljeno u Aktualno

Ministar državne imovine Goran Marić u pratnji načelnika Općine Konavle Boža Lasića, predsjednika Općinskog vijeća Iva Simovića, župana Nikole Dobroslavića te predsjednika Društva prijatelja dubrovačke starine Nika Kapetanića obišao je danas tvrđavu na Prevlaci čime je službeno obilježen početak radova na budućem Muzeju austrougarske mornarice.

Ministar Marić je ovom prilikom naglasio kako ga veseli vidjeti da su radovi započeli te kako je izvješten da će biti završeni u predviđenom roku od četiri do pet godina.

- Moram priznati da sam se prije nešto više od godinu dana kada sam potpisao ugovor o prijenosu korištenja tvrđave na Općinu, pitao hoće li i kada radovi započeti te kada će završiti. S radošću sam danas primio vijest da oni ne kasne, a od predsjednika Društva prijatelja dubrovačke starine Nika Kapetanića sam doznao kako će biti gotovi u za to predviđenom roku. - rekao je ministar Marić te se osvrnuo i na druge teme o kojima je razgovarao s načelnikom Lasićem i njegovim suradnicima.
prevlaka ministar maric dpds 5- Razgovarali smo o dinamici prijenosa vlasništva na zemljištu Republike Hrvatske u korist Općine Konavle u svrhu izgradnje Osnovne škole Cavtat. Nadam se kako će ta priča biti završena do Uskrsa. Među ostalim temama razgovarali smo o prijenosu vlasništva nad drugim nekretninama u vlasništvu RH koje mogu prijeći u vlasništvo Opine Konavle, u prvom redu za sportsko-rekreacijski centar na Grudi, zatim park i ostale nekretnine koje su na području Općine Konavle, a mogu se prebaciti u općinsko vlasništvo. - rekao je ministar Marić.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić istaknuo je kako je ovaj radni posjet ministra iskoristio za rješavanje niza neriješenih imovinsko-pravnih pitanja.

- Na prvom mjestu je izgradnja OŠ u Cavtatu, a potom uređenje športsko-rekreacijskog centra na Grudi gdje je veliki dio zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Što se tiče OŠ Cavtat, to je u završnoj fazi rješavanja i nadam se da ćemo uskoro potpisati ugovor o ustupanju zemljišta za izgradnju škole. - rekao je načelnik Lasić.
prevlaka ministar maric dpds 2Župan Nikola Dobroslavić naglasio je kako je ovo sjajan primjer upravljanja državnom imovinom.

- Ovo je sjajan primjer kako upotrijebiti državnu imovinu na pravi način, na korist lokalne i regionalne zajednice. Vlada, a posebno ovo ministarstvo pokazalo je da se može upravljati dobro državnom imovinom. Općina je s DPDS-om ugovorila način obnove, a DPDS je započeo radove. - rekao je župan.

Predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine (DPDS) Niko Kapetanić rekao je kako je obnova tvrđave na Prevlaci politički projekt, jer iza njega stoje Vlada RH, ministarstva kulture i državne imovine te Dubrovačko-neretvanska županija, Grad Dubrovnik i Općina Konavle.

- Želimo obnoviti objekt da učvrstimo granicu i da bude ovdje lijepo doći, a i da ne zveckamo oružjem već pružimo ruku prijateljstva svim susjedima. Ideja je predstaviti austrougarsku ratnu mornaricu sa svim državama koje su tad bile uključene. Kupili smo muzejsku zbirku za pola milijuna eura. - objasnio je Kapetanić. Napomenuo je kako su radovi skupi i zahtjevni pa će DPDS aplicirati na EU fondove.

Objavljeno u Aktualno