Među rijetkim ribama koje mogu regulirati svoju tjelesnu temperaturu jesu tuna te pet vrsta morskih pasa, od kojih tri žive u Jadranu: velika bijela psina (Carcharodon carcharias), psina dugonoska (Isurus oxyrinchus) i atlantska psina (Lamna nasus). Međutim, te ribe mogu zagrijavati samo određene, vitalne dijelove tijela poput srca, mozga i očiju.
Prije deset godina znanstvenici iz Sjedinjenih Američkih Država otkrili su da postoji i jedna endotermična riba, koja neovisno o okolini može regulirati temperaturu cijelog tijela. Radi se o ribi latinskog naziva lampris guttatus. Ova je riba „kozmopolit”, prisutna u većini svjetskih mora pa ima mnoštvo imena, ali je najčešće nazivaju kraljevskom te mjesečevom ribom zbog oblika i odore. Naši znanstvenici dali su joj imena nevjesta ili nevjestica, pisanica mjesečasta te božji losos.
Nevjestici grijanje omogućuje jedinstvena struktura unutrašnjosti škrga, zahvaljujući kojoj topla krv koja odlazi iz srca pomaže grijati hladnu, koja se vraća s respiratorne površine škrga gdje apsorbira kisik. Važnu ulogu u tom procesu stvaranja topline imaju prsna peraja kojima riba stalno lupka dok neprekidno pliva. Time riba razvija tjelesnu temperaturu koja je između 4 i 5 stupnjeva celzija veća od temperature mora koje je okružuje u određenom trenutku. Naslage masti oko škrga i mišića pomažu joj da sačuva toplinu.
Povišena temperatura ubrzava fiziološke procese unutar tijela. To rezultira bržim plivanjem, boljim vidom i bržim reakcijama, što nevjestici omogućava da bude brža i bolje lovi plijen, spore ribe hladne krvi.
Mnogi nevjesticu smatraju jednom od najljepših riba. Tijelo joj je ovalnog oblika, bočno spljošteno. Peraja su relativno male, ali dobro razvijene. Osnova prsne ukorijenjena su gotovo vodoravno, tako da se sagibaju gore- dolje. Leđno peraje izdižu se u svojoj prvoj četvrtini poput trokutastog jedra, a repno je u obliku polumjeseca. U čeljustima nema ni jednog zuba, a naraste do 180 cm dužine i 90 kg težine. Ne živi u jatu, a vrijeme najčešće provodi na velikim, dubinama od 50 do 400 m, gdje lovi ribe, rakove i glavonošce.
Nevjestica poput mjeseca ima kovinasti sjaj, s leđne strane crvenkaste i modre boje koja sa strane prelazi u ljubičastu, a na trbuhu u ružičastu. Preko tih boja posute su mnoge jajaste bijelosrebrnaste pjege. Usne, čelo i peraje su crvene poput koralja.
Meso ove ribe je ukusno i dosta masno, ali vrlo cijenjeno. Na Islandu je rašireno vjerovanje da komad njezina mesa, koje je naročito crvene boje, može spriječiti razvoj svake bolesti.
Ova jedinstvena riba naseljava i Jadran. Prvi dokaz o tome objavio je Mihajil Katurić 1902. godine na osnovu jednog primjerka dugačkog 1,15 m, ulovljenog u Novigradskom moru kraj Posedarja. Primjerak je pohranjen u zadarskom Prirodoslovnom muzeju. U tuneri Bakarac je 1956. godine ulovljen jedan primjerak duljine 106 cm i mase 29 kg, koji je izložen u Prirodoslovnome muzeju u Rijeci.