Dubrovački muzeji svoja vrata u noćnim satima uz Noć muzeja otvorili su na tri lokacije. U Pomorskom, Etnografskom i Arheološkom muzeju.
Noć muzeja u Dubrovačkim muzejima počela je predstavljanjem ilustriranog edukativnog vodiča “Pavle i Đivo u Pomorskom muzeju”.
U Pomorskom muzeju održala su se dva predavanja povodom obilježavanja 145 godina od otvorenja za javnost ondašnjeg Domorodnog muzeja, prethodnika današnjih Dubrovačkih muzeja. U predavanju mr. sc. Tonka Marunčića prikazane su društvene i političke okolnosti koje su prethodile otvaranju Domorodnog muzeja u Dubrovniku te njegov prvi stalni postav iz 1873. godine, dok se dr. sc. Vedrana Gjukić-Bender prisjetila istaknutih kustosa i drugih zaslužnih osoba iz prošlosti Dubrovačkih muzeja.
[youtube url="https://youtu.be/HaWlNZzZkPU"]
Viši konzervator arheolog u Hrvatskom restauratorskom zavodu Igor Mihajlović govorio je o brodolomima u hrvatskom dijelu Jadrana tijekom čijih istraživanja su pronađeni topovi, s posebnim osvrtom na klasifikaciju i porijeklo naoružanja, dok je Đivo Bašić održati predavanje o Dubrovačkom pomorskom društvu.
U tvrđavi Revelin posjetitelje su dočekale „Rimske večeri“, dakle edukativna radionica, prigodno predavanje te prezentacija i kušanje rimske hrane prema receptima iz kuharice “Olivijina cibalitanska kuharica”. Program je realiziran u suradnji s dr. sc. Ivanom Ožanić Roguljić iz Instituta za arheologiju u Zagrebu te učenicima i nastavnicima iz Turističko ugostiteljske škole u Dubrovniku.
U žitnici „Rupe“ održao se program izrade tradicijskog nakita dubrovačkog kraja. Predavanje se baziralo na primjercima tradicijskog nakita Župe dubrovačke, Rijeke dubrovačke i Dubrovačkog primorja koji se čuvaju u fundusu Etnografskog muzeja u Dubrovniku i istraživanju koje je rezultiralo upravo objavljenim katalogom na tu temu.
Budući da su nakitni predmeti iz fundusa Etnografskoga muzeja djela dubrovačkih zlatara 19. i ranog 20. stoljeća, uz predavanje je umijeće izrade tradicijskog nakita prezentirao zlatar Matko Vierda.
Uslijedilo je predavanje povjesničarke umjetnosti Mirjane Trošelj „Mirila – izmirena duša u kamenu.
DPP