Prikazujem sadržaj po oznakama: rusija

Vidimo da se hrana koristi i kao sredstvo u postizanju ratnih ciljeva od strane Rusije u brutalnoj agresiji na Ukrajinu. Pokazuje se sad koliko smo bili u pravu što smo u našem mišljenju o Višegodišnjem financijskom okviru 2021. - 2027. ustrajali u obrani Zajedničke poljoprivredne politike i protivili se smanjenju sredstava za ovu temeljnu djelatnost svakog društva. - kazao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić na plenarnom zasjedanju Europskog odbora regija u Bruxellesu.

- Kao što Europska komisija traži rješenja za energetsku sigurnost, treba ustrajati u tom traženju i za prehrambenu sigurnost. Europski odbor regija, regije i gradovi u tome će, kao i uvijek, biti dobri partneri. - rekao je Dobroslavić uz raspravu o krizi na tržištu hrane u kojoj je sudjelovao i povjerenik Europske komisije za poljoprivredu Janusz Wojciechowsky.

Župan Nikola Dobroslavić sudjeluje u radu plenarnog zasjedanja Europskog odbora regija u Bruxellesu. Na dnevnom redu dvodnevne sjednice su prezentacije nacrta mišljenja, rasprave o rezolucijama i pitanjima vezanim s EU-om relevantnim za lokalne i regionalne vlasti.

Također, raspravljalo se o energetskoj krizi i posljedicama za europska kućanstva.

dm

Čak 82 posto ispitanika u Hrvatskoj podržava ekonomske sankcije Europske unije protiv Rusije, što je veći udio nego na razini cijele EU, ali je manje od četvrtine spremno na mogući rast cijena energije i hrane zbog sankcija, proizlazi iz istraživanja eurobarometra.

Po istraživanju koje je prošloga tjedna objavila Europska komisija 80 posto građana EU-a slaže se s ekonomskim sankcijama ruskoj vladi, kompanijama i pojedincima, a u Hrvatskoj sa sankcijama se slaže 82 posto ispitanika, priopćio je ured Europskog parlamenta u srijedu.

Najmanji je broj podržavatelja sankcija u Bugarskoj (44 posto), na Cipru (54 posto) i Slovačkoj (57 posto), dok se najviše ispitanika sa sankcijama slaže u Švedskoj (95 posto) te u Portugalu, Poljskoj i Danskoj (po 94 posto).

Istraživanje eurobarometra pokazuje i da samo 10 posto građana EU-a ima pozitivno mišljenje o Rusiji, a 22 posto ih gleda pozitivno na Kinu, 28 posto na Tursku, a 38 posto na Indiju.

Većina stanovnika EU-a ima pozitivno mišljenje o Ujedinjenom Kraljevstvu (65 posto) i SAD-u (58 posto).

Posljednji put kada je Eurobarometar postavio to pitanje 2018. pozitivan stav o Rusiji je imalo 30 posto Europljana pa je velika promjena zasigurno posljedica invazije na Ukrajinu.

Pozitivan odnos prema Rusiji ima samo 13 posto Hrvata, ali ih 37 posto ima pozitivan stav prema Kini, a većina i prema Turskoj (52 posto) te Indiji (53 posto).

Pozitivno na SAD gleda 53 posto Hrvata, a 63 posto ima pozitivan stav prema Ujedinjenom Kraljevstvu.

U nijednoj državi EU-a većina građana nema pozitivan stav prema Rusiji, a tomu su najbliži Bugari s 49 posto i Ciprani s 36 posto.

Međutim, situacija je drugačija kada se postavi pitanje spremnosti na podnošenje posljedica mogućeg rasta cijena energije i hrane zbog sankcija. Na razini EU-a 40 posto je građana spremno podnijeti rast cijena energije kao posljedicu sankcija Rusiji, a 58 posto nije. Samo je 21 posto ispitanika u Hrvatskoj spremno podnijeti rast cijena energije, a 78 posto nije, dok ih sličan postotak (76 posto) nije spreman prihvatiti rast cijena hrane kao posljedicu sankcija.

Rast cijena energenata spremna je prihvatiti većina ispitanika samo u Danskoj (85 posto), Švedskoj (79 posto), Nizozemskoj (73 posto), Finskoj (70 posto) i Luksemburgu (57 posto), a spomenute su zemlje također jedine u kojima je većina građana spremna na porast cijena hrane.

Najmanji je postotak ispitanika spreman prihvatiti porast cijena energenata i hrane u Bugarskoj, Grčkoj, Cipru i Slovačkoj, a na petom je mjestu Hrvatska.

Ispitanici su u istraživanju mogli birati koja im je od navedene dvije izjave bliža: „obrana zajedničkih europskih vrijednosti poput slobode i demokracije mora biti prioritet, čak i ako utječe na cijene i životne troškove“ ili „zadržavanje rasta cijena i životnih troškova mora biti prioritet, čak i ako utječe na obranu zajedničkih europskih vrijednosti“. Na razini EU-a je za 59 posto ispitanika bliža prva izjava, a za 39 posto potonja. Hrvati su gotovo podjednako podijeljeni po tom pitanju pa ih je 50 posto bliže prvoj izjavi, a 49 posto drugoj.

Obrana vrijednosti najvažnija je Dancima (85 posto), Šveđanima (80 posto), Fincima (80 posto) i Nizozemcima (79 posto), a zadržavanje rasta životnih troškova prioritet je za 70 posto Bugara, 67 posto Mađara, 63 posto Maltežana i 62 posto Rumunja.

Po istraživanjima Eurobarometra najveći broj građana EU-a smatra da je članstvo u EU-u dobra stvar od 2007. Da je članstvo u EU-u dobra stvar smatra čak 65 posto ispitanika, a 2007. je to smatralo njih 58 posto. Da je članstvo u EU-u dobra stvar smatra 56 posto Hrvata, što je porast od 4 postotna boda u odnosu na jesen 2021. Samo u Grčkoj i Slovačkoj većina ispitanika smatra kako članstvo u EU-u nije "niti dobro niti loše“.

Spomenuto je istraživanje Eurobarometra provedeno na 26.578 ispitanika u 27 država članica EU-a provedeno u razdoblju od 19. travnja do 16. svibnja 2022,

Istraživanje je pokazalo i da se zbog invazije na Ukrajinu promijenila percepcija građana o prioritetima koje bi trebao braniti Europski parlament.

U EU-u ih najviše smatra da bi prioritet trebala biti obrana demokracije (38 posto). pa zaštita ljudskih prava u EU-u i diljem svijeta (27 posto) te sloboda govora i mišljenja, a u Hrvatskoj je na vrhu zaštita slobode govora i ljudskih prava s po 28 posto te sloboda kretanja (27 posto) i demokracija (24 posto).

(Hina)

„Ukrajinci su po mnogo čemu nama bliska nacija, sjetimo se i da smo sa zapadnim dijelom njihove zemlje bili u istoj (Austro - ugarskoj) državi”, napisao je u subotu župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić nakon gostovanja na HTV -u.

„U HTV emisiji o posljedicama invazije na Ukrajinu naglasio sam potporu hrvatskog juga borbi Ukrajinaca za slobodu, nužnost obrane vrjednota zapadne civilizacije, koje ne smijemo uzimati zdravo za gotovo, nego i braniti, spremnost za prihvat raseljenih osoba i njihovo uključivanje na tržište rada.” - naveo je Dobroslavić.

dpp

Građani koji imaju depozite u Sberbanci nemaju razloga za paniku, a u slučaju da i dođe do "najcrnjeg" scenarija, postoje raspoloživa sredstva i u vrlo kratkom zakonskom roku moći će doći do svojih sredstava, poručila je u petak direktorica Hrvatske agencije za osiguranje depozita (HAOD) Marija Hrebac.

Sberbanka u hrvatskom bankovnom sustavu zauzima oko dva posto, pa ako bi i došlo do nekog neželjenog scenarija s tom bankom zbog sankcija Rusiji, stabilnost financijskog sektora ne može biti ozbiljnije narušena, poručio je u petak viceguverner HNB-a Michael Faulend.

dm

Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica rekla je u petak u Dublinu da joj se čini da "istu doktrinu ili isti uzorak" koji je primijenio nekadašnji predsjednik SR Jugoslavije i Srbije Slobodan Milošević danas primjenjuje ruski predsjednik Vladimir Putin koji je u četvrtak pokrenuo invaziju na Ukrajinu.

Drugi je dan ruske invazije na Ukrajinu. Borbe se vode diljem bivše sovjetske republike. Stanovništvo u strahu bježi prema Europi koja se priprema za njihov prihvat, a osude Putinu stižu iz cijeloga svijeta.

Ukrajinske zastave zavijorile su se i u dvorcu Dublin, u samom srcu glavnog grada Irske gdje građani EU-a u okviru Konferencije o budućnosti Europe ovaj vikend usuglašavaju preporuke o snažnijem gospodarstvu, mladima, boljem obrazovanju, digitalizaciji.

Građanima se prigodno obratila Dubravka Šuica, supredsjedateljica Izvršnog odbora Konferencije o budućnosti Europe.

Šuica je hrvatskim novinarima rekla da nije sigurna je li najbolja osoba za govoriti o ruskoj invaziji na Ukrajinu, ali pošto je "doživjela i osjetila rat iz prve ruke" u Hrvatskoj, misli da možda ipak jest.

Istaknula je da je svojim kolegama u Europskoj komisiji u četvrtak opisala što se događalo u Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata i usporedila to s ratom na istoku Europe.

"Meni se čini da je ista doktrina ili isti uzorak primijenio Milošević koji danas primjenjuje Putin", rekla je Šuica.

"Bilo je step by step, polagano, probudili smo se ujutro u Dubrovniku pod sirenama, pod bombardiranjem, bez vode, struje, telefona", opisala je Šuica, nekadašnja gradonačelnica Dubrovnika.

"Sve se događa isto, samo u većim razmjerima, možda s jačim tehnologijama danas nego što je imao Milošević", dodala je.

"U to vrijeme mi smo bili dovoljno naivni da smo vjerovali i mislili iz skloništa: sad će doći NATO, doći će šesta flota", rekla je Šuica, dodavši da je to bilo "iluzorno" i pozvala da se Ukrajini ne dogodi isto.

Šuica je poručila da se Ukrajini treba ponuditi sva raspoloživa pomoć, "što mi nismo doživjeli 1991.", naglasila je.

Sudionik građanskog panela, 34-godišnji Irac Eoin Stafford pozirao je s ukrajinskom zastavom kako bi poslao "simboličnu" poruku podrške i solidarnosti ukrajinskom narodu.

"Mislim da je vrlo važno da mi (građani) pokažemo jedinstven stav protiv onoga što se događa. Rat mora prestati", rekao je Stafford.

(Hina)

Slovenski i poljski premijeri Janez Janša i Mateusz Morawiecki poslali su u srijedu, netom prije ruskog napada, pismo predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu u kojem traže da se Ukrajini brzo dodijeli kandidatski status i ponudi ambiciozan plan članstva u EU do 2030. godine pod uvjetom da ispuni potrebne uvjete.

Čelnici Europskog parlamenta osudili ruski napad i izrazili solidarnost s Ukrajinom

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola i čelnici političkih skupina u parlamentu u četvrtak su oštro osudili rusku invaziju na Ukrajinu i izrazili potporu Kijevu i ukrajinskom narodu.

Konferencija predsjednika Europskog parlamenta, tijelo koju čine čelnici parlamentarnih klubova i predsjednica Europskog parlamenta Metsola, u četvrtak je "najoštrije je osudila ruski napad na Ukrajinu" i izrazila punu solidarnost i potporu Ukrajini i njezinom narodu. Čelnici EP-a su podržali i uvođenje novih sankcija Moskvi.

"Konferencija predsjednika najoštrije je osudila ruski napad na Ukrajinu. Ukrajina je neovisna i suverena nacija i o njenom teritorijalnom integritetu se ne može pregovarati. Invazija je neopravdana i protuzakonita. To je prijetnja europskoj i regionalnoj stabilnosti, kao i svjetskom poretku utemeljenom na pravilima. Napad je usmjeren na naš model demokratskog društva. Ne može ostati bez odgovora. Ostajemo čvrsti u našem jedinstvu, u našoj odlučnosti i u našem odgovoru na ničim izazvanu rusku agresiju. Europski parlament podržava neviđen europski i međunarodni odgovor, uključujući nove i stroge sankcije koje će osigurati da Kremlj odgovara za svoje postupke." - poručili su u izjavi čelnici EP-a.

Sastanak čelnika parlamenta posvećen odgovoru EU-a na rusku invaziju na Ukrajinu sazvala je predsjednica Metsola nakon konzultacija s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i predsjednicom Europske komisije Ursulom Von der Leyen.

Na sastanku je dogovoreno i da Europski parlament održi izvanrednu pleanarnu raspravu u utorak 1. ožujka, navodi EP.

(Hina)

Proteklog vikenda u ruskom Orenburgu na Europskom seniorskom kupu nastupila je članica Judo kluba Dubrovnik Ivana Šutalo. Na jednom od najjačih europskih kupova na kojem je nastupilo preko 300 natjecatelja najbolja dubrovačka judašica ostvarila je odličan rezultat osvojivši brončanu medalju.

Ovo je sjajan uvod za nastavak sezone jer Ivanu krajem lipnja očekuje nastup na Europskim Igrama u Minsku na koje se plasirala kao jedna od 18 najboljih europskih judašica.

DPP